VIŠE NE ULAŽEMO SAMO U 'BETON': Financijska imovina kućanstava lani značajno porasla, hit su bile 'narodne obveznice'

Ukupna financijska imovina hrvatskih kućanstava nastavila je rasti i u prošloj godini pa je njena vrijednost krajem rujna iznosila 87 milijardi eura, pokazuju novi podaci središnje banke.

To je za 4,4 milijarde eura ili 5,4 posto više nego na potkraj trećeg tromjesečja 2022. godine.

Također, u odnosu na kraj drugog tromjesečja 2023. godine, riječ je o značajnom rastu od 2,2 posto tijekom tri mjeseca, ističu u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).

Financijske obveze rasle brže od financijske imovine

Porasle su, međutim, i financijske obveze. Tako su krajem rujna prošle godine ukupne financijske obveze hrvatskih kućanstava iznosile 24 milijarde eura.

Kada se financijske obveze krajem rujna prošle godine usporede s onima s kraja rujna 2022. godine, onda je njihov rast znatno veći od rasta financijske imovine i iznosi čak osam posto, odnosno u godinu dana su porasle za 1,8 milijardi eura.

U odnosu na kraj lipnja prošle godine, ukupne financijske obveze hrvatskih kućanstava porasle su za 2,8 posto, pokazuju podaci HNB-a.

Neto financijska imovina kućanstava gotovo 63 milijarde eura

Kada se podvuče crta između financijske imovine i financijskih obveza kućanstava, proizlazi da je neto vrijednost financijske imovine kućanstava u Hrvatskoj krajem rujna 2023. godine iznosila 62,7 milijardi eura. To je 2,6 milijardi eura ili 4,4 posto više nego krajem rujna 2022. godine.

U odnosu na kraj lipnja prošle godine, neto financijska vrijednost hrvatskih kućanstava u tri je mjeseca porasla za 2,2 posto, podaci su HNB-a.

"Time je neto vrijednost sektora kućanstava nastavila s postupnim rastom koji je započeo u drugom tromjesečju 2022. godine“, napominju u HNB-u.

I dalje najviše ulažemo u 'beton'

Financijska imovina samo je dio ukupne imovine kućanstava. Štoviše, u hrvatskom slučaju, riječ je o razmjerno malom dijelu imovine kućanstava, budući da je ovdašnja tradicija ulaganje u nekretnine i drugu "čvrstu“ imovinu.

Primjerice, istraživanje koje je 2020. objavio Institut za javne financije pokazuje da 98 posto kućanstava u Hrvatskoj posjeduje neku imovinu i da je njena medijalna vrijednost 67.000 eura. No, u toj imovini dominira vlasništvo nad nekretninama, koje posjeduje 85 posto kućanstava.

Financijska imovina - štednja, ulaganja u mirovinske i druge fondove, kao i u dionice i obveznice, znatno je slabije zastupljena u ukupnoj imovini hrvatskih kućanstava. Razloga za to je više, a stručnjaci najčešće ističu naviku građana da kupuju "beton“, odnosno jednu ili više nekretnina, i to kako radi rješavanja stambenog pitanja, tako i zbog "rentanja“. Također, niske kamatne stope kakve smo imali proteklih godina nisu bile poticajne za štednju.

Lani u fokusu bila ulaganja u državne vrijednosne papire 

Ipak, financijska imovina kućanstava raste. Glavni razlog tome stručnjaci vide u prošlogodišnjem izdavanju "narodne obveznice“, prve obveznice koju je država izdala za građane.

Država je naknadno izdala i "narodne trezorce“, no podaci o njima vidjet će se tek na podacima o financijskoj imovini koje će HNB za cijelu 2023. godinu i koji će obuhvatiti i posljednji kvartal, budući da je država trezorske zapise za građane izdala u posljednjem lanjskom tromjesečju.

'Narodne obveznice nose veće prinose od drugih oblika ulaganja'

"Značajan porast financijske imovine kućanstava u prošloj godini rezultat je izdavanja državnih vrijednosnih papira namijenjenih građanima. 'Narodne obveznice' su privukle dio štednje kućanstava jer nose veće prinose od drugih oblika ulaganja. Slično se kasnije dogodilo i s 'narodnim' trezorskim zapisima“, objašnjava za Euractiv ekonomski analitičar Damir Novotny.

Kaže kako je realno očekivati da će financijska imovina građana nastaviti rasti sve dok država bude izdavala vrijednosnice namijenjene građanima.

Pada interes za kupnjom nekretnina, postale su preskupe

S druge strane, podsjeća, interes za kupnjom nekretnina u Hrvatskoj već polako pada, i to ponajprije zbog toga što su cijene stambenog prostora odletjele u nebo i tako postale nedostupnima velikom broju ljudi.

Ipak, napominje Novotny, kritična točka i dalje ostaje dioničko tržište. U dionice u Hrvatskoj, naime, ulaže razmjerno malo ljudi.

To se može objasniti kako slabom financijskom pismenošću, tako i nedostatkom novih izdanja dionica. Upravo bi tu država mogla dati svoj doprinos, smatra naš sugovornik.

'Vlada bi trebala izlistati na burzi dionice vodećih javnih poduzeća'

"Vlada bi trebala izdati dionice pojedinih većih javnih poduzeća i ponuditi ih kupcima na burzi. To bi probudilo financijsko tržište u zemlji i potaklo građane da ulažu u dionice. Slično su, uostalom, napravile i brojne druge zemlje“, ističe Novotny.

Dodaje kako država na burzi ne mora, ako neće, izlistati sve dionice određenog poduzeća, nego makar i samo dio.

I rast plaća potaknuo povećanje financijske imovine

I neovisni analitičar tržišta rada i osobnih financija Predrag Bejaković smatra da su izdanja državnih vrijednosnih papira za građane bila okidač rasta financijske imovine hrvatskih kućanstava u prošloj godini. No, dodaje, na rast financijske imovine utjecao je i rast plaća.

Tako je, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj u studenom prošle godine iznosila 1208 eura.

To je nominalno za 15 posto više nego u studenom 2022. godine, dok je, kada se eliminira učinak inflacije, realni rast neto primanja zaposlenih u istom razdoblju iznosio 9,8 posto.

"Takav rast plaća potaknuo je i štednju i ulaganja“, ocjenjuje Bejaković.

Na Zagrebačkoj burzi nedostaju nova izdanja

I on upozorava kako je hrvatsko financijsko tržište plitko i građanima baš i ne daje velike mogućnosti ulaganja. Drugim riječima, na Zagrebačkoj burzi kronično nedostaju nova dionička izdanja koja bi zainteresirala građane s određenim viškom novca da ulažu u njih.

S druge strane, niske kamate na štednju teško da građane mogu potaknuti da dio svog eventualnog viška novca usmjere na štedne račune. Mnogi su se zbog toga odlučili kupiti "narodne obveznice“ i "narodne trezorce“ ili, pak, nastaviti ulagati u nekretnine, ako za to imaju dovoljno novaca. Osim toga, mnogi jednostavno višak novca drže kod kuće.

"Našim ljudima su financijska tržišta i dalje prilično nepoznata. Ljudi zaziru i od rizika i strahuju što će im se dogoditi ako padne vrijednost dionica. No, zaboravljaju da isto tako može pasti i vrijednost nekretnina ili ih može pogoditi potres, što se, uostalom, i dogodilo 2020. godine“, pojašnjava Bejaković, podsjetivši na zagrebački potres, koji nas je pogodio na proljeće 2020., i petrinjski, krajem iste godine.

Strah od potresa usmjerio dio novca kućanstava u osiguranja

Inače, strah od potresa potakao je i veća ulaganja u osiguranje imovine, o čemu se u Hrvatskoj dosta pisalo proteklih godina.

Stoga i podaci o rastu financijske imovine kućanstava vjerojatno odražavaju i veća ulaganja u osiguranje.

Naličje priče - rast financijskih obveza kućanstava

Rastu, međutim, i financijske obveze kućanstava, odnosno obveze po raznim oblicima kredita i kreditnih kartica.

Novotny ističe kako se taj rast može pripisati ponajprije povećanju kamatnih stopa na kredite, čime su porasle i obveze kućanstava. Pritom valja podsjetiti da mnogi u Hrvatskoj imaju stambeni kredit koji je veliki uteg u kućnim proračunima.

Zbog visoke inflacije više smo 'peglali' kartice i odlazili u minus 

Bejaković, pak, dodaje kako rast financijskih obveza kućanstava dijelom proizlazi i iz visoke inflacije.

Naime, snažan rast troškova života (i) u prošloj godini doveo je do većeg "peglanja“ kartica i korištenja prekoračenja po tekućim računima, pa i za posezanjima za gotovinskim kreditima, a sve kako bi se pokrili osnovni životni troškovi.

Slaba financijska pismenost

Unatoč tome, naši sugovornici se slažu da se struktura imovine hrvatskih kućanstava počela mijenjati i da ona više ne ulažu samo u "beton“, odnosno nekretnine, nego i u druge oblike imovine. Kako bude rastao raspoloživi dohodak kućanstava, tako će kućanstva vjerojatno nastojati i diverzificirati svoja ulaganja.

Međutim, za tako nešto građanima će trebati ponuditi druge oblike ulaganja. Ti oblici, doduše, u Hrvatskoj odavno postoje, ali malo tko ulaže u njih. Nije tu riječ samo o dionicama, već i o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i fondovskoj industriji općenito, kao i o osiguranjima.

Za takav je iskorak, međutim, potrebno poraditi i na jačanju financijske pismenosti građana koja je u Hrvatskoj još uvijek na prilično niskim granama.