U prošloj godini bilo je oko 3000 pritužbi građana, najviše zbog prava na zdravlje i diskriminaciju pravosuđa, ističe se u izvješću pučke pravobraniteljice o ljudskim pravima u 2022. godini

U analizi stanja ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj za 2022., pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter navodi preporuke za jačanje i zaštitu ljudskih prava kojih je u najnovijem izvješću čak 170.

Problematično zdravstvo

S druge strane, pak, ističe da je najviše pritužbi zaprimljeno u području prava na zdravlje gdje su se građani obraćali zbog neadekvatnog i nepravodobnog liječenja, propusta u informiranju pacijenata, neadekvatne komunikacije liječnika i nejasnoća u postupanju po njihovim pritužbama.

Dva medijski eksponirana slučaja u kojima su osobe koje su tražile zdravstvenu zaštitu ili njihovi bližnji izašli u javnost s iskustvima su oni Mirele Čavajde i Vladimira Matijanića. Ovi su slučajevi otvorili niz pitanja o dostupnosti, kvaliteti i pravovremenosti zdravstvene zaštite, kao i načinu postupanja zdravstvenog sustava te su prilika i da se ukaže na sustavne probleme, ističe se u izvješću.

"U slučaju Mirele Čavajde, povodom kojeg je u svibnju bio organiziran i prosvjedni skup podrške, utvrdili smo nedostupnost zdravstvene zaštite u slučajevima prekida trudnoće nakon isteka 22 tjedna od začeća, kada je prekid zakonom dopušten, budući da je gđa Čavajda zdravstvenu uslugu morala potražiti izvan Hrvatske, u Sloveniji", navodi se u izvješću.

Stoga, izdana je i preporuka Ministarstvu zdravstva, da osigura informiranost pacijenticama koje zatraže prekid trudnoće te dostupnu i pristupačnu zdravstvenu zaštitu u svim slučajevima kada je prekid trudnoće dopušten Zakonom o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece.

Čekaju sastanak s ministrom Berošem

Prepoznavanje tog problema za Hinu komentirali su iz udruge Roda koja se zauzima za dostojanstvenu trudnoću, roditeljstvo i djetinjstvo u Hrvatskoj.

"Slučaj Mirele Čavajde pokazuje do koje se mjere urušio zdravstveni sustav u javnom sektoru po pitanju reproduktivnog prava žena. U njezinom slučaju RH joj nije omogućila zdravstvenu skrb kojoj joj je jamče hrvatski zakoni i međunarodni akti kojih je Hrvatska potpisnica", kazala je Branka Mrzić Jagatić iz udruge Roda.

Dodala je i da je informacija o tome slučaju preko inicijative Dosta! upućena i prema posebnim izvjestiteljicama UN-a koje su zatražile i očitovanje od hrvatskih vlasti. Zaključuje i da još nisu stigli istražiti kako je hrvatska vlada u odgovoru UN-u iznijela da su poduzeti određeni koraci u unapređenju prakse.

"No, o kakvim se koracima rade, čekamo tematski sastanak s Ministarstvom zdravstva koji nam je obećao ministar Beroš", zaključuje.

I dalje 'push-backovi' migranata

S druge strane, u analizi stanja ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj pučke pravobraniteljice izdvaja se i poglavlje o tražiteljima međunarodne zaštite i ilegalnim migrantima. Ističe se i kako se lani bilježi pad broja pritužbi s navodima o push-backu imigranata, no i da organizacije civilnog društva i nadalje izvještavaju o prikupljenim svjedočanstvima o push-backu i nemogućnosti traženja međunarodne zaštite.

"Tijekom 2022. zabilježen je najveći broj zahtjeva za međunarodnom zaštitom od 2004. odnosno od donošenja prvog Zakona o azilu. Tijekom godine zatražilo ju je 12.827 osoba, od toga 10.087 u postajama granične policije te 137 u postajama aerodromske policije", ističe se u izvješću pučke pravobraniteljice.

Tu informaciju su, pak, za Hinu prokomentirali iz Centra za mirovne studije (CMS), udruge koja se u Hrvatskoj najviše brine o zaštiti prava i statusa migranata.

"Izrazito nizak broj odobrenih međunarodnih zaštita u Hrvatskoj tradicija je Ministarstva unutarnjih poslova. Naime, prema službenim statistikama MUP-a, Hrvatska je pružila međunarodnu zaštitu tek 1039 osoba u posljednjih 12 godina. Takav se trend nastavio i u posljednjoj godini kada je od ukupno 12 872 zaprimljenih zahtjeva za azil zaštitu dobila tek 21 osoba", ističe Antonia Pindulić iz CMS-a.

Prokomentirala je i prošlotjedno izvješće Amnesty Internationala (AI) prema kojem Hrvatska i dalje nasilno postupa prema ilegalnim migrantima.

"Izvještaj Amnesty Internationala vrijedan je pregled stanja ljudskih prava kojeg će kao recentno izvješće svakako morati uzimati u obzir i druge zemlje pri ocjenjivanju sigurnosti Hrvatske za izbjeglice. Izbjeglicama još uvijek prijete nezakonita protjerivanja, mučenje i nečovječno postupanje dok su istrage tih kaznenih djela neučinkovite", kazala je Pindulić.

Zaključila je i da navedeni izvještaj dobro sumira kršenja ljudskih prava s kojima se izbjeglice i drugi migranti susreću u Hrvatskoj dodavši da je to još jedan "dokument u nizu pred kojim odgovorne institucije trebaju prestati zatvarati oči".

Socijalna distanca prema Romima

Zaključno, u kratkom pregledu izvješća pučke pravobraniteljice izdvajamo i konstataciju da dugo očekivani novi Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije lani nije donesen, iako je stari istekao još 2016. Njegovi akcijski planovi nedovoljno su ambiciozni jer ne sadrže konkretne i adekvatne mjere, navodi se.

No, konkretno se ističe i da su Romi najdiskriminiranija skupina u Hrvatskoj, "što ne čudi s obzirom na marginalizaciju i diskriminaciju s kojom su suočeni, kao i nedostatne politike uključivanja Roma u društvo".

"Na pitanje koje se grupe najčešće susreću s diskriminacijom, građani i dalje odgovaraju da su to Romi (18 posto), a tri posto da su to Srbi.

Podaci o socijalnoj distanci pokazuju da čak 55 posto ispitanika smatra da većina Roma živi od socijalne pomoći i ne želi raditi, nešto više od četvrtine da bi Romi koji rade u uslužnim djelatnostima odbili mnogo klijenata, dok bi za gotovo četvrtinu ispitanih, kada bi imali vlastitu tvrtku, bio problem zaposliti Rome", ističe se u izvješću.

Problem s dvojezičnošću u Orehovici u Međimurju

Pritom se navodi segregacija romske djece u školama, zabrane ulaska Roma u neke lokale u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, kao i problem s dvojezičnošću.

Konkretno, navodi se da je udio pripadnika romske nacionalne manjine u Općini Orehovica porastao s 18,29 posto na 33,68 posto, čime su se stekli uvjeti za ostvarivanje ravnopravne službene uporabe jezika i pisma kojim se služe pripadnici romske manjine.

"Najviše problema u ostvarivanju prava romske manjine imamo u Međimurju. No, od borbe za ostvarivanja prava Roma, a naročito za dvojezičnošću u općini Orehovica, nećemo odustati", kazao je Veljko Kajtazi, zastupnik nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru.

Izvješće pučke pravobraniteljice o stanju ljudskih prava 2022. služi kao sustav ranog upozorenja na "pukotine" sustava zaštite ustavnih i zakonskih prava građana.