Podaci središnje banke pokazuju rast štednje građana u Hrvatskoj, a to je posljedica rasta plaća i drugih prihoda, ali i, kako upozoravaju analitičari, sve izraženijeg rentijerstva

Kako, naime, pokazuju podaci o štednji koje je nedavno prikupila središnja banka, a koji se odnose na 30. lipnja ove godine, štednja je u proteklih desetak godina porasla.

Istodobno, udio najbogatijih u ukupnim depozitima donekle se smanjio, dok je porastao udio građana iz ostalih imovinskih skupina.

Čak 81 posto građana ima štedne uloge manje od 10.000 eura

Podaci HNB-a pokazuju da je krajem lipnja ukupno nešto manje od 3,3 milijuna građana u financijskim institucijama držalo preko 35,2 milijarde eura.

Najveći dio građana, njih nešto manje od 1,7 milijuna, na računima u bankama je držalo oko 337 milijuna eura. To znači da je više od polovine štediša raspolagalo iznosom od samo oko jedan posto ukupne štednje.

Kada njima pridodamo i građane koje bismo mogli uvrstiti u srednji imovinski sloj, proizlazi da 81 posto vlasnika računa koji u bankama drže manje iznose depozita, one do 10.000 eura, raspolaže s ukupno 12 posto iznosa svih depozita u zemlji.

Imamo 964 građana koji na bankovnim računima imaju po milijun i više eura 

S druge strane, ističu u HNB-u, manje od dva posto vlasnika računa s najvećim iznosom depozita, onim od 100.000 eura i više, drži 39 posto svih depozita u zemlji.

Među njima je i 964 najbogatijih, koji posjeduju depozite od milijun eura i više. Na njihovim je računima deponirano ukupno više od 2,4 milijarde eura ili oko sedam posto svih depozita.

'Zlatna sredina' uštedjela od 10.000 do 100.000 eura

Između te dvije skupine, napominju u HNB-u, nalazi se oko 17 posto vlasnika depozita koji raspolažu ušteđevinama u rasponu od 10.000 do 100.000 eura.

U njihovim je rukama oko 49 posto depozita u zemlji.

'Depoziti porasli u svim grupama, a porast najizraženiji u nižim dohodovnim skupinama'

Ipak, u HNB-u ističu kako i takvi podaci pokazuju poboljšanje u odnosu na 2014. godinu. Tada je, naime, broj deponenata bio manji nego danas i iznosio je nešto više od tri milijuna.

No, iako je bogatijih štediša tada bilo nešto manje nego sada, u njihovim je rukama bio veći iznos štednje, kažu u središnjoj banci. Dodaju kako razlike u podacima za ovu godinu i 2014. i nisu velike, ali ipak su primjetne.

"U proteklom je desetljeću vidljivo blago smanjenje koncentracije depozita. Depoziti su osjetno porasli u svim promatranim skupinama, a relativan je porast bio izraženiji u nižim razredima razdiobe“, ističu u HNB-u.

Nedostaju podaci o drugim oblicima financijske imovine, kao i o nekretninama  

Ovdje valja reći i kako podaci o depozitima čine samo jedan segment imovine građana. Podaci HNB-a obuhvaćaju sve depozite poznatih vlasnika računa građana, neovisno o tome o kakvom je računu riječ.

Ne uključuju, međutim, ostale oblike financijske imovine, poput gotovine, vrijednosnih papira, polica osiguranja, vlasničkih udjela u poduzećima i udjela u investicijskim fondovima. Također, ne uključuju ni nefinancijsku imovinu, poput nekretnina.

"Na temelju podataka Eurostata, HNB procjenjuje da su depoziti kućanstava i neprofitnih organizacija koje služe kućanstvima u 2021. godini činili oko 23,5 posto njihove ukupne imovine, odnosno 42,7 posto njihove ukupne financijske imovine“, napominju u HNB-u.

Izvor: Goran Stanzl/PIXSELL/PIXSELL

Drugim riječima, na temelju podataka koje je središnja banka objavila ne može se izvući zaključak o općem bogatstvu društvenih grupa u Hrvatskoj. Ipak, mogu se ocijeniti trendovi i koliko je otprilike tko financijski "težak“, barem kada je riječ o štednji.

U HNB-u smatraju da su ti trendovi dobri jer pokazuju blago smanjenje nejednakosti u raspodjeli depozita, a time i u imovinskoj nejednakosti.

Porast štednje ponajprije rezultat rasta plaća

Ekonomski analitičari tvrde da se smanjenje nejednakosti u financijskom stanju nacije, makar bilo i blago, ponajprije može objasniti povećanjem plaća.

Tako je, prema podacima državne statistike, prosječna neto plaća u prvoj polovici 2014. godine iznosila 5506 kuna ili oko 730 eura, dok je prosječna neto plaća za listopad ove godine dosegnula 1178 eura. To znači da su primanja zaposlenih u posljednjih desetak godina porasla za preko 60 posto.

"Veća štednja rezultat je povećanja plaća, ali i rasta svijesti da moramo štedjeti. Osim plaća, na porast štednje utjecao je i rast ostalih prihoda stanovništva - mirovina, dohotka od kapitala, ali i od rente“, objašnjava za Euractiv neovisni analitičar tržišta rada i osobnih financija Predrag Bejaković.

Socijalna nejednakost u Hrvatskoj manja nego u Bugarskoj, ali veća nego u Sloveniji

Dodaje kako Hrvatska po socijalnoj nejednakosti ne odstupa bitno od drugih članica Europske unije, čak su socijalne razlike u nas i nešto manje od prosjeka Unije.

"Dio hrvatskih građana je bogat, ali njih je jako malo. Na to upućuju i podaci HNB-a“, primjećuje Bejaković.

Štoviše, ističe, dostupni podaci pokazuju da su nejednakosti u Hrvatskoj manje od onih u, recimo, Bugarskoj ili Litvi, iako su veće nego u Sloveniji ili Češkoj.

'Ljudima manje smeta siromaštvo od neracionalnog bogaćenja drugih i nejednakih šansi'

Unatoč tome, naš sugovornik smatra da treba pojačati napore na smanjenju društvenih nejednakosti. Kapitalizam, naravno, nosi i razlike u dubini džepa među građanima, ali čak i takvo društvo treba svima pružati jednaku šansu, a dalje - kako je tko uspije iskoristiti.

"Društva s manjim dohodovnim razlikama obično su pravičnija. Istraživanja pokazuju da ljude manje smeta siromaštvo od bogatstva drugih koje se ne može racionalno opravdati i koje je posljedica nejednakih šansi“, naglašava Bejaković.

Ističe kako Hrvatska stoga treba nastaviti smanjivati nejednakosti u društvu i svim građanima nastojati pružiti jednaku šansu za uspjeh. Kako će je tko iskoristiti, ovisi o svakom pojedincu.

'Hrvatsko društvo puno nejednakosti, nemaju svi jednake šanse za uspjeh' 

Sindikalci, međutim, ističu kako je Hrvatska daleko od toga da bi bila društvo jednakih šansi za sve svoje građane.

"Naše društvo je duboko podijeljeno. I dalje smo društvo s jako velikim nejednakostima i nejednakim šansama, što je i jedan od razloga zbog kojeg su mnogi naši ljudi iselili“, ocjenjuje za Euractiv predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Slaže se s ocjenom da je rast plaća kod dijela ljudi potaknuo i rast štednje, no napominje većina ljudi jedva krpa kraj s krajem i ne može si priuštiti štednju.

'U depozitima su i zarade onih koji se bave rentanjem stanova i apartmana'

Naš sugovornik smatra da je, osim malom broju bogatih, u Hrvatskoj danas dobro prije svega onima koji se bave rentijerstvom. Rentijerstvo, kaže Sever, potiče i sama država, i to  niskim porezima. U zaradama vlasnika stanova i apartmana od iznajmljivanja nekretnina vidi i jedan od glavnih okidača rasta štednje.

"I dio njihovih zarada je u tim depozitima. Stvarni život ide drukčijim putem od onog kojeg prikazuje razne analize. Ogroman broj ljudi u Hrvatskoj jedva krpa kraj s krajem“, zaključuje Sever.

Medijalni iznos štednje manji od 900 eura

Na kraju, vrijedi istaknuti da i podaci koje je objavio HNB pokazuju da, unatoč rastu štednje u posljednjih desetak godina, iznosi koje je prosječan stanovnik uspio uštedjeti baš i nisu veliki.

Tako je medijalni (srednji) iznos depozita u ovoj godini 889 eura. To je svakako više nego 2014., kada je medijalni iznos štednje iznosio samo 190 eura, ali i dalje je premalo za bilo kakav normalan život u Hrvatskoj u razdoblju dužem od mjesec dana.

Najveći dio štediša ima depozite manje od 10.000 eura

I podatak da gotovo 81 posto štediša u Hrvatskoj na računu ima manje od 10.000 eura pokazuje da se većina štediša ne može pohvaliti da raspolaže nekakvim financijskim bogatstvom. Tim bi novcem, naime, u Hrvatskoj možda mogli preživjeti sedam ili osam mjeseci, i to pod uvjetom da nisu kreditno opterećeni.

Optimizam ne ulijeva ni podatak da najveći dio deponenata u Hrvatskoj, njih 72 posto, novac drži na transakcijskim računima, dok su klasični štedni računi manje zastupljeni.

Sve to pokazuje da je pred nama još jako dug put na povećanju životnog standarda i smanjenju razlika u društvu, ali i na poticanju građana na štednju.