PROSJEČNA NETO PLAĆA U PROSINCU 1191 EURO: Rast plaća u Hrvatskoj još nije gotov, radne snage kronično nedostaje

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u prosincu je iznosila 1191 euro, pokazuju podaci koje je državna statistika objavila u utorak.

To je 17 eura ili 1,4 posto manje nego u studenom, kada je zaposlenima u Hrvatskoj na račun u prosjeku "sjelo“ 1208 eura.

Ublažavanje inflacijskih pritisaka umanjilo smanjenje plaća u prosincu 

Ako se u računicu uključi i inflacija, realni pad plaća u prosincu je iznosio 0,9 posto, izračunali su u Državnom zavodu za statistiku (DZS).

Naime, stopa inflacije u prosincu u Hrvatskoj je na godišnjoj razini iznosila 4,5 posto. Međutim, na mjesečnoj razini, odnosno u odnosu na studeni, opća razina cijena smanjila se za 0,5 posto, pokazuju podaci DZS-a. Deflacija na mjesečnoj razini ublažila je i smanjenje plaća u prosincu pa je nominalno smanjenje prosječnih plaća bilo veće od realnog smanjenja.

Prosječna plaća u Hrvatskoj porasla za 145 eura od ulaska u eurozonu

U odnosu na prosinac 2022. godine, što je ujedno i posljednji mjesec u kojem su plaće isplaćene u kunama, prosječna neto plaća je porasla za 145 eura. To je nominalan rast za 13,9 posto, a realan za devet posto, pokazuju podaci DZS-a.

Međutim, iako je riječ o pristojnom rastu plaća, zaposlenima je od tih povišica malo ostalo u džepovima.

Hrvatska je, naime, i tijekom prošle godine imala visoku inflaciju, koja je dijelom i posljedica uvođenja eura. Posebno su poskupila osnovna dobra, poput hrane i pića, koja su u Hrvatskoj i ranije bila skupa. Snažno su porasle i cijene usluga te goriva.

Prema podacima DZS-a, stopa inflacije u 2023. godini u Hrvatskoj je, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena kojeg koristi Eurostat, iznosila 8,4 posto.

Medijalna plaća u padu

U prosincu se smanjila i medijalna plaća koju ekonomisti uobičajeno smatraju boljim pokazateljem primanja zaposlenih od prosječne plaće, budući da predstavlja srednju vrijednost plaća u zemlji.

Tako je, prema podacima DZS-a, medijalna neto plaća u prosincu prošle godine iznosila 1005 eura, dok je mjesec ranije iznosila 1030 eura, što znači da se smanjila za 25 eura ili za 2,4 posto.

No, na godišnjoj razini, odnosno u usporedbi s prosincem 2022. godine, kada je medijalna plaća u zemlji iznosila 877 eura, tijekom prošle godine, što je i prva godina korištenja eura u Hrvatskoj, došlo je do njenog rasta za 128 eura ili za 14,6 posto, proizlazi iz računica.

Od ulaska u EU plaće u Hrvatskoj porasle za više od 60 posto

Još veću dinamiku rasta prosječnih plaća pokazuje usporedba s 2012., posljednjom godinom prije ulaska u Europsku uniju. Prema podacima Eurostata, prosječna neto plaća u 2012. godini u Hrvatskoj je iznosila 727 eura.

To znači da su prosječna neto primanja zaposlenih do kraja 2023. godine porasla za 464 eura ili za 63,8 posto, pokazuju računice na temelju podataka državne statistike.

Snažan rast plaća rezultat masovnog iseljavanja 

Snažan rast plaća u Hrvatskoj posljednjih godina ponajprije je posljedica nedostatka radne snage, odnosno činjenice da je Hrvatsku od ulaska u EU napustilo nekoliko stotina tisuća građana koji su odselili u bogatije i razvijenije zemlje zapadne Europe, a posebno u Njemačku, Austriju i Irsku. Rezultat toga je manjak radnika, osobito u djelatnostima poput turizma, ugostiteljstva, trgovine i građevine te niza majstorskih zanimanja.

Tako nastale "rupe“ na tržištu rada poslodavci popunjavaju uvozom radne snage. Ranije su radnike uglavnom uvozili iz zemalja Zapadnog Balkana, s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju. Sada su im, pak, u fokusu prekomorske zemlje, poput Indije, Nepala i Filipina, a u posljednje vrijeme sve više i iz Bangladeša i Egipta.

Broj stranih radnika za 50.000 manji od broja izdanih radnih i boravišnih dozvola

Prema u utorak objavljenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova koje je prenijela Hina, u Hrvatskoj je lani izdano 172.499 dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja. No, nisu svi kojima su izdane radne dozvole i ostali u Hrvatskoj. Prema podacima MUP-a, posljednjeg dana 2023. godine broj stranih radnika s važećom radnom dozvolom bio je manji za oko 50.000 i iznosio je 117.549.

U MUP-u to objašnjavaju mogućnošću stranih radnika koji legalno borave na teritoriju Hrvatske da mijenjaju poslove, za što im se izdaje nova radna i boravišna dozvola. Upozoravaju i na to da velik broj radnika u Hrvatsku dolazi na sezonski rad, što znači da odlaze iz zemlje nakon što završi turistička sezona.

Ipak, javna je tajna da mnogi stranci koji dobiju dozvolu rada i boravka u Hrvatskoj koriste činjenicu da smo članica EU i Schengena pa razmjerno brzo odu iz Hrvatske u razvijenije zapadnoeuropske zemlje u kojima su i plaće veće od onih kod nas.

'Rast plaća u javnom sektoru potaknut će novi rast plaća u privatnom sektoru'

Na to upozorava i Predrag Bejaković, neovisni analitičar tržišta rada. I on ocjenjuje da su poslodavci u Hrvatskoj, zbog masovnog iseljavanja, pod snažnim pritiskom da nastave povećavati plaće.

"Poslodavci su očajni jer ne mogu naći radnike pa vjeruju da će povećanjem plaća zadržati postojeće i privući nove zaposlenike. Kako se suočavamo s manjkom radne snage, izgledno je da će plaće u Hrvatskoj u takvim okolnostima nastaviti rasti, mada je teško reći kojom dinamikom. Tim više što sada rastu i plaće zaposlenih u javnom sektoru, a to će potaknuti slične zahtjeve i u privatnom sektoru, posebno u onim djelatnostima, poput uredskih poslova, u kojima je rast plaća do sada bio mali“, objašnjava Bejaković za Euractiv.

'Narušava se ionako slaba konkurentnost hrvatskih tvrtki'

Ipak, dodaje, snažan rast plača sve je veći uteg u poslovanju hrvatskih tvrtki kojima je trošak rada sada već velika stavka. Ovakva dinamika rasta plaća, upozorava naš sugovornik, mogla bi dovesti do velikih problema.

"Time se narušava konkurentnost hrvatskih poduzeća na svjetskom tržištu koja ni do sada nije bila na zavidnoj razini. Zbog većih izdvajanja za plaće, naši proizvodi i usluge, koji su i do sada bili skupi, postaju još skuplji, a time se smanjuje i potražnja za njima, a time i prihodi tvrtki“, ističe Bejaković.

Mrtva trka po rastu plaća između Hrvatske i Poljske 

Podsjeća i da je Hrvatska u posljednjih dvadesetak godina imala snažan rast plaća.

"Prosječne plaće u Hrvatskoj prije 20 godina bile su veće od onih u, primjerice, Mađarskoj i Poljskoj. Taj rast je kod nas zaustavljen u vrijeme velike financijske krize, koja je kod nas trajala znatno duže nego u drugim europskim zemljama, dok su plaće u Mađarskoj i Poljskoj u tom razdoblju nastavile snažno rasti. Međutim, posljednjih godina Hrvatska ponovno ima velik rast plaća, veći od onog u Poljskoj i Mađarskoj“, napominje Bejaković.

I istraživanje o plaćama, koje su lani proveli analitičari Raiffeisena i Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, pokazalo je da su prosječne plaće u Hrvatskoj početkom prošle godine među novim članicama Unije bile manje jedino od onih u susjednoj Sloveniji i Češkoj, o čemu je Euractiv pisao. Hrvatska je po visini prosječne plaće vodila mrtvu trku s Poljskom.

Hrana u Hrvatskoj skuplja od prosjeka na razini EU

Istodobno, po razini maloprodajnih cijena u 2022. godini, Hrvatska je bila na 73,5 posto prosjeka EU, pokazuju podaci Eurostata. To znači da je prosječna razina cijena u Hrvatskoj bila veća od one u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj.

No, taj podatak predstavlja prosjek cijena. Kada se malo zagrebe ispod površine, vidi se da su brojne stavke u kućnim proračunima u Hrvatskoj čak i skuplje od prosjeka Unije.

Tako su, recimo, hrana i bezalkoholna pića u Hrvatskoj 2022. godine bila u prosjeku za 1,1 posto skuplja od Unijina prosjeka, pokazuju podaci Eurostata. I niz drugih stavki, poput kućanskih aparata i elektroničkih uređaja, u Hrvatskoj su bili znatno skuplji od prosjeka na razini EU.

Sve to znači da se s prosječnom plaćom u Hrvatskoj zapravo ne može puno kupiti, posebno ako je zaposlenik opterećen kreditima, a velik dio njih jest. S medijalnom plaćom može se kupiti još i manje.

No, takva se ekonomska i socijalna situacija odražava i na strane radnike u Hrvatskoj. Zato mnogi od njih i razmjerno kratko borave u Hrvatskoj te bolji život traže u obližnjim zapadnoeuropskim zemljama.

Izmjene u zapošljavanju stranaca koje najavljuje MUP bit će novi poticaj rastu plaća u Hrvatskoj 

Zakonske promjene na kojima sada radi MUP trebale bi, tvrde u Vladi, bolje urediti zapošljavanje i rad stranaca iz trećih zemalja u Hrvatskoj. No, dio tih promjena gotovo sigurno će, kažu ekonomisti, potaknuti i daljnji rast plaća.

Naime, kako je objavila Hina, u MUP-u najavljuju da će se ubuduće postrožiti uvjeti za dobivanje radnih dozvola u Hrvatskoj. To, među ostalim, znači da će se uvesti novi uvjeti za zapošljavanje strane radne snage, kao i da će se strože nadzirati poslodavci koji zapošljavaju strance. Poslodavci će, primjerice, za zapošljavanje radnika iz trećih zemalja morati priložiti dokaze da posjeduju kompetencije za obavljanje poslova zbog kojih se uvoze.

Među najavljenim promjenama je i određeni omjer domaćih i stranih radnika, pri čemu pod domaće ne spadaju samo radnici iz Hrvatske, nego iz cijelog Europskog gospodarskog prostora (EU, Island, Norveška i Lihtenštajn) i Švicarske. Naime, poslodavci koji traže radnu dozvolu za strance morat će imati barem jednog (tako definiranog) domaćeg radnika, zaposlenog na puno radno vrijeme barem godinu dana. Taj je uvjet, doduše, postojao i do sada, ali s kraćim rokom, budući da su tvrtke morale imati jednog domaćeg zaposlenog barem na pola godine, ističu u MUP-u, a prenosi Hina.

Cilj tak skrojenih izmjena očito je i ograničenje uvoza strane radne snage. Bejaković, međutim, kaže da bi posljedica u praksi mogao biti novi poticaj rastu plaća, s obzirom na to da su strani radnici, u pravilu, slabije plaćeni od domaćih, a hrvatski radnici teško da će pristati raditi za manje plaće.

'Administrativna ograničenja neće spriječiti uvoz radne snage, makar i na crno'

Osim toga, dodaje naš sugovornik, moglo bi doći do znatno većeg uvoza radne snage "na crno“ nego što je sada slučaj.

Otvoreno je pitanje i tko će provoditi provedbu tih novih pravila, budući da Državni inspektorat nema dovoljno ljudi za nadzor velikog broja poduzetnika u Hrvatskoj.

"Bilo kakva prevelika regulacija na tržištu rada nije dobra. Činjenica je da Hrvatskoj nedostaje radne snage i da je mora uvoziti. Administrativna ograničenja to ne mogu promijeniti“, zaključuje Bejaković.