Analizu su napravili stručnjaci Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke, a pokazala je da je učinak uvođenja eura u Hrvatskoj iznosio samo 0,4 postotnih bodova
Učinak uvođenja eura u Hrvatskoj u siječnju i veljači bio je razmjerno blag i iznosio je 0,4 postotna boda, ocjenjuje se u novoj preliminarnoj analizi stručnjaka Europske središnje banke (ESB) i Hrvatske narodne banke (HNB).
Takav doprinos rastu maloprodajnih cijena ne odstupa od iskustava drugih zemalja koje su uvodile euro, tvrde autori studije Matteo Falagiarda, Christine Gartner, Ivan Mužić i Andreja Pufnik, a objavio je HNB.
Cijene roba nisu se značajnije mijenjale
Štoviše, tvrde, siječanjske stope rasta cijena roba bile su u skladu s povijesnim obrascima u prethodnih 10 godina. No, zato su cijene usluga u siječnju porasle više nego prethodnih godina.
U veljači, ističu autori, nijedna od komponenti inflacije nije značajnije odstupala od povijesnih prosjeka.
Dvije trećine cijena u siječnju ostalo nepromijenjeno
U siječnju je, napominju autori, čak 65 posto cijena ostalo nepromijenjeno u odnosu na prosinac. Od preostalih 35 posto cijena, čak je četvrtina snižena jer je dio trgovaca cijene zaokruživao na niže prilikom konverzije iz kune u euro.
Znatno se smanjio i udio atraktivnih, odnosno psiholoških cijena. Riječ je o cijenama poput onih od 0,99 kuna ili eura. Razlog tome je taj što atraktivne cijene u kunama prilikom preračunavanja u eure više nisu bile na atraktivnim razinama, pokazuje analiza.
Autori ističu kako je stopa inflacije na mjesečnoj razini u Hrvatskoj bila među najmanjima u eurozoni. Tako je stopa rasta maloprodajnih cijena u siječnju iznosila 0,3 posto u odnosu na prosinac, dok su cijene na malo u veljači u odnosu na siječanj u prosjeku porasle 0,2 posto.
Percepcija inflacije u siječnju se čak i smanjila u odnosu na prosinac
Analiza je obuhvatila i percepciju inflacije i inflacijska očekivanja. Prema zaključcima autora, u Hrvatskoj se percepcija inflacije u siječnju čak i smanjila u odnosu na prosinac te je ostala stabilna u veljači. Inflacijska su očekivanja snažno pala tijekom siječnja i veljače, napominju autori u analizi. To je, dodaju, suprotno prethodnim iskustvima članica europodručja.
Na smanjenje percipirane inflacije najviše je utjecalo smanjenje cijena energije. To je nadmašilo eventualni negativan učinak uvođenja eura na percepciju inflacije, ističu autori.
"Autori zaključuju da je, unatoč izazovnijem inflacijskom okružju, utjecaj uvođenja eura na potrošačke cijene u Hrvatskoj do sada bio relativno blag i u skladu s iskustvima drugih zemalja koje su već uvele euro kao službenu valutu", naglašava se u studiji.