Glavni ekonomist HGK u kratkom razgovoru za Euractiv kaže da mnogi građani još računaju u kunama, ali da će se priviknuti na euro, te podsjeća da je 2022. godina pokazala kako nas ni kuna, sama po sebi, nije štitila od inflacije.
![Goran Šaravanja Goran Šaravanja](https://static.euractiv.hr/Picture/433/jpeg/Goran-Saravanja.jpeg?ts=2023-02-08T16:48:22)
Hrvatska je "progurala" svojih prvih mjesec dana u eurozoni. Iako smo koristili euro i računali u njemu praktično od trenutka kada je zaživio u našem okruženju 2002. godine, samo uvođenje jedinstvene europske valute u Hrvatsku mnogi su doživjeli kao šok i još se pokušavaju priviknuti na nove novčanice i kovanice, a posebno na nove cijene.
O prvim tjednima korištenja eura u Hrvatskoj Euractiv je razgovarao s glavnim ekonomistom Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goranom Šaravanjom. Iza Šaravanje je duga karijera u području makroekonomije. Ovdje je dovoljno podsjetiti da je bio i glavni ekonomist Zagrebačke banke, kao i Ine.
Osim o euru, našeg smo sugovornika u kratkom razgovoru pitali i o inflaciji, kao i o tome kuca li nam recesija na vrata.
EURACTIV: Iza Hrvatske je nešto više od mjesec dana otkako je uvela euro. Kakva je vaša ocjena procesa konverzije? Jesmo li se do sada uspjeli priviknuti na novu valutu?
ŠARAVANJA: Mislim da je proces konverzije dobro prošao. Razdoblje mogućnosti dvojnog plaćanja bilo je kratko i moj je dojam da je sve proteklo uspješno. Siguran sam da mnogi građani još uvijek preračunavaju iz kuna i u kune, ali s vremenom će se zasigurno potpuno priviknuti.
EURACTIV: Građani se, međutim, žale na poskupljenja, a i Vlada je od trgovaca zatražila da cijene vrate na stanje kakvo je bilo uoči Nove godine i uvođenja eura. Neki od trgovaca su to učinili, neki nisu. Kako preživjeti u uvjetima sve većih cijena i nepromijenjenih plaća?
ŠARAVANJA: Prošla nam je godina pokazala da i s vlastitom, domaćom valutom nismo zaštićeni od inflacije, s obzirom na to da su inozemni ekonomski i politički uvjeti imali bitan utjecaj. Pad raspoloživih dohodaka svakako će se odraziti na stopu rasta ove godine, ali je važno naglasiti da opći nedostatak radne snage u EU, pa i Hrvatskoj, svakako znači da će plaće rasti u srednjem i dugom roku.
EURACTIV: Zanimljivo je da prvi podaci Eurostata i DZS-a za siječanj pokazuju da smo, unatoč poskupljenjima, zapravo imali manju inflaciju nego u prosincu? Koje su robe i usluge posebno poskupile?
ŠARAVANJA: U prvoj procjeni maloprodajnih cijena za siječanj puno detalja nije objavljeno.
Znamo da su na mjesečnoj razini cijene hrane, pića i duhana porasle 1,3 posto, cijene usluga su porasle 1,1 posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda pale 2,1 posto, a cijene energije pale su jedan posto. Sve detalje imat ćemo 23. veljače kada se objavi konačna procjena maloprodajnih cijena za siječanj.
EURACTIV: Što Hrvatskoj u makroekonomskom smislu donosi euro?
ŠARAVANJA: Euro nam donosi eliminaciju valutnog rizika, transparentnije formiranje kamata na kredite i depozite, pristup svim instrumentima Europske središnje banke (ECB) i, kako ECB, za razliku od HNB-a dok je kuna bila službena valuta, nije primorana braniti tečaj, koristi od aktivne monetarne politike za gospodarstvenike i građane.
EURACTIV: Jesmo li pred recesijom?
ŠARAVANJA: Ono što zasigurno možemo reći je da u odnosu na 2022. godinu, kada je rast BDP-a iznosio šest do 6,5 posto, osjetno usporavanje gospodarske aktivnosti u ovoj godini gospodarstvenicima će djelovati kao da je recesija.