Trgovci se žale kako su im ulazni troškovi znatno porasli i da nemaju drugog izbora nego povećati cijene, ali kažu da će voditi računa o platežnoj moći kupaca
Pred Hrvatskom je, ako je suditi po najavama trgovaca, novi val poskupljenja, a time i novi udar na ionako slab životni standard prosječnog hrvatskog građanina.
Naime, trgovci s kojima smo u utorak razgovarali potvrdili su nam svoje ranije najave da u predstojećem razdoblju namjeravaju povećavati cijene roba i usluga koje prodaju.
Snažan rast troškova poslovanja
Poskupljenja se ne moraju, a u najvećem broju slučajeva vjerojatno ni neće dogoditi toliko često spominjanog 1. ožujka, koji je u domaćoj javnosti sada već poprimio gotovo mitski značaj datuma novog inflacijskog udara. No, gotovo sigurno će se dogoditi u narednim danima i tjednima.
Razlog je jednostavan: troškovi poslovanja bilježe značajan rast i trgovci, ako uopće žele zadržati kakvo-takvo rentabilno poslovanje, ni nemaju puno izbora nego povisiti cijene roba i usluga koje prodaju.
"Svi dobavljači nam najavljuju poskupljenja, a mi ovisimo o njima i njihovim cijenama. Što možemo napraviti nakon što nam pošalju svoje nove cjenike nego povećati maloprodajne cijene?!", upozorava za Euractiv jedan od većih trgovaca u Hrvatskoj, koji je na razgovor pristao pod uvjetom da mu ne otkrivamo identitet.
Dodao je kako posljednjih mjeseci rastu cijene gotovo svih inputa - od nabavne cijene robe, preko cijena prijevoza, pa do ostalih troškova poslovanja. U takvim uvjetima, kaže, trgovci na malo ni nemaju puno izbora.
U Atlanticu upozoravaju da vode računa o kupovnoj moći potrošača
Na to je prethodnih dana upozorio i jedan od najvećih hrvatskih distributera, vlasnik Orbica Branko Roglić, koji je ocijenio da će poskupljenja trajati sve dok traje energetska kriza. Roglić je u razgovoru za N1 procijenio da će u narednih mjesec dana cijene porasti od sedam do 10 posto.
U Atlantic Grupi, koja ima vlastitu proizvodnju, no koja se bavi i distribucijom niza robnih marki drugih proizvođača, upozoravaju da se suočavaju s rastom ulaznih cijena od strane široke baze dobavljača. Posljedica je to, dodaju, činjenice da se njihovi dobavljači, odnosno proizvođači, suočavaju sa značajnim rastom ulaznih cijena sirovina, energije i ostalih troškova poslovanja.
"Zato u skorijem periodu očekujemo i porast cijena na tržištu. Iz pada profitabilnosti Atlantic Grupe tijekom 2022. godine razvidno je da rast svih ulaznih troškova nije u cijelosti, pa ni većim dijelom, prenesen na konačnu cijenu proizvoda jer između svih čimbenika vodimo brigu i o kupovnoj moći potrošača“, poručuju za Euractiv iz Atlantica.
Grupa kojoj je na čelu Emil Tedeschi, prošlu je godinu, inače, zaključila s neto dobiti od 195,7 milijuna kuna, što je čak 43,2 posto manje nego godinu u 2021. godini, pokazuju podaci koje je Atlantic objavio u utorak. Kao razloge takvog pada dobiti u Atlanticu su naveli poskupljenja gotovo svih strateških sirovina i usluga, kao i energetsku krizu koju je izazvao rat u Ukrajini te zastoje i nestašice u dobavnim lancima.
Police u pojedinim britanskim trgovinama prazne, u Italiji skok cijena benzina
I u maloprodaji kažu da su poskupljenja izgledna. Prema tvrdnjama našeg ranije spomenutog sugovornika iz trgovačkih krugova - inače, dobrog poznavatelja stanja u hrvatskoj trgovini - izgledno je da će najviše poskupjeti svježa roba, poput voća, povrća i mlijeka. Upravo na dizanju cijena tih stavki, objašnjava, trgovci su dosad najviše pokušavali uštedjeti. No, problem je što su proizvođačke cijene u tim sektorima posljednjih mjeseci nastavile rasti, a potpore europskih država proizvođačima polako kopne.
"I sami ste vjerojatno vidjeli da su police mnogih trgovina u Velikoj Britaniji prazne. U Italiji je, pak, vlada odustala od subvencioniranja cijena goriva pa litra benzina sada košta dva eura, znatno više nego u Hrvatskoj ili Sloveniji, što povećava troškove prijevoza", ističe naš sugovornik.
Prate se potezi konkurencije
S druge strane, dodaje, vjerojatno će najmanje poskupjeti neprehrambeni pakirani proizvodi, poput kozmetike. U tom segmentu, naime, vlada velika konkurencija, a sami ti proizvodi ljudima nisu baš toliko neophodni kao hrana.
"Na hrvatskom tržištu vlada konkurencija i toga su svi trgovci svjesni. Ako, primjerice, jedan čaj poskupi više od drugoga, jasno je da će se kupci okrenuti kupnji jeftinijeg čaja. Može se reći i da je jaka konkurencija ujedno i najbolja prepreka većim poskupljenjima“, poručuje naš sugovornik iz svijeta trgovine.
Svjestan je, napominje, kako količinska prodaja roba u Hrvatskoj pada, ali ističe da trgovci ovise ponajprije o svojim dobavljačima, a oni, opet, povećavaju cijene. Ipak, uvjeren je da će trgovci uspjeti naći zlatnu sredinu između poskupljenja koja bi, kako smatraju, zbog stanja na tržištu trebali napraviti i onih koja će u konačnici napraviti, a koja će im omogućiti da ne izgube kupce, a time i prihode.
I u siječnju nastavljen rast hrane, pića i režija
Prema podacima koje je nedavno objavio Državni zavod za statistiku (DZS), stopa inflacije u Hrvatskoj u siječnju je iznosila 12,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok su cijene u odnosu na prosinac stagnirale, odnosno nisu, u prosjeku, ni rasle ni padale.
Ipak, zabrinjava podatak da su u siječnju na godišnjoj razini najviše porasle cijene turističkih i ugostiteljskih usluga, čak 19,5 posto, te hrane i bezalkoholnih pića, 17,3 posto. Znatno su poskupjele i režije, 15,9 posto, a sada se najavljuje i njihov novi rast. Sve su te stavke poskupjele ne samo na godišnjoj, nego i na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi s prosincem.
Koliko god to dio ekonomista odbacivao, dio priče o poskupljenju može se pripisati i uvođenju eura, odnosno zaokruživanju cijena uoči i prilikom samog uvođenja eura. No, kako je dio trgovaca tijekom siječnja pod pritiskom države vratio cijene na razinu na kojoj su bile prije uvođenja jedinstvene europske valute, dostupni podaci o inflaciji u siječnju ne pokazuju da je uvođenje eura predstavljalo značajniji inflacijski okidač.
Inače, podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da je Hrvatska u prošloj godini imala prosječnu stopu inflacije od 10,8 posto, što je ponajprije posljedica divljanja cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu, uglavnom zbog rata u Ukrajini.
Prognoze središnje banke za ovu godinu govore o prosječnoj stopi inflacije od 7,5 posto, s time što bi inflacijski pritisci trebali biti izraženiji u prvom dijelu godine, nego u drugom.
Dio trgovaca vjeruje kako hrvatski potrošači imaju novaca
"Činjenica je da troškovi rastu, i to ne samo zbog rata u Ukrajini i energetske krize, nego i zbog problema u dobavnim lancima i oporavka od pandemije koronavirusa, no činjenica je i da svatko nastoji proizvod ili uslugu prodati što skuplje i tako zaraditi. Dio trgovaca u Hrvatskoj očito vjeruje kako hrvatski kupci i dalje imaju takvu kupovnu moć koja može pratiti takva poskupljenja", komentira za EuractivPredrag Bejaković iz Instituta za javne financije.
Ipak, Bejaković upozorava kako je nelogično da su maloprodajne cijene većine roba i usluga u Sloveniji i Mađarskoj niže nego u Hrvatskoj. Dio odgovora na pitanje zašto je to tako svakako leži u slabijim uvjetima poslovanja od onih u tim zemljama, no dio razloga je, napominje, i u slabijoj konkurenciji koja vlada na hrvatskom tržištu od ona kakva postoji u razvijenijim zapadnim zemljama, pa i u Sloveniji.
"Hrvatska po poslovnoj klimi zaostaje za tim zemljama, što se vidi i po čestim izmjenama poreznih i drugih propisa i stalnim inicijativama da se, primjerice, zabrani rad nedjeljom i da se pojačavaju nadzori državnih inspektora. To sve za posljedicu ima i veću neizvjesnost poslovanja, pa tako i više cijene", dodaje Bejaković.
Iako bi se trebala smanjivati uloga države u hrvatskoj ekonomiji, izgledno njeno daljnje jačanje
Upozorava da će najavljena poskupljenja imati više negativnih učinaka. Prvi je na samo kretanje stope inflacije jer će predstavljati snažan inflatorni pritisak. Tim više što se inflacija najčešće pretvara u domino-efekt, koji je teško potom zaustaviti. Naravno, kakva će na kraju biti stopa rasta cijena na malo ovisi o nizu faktora, a jedan od njih je i ponašanje samih potrošača.
Druga posljedica bit će urušavanje ionako slabog životnog standarda hrvatskih građana koji će još više novca morati trošiti na osnovne životne potrebe, i to u uvjetima u kojima većina građana jedva krpa kraj s krajem. Rezultat toga, napominje Bejaković, vjerojatno će biti i dodatni zahtjevi Vladi da novim mjerama ublaži udar na životni standard.
Samo po sebi, to i ne mora biti loše, no svakako ima i negativnu komponentu. Jedna od njih vjerojatno će biti i pojačano slanje inspektora u kontrole cijena, čime se narušavaju načela tržišne utakmice i dodatno jača ionako jaka uloga države u hrvatskom gospodarstvu, zaključuje Bejaković.