Ipak, u središnjoj banci upozoravaju da se povećala cijena zaduživanja države i nefinancijskih poduzeća u uvjetima zaoštravanja monetarne politike u eurozoni.
Ukupna izloženost rizicima blago se smanjila na prijelazu iz prošle u ovu godinu, a na to je najviše utjecao nestanak valutnog rizika nakon što je Hrvatska 1. siječnja postala članica eurozone, ocijenio je Savjet Hrvatske narodne banke (HNB).
Unatoč tome, u središnjoj banci upozoravaju kako i dalje postoje značajni rizici za financijsku stabilnost u Hrvatskoj.
Neke od velikih banaka mogle bi platiti porez na ekstraprofit
"U uvjetima geopolitičkih neizvjesnosti, visoka inflacija, usporavanje svjetske gospodarske aktivnosti i porast troškova financiranja ostaju glavni rizici za financijsku stabilnost u Hrvatskoj", poručeno je sa sjednice Savjeta HNB-a u utorak.
Ipak, dodaje se u priopćenju, bankovni sustav u zemlji i dalje je izrazito stabilan, dok je profitabilnost banaka razmjerno visoka.
Štoviše, napominju u središnjoj banci, neke od većih banaka bi zbog izraženog povećanja profitabilnosti u prošloj godini mogle biti i obveznici jednokratnog poreza na izvanrednu dobit.
Praksa fiksiranja kamatne stope ublažit će učinak porasta tereta otplate kredita
Savjet HNB-a upoznat je i s odlukama Upravnog vijeća Europske središnje banke (ESB) o povećanju kamatnih stopa. Riječ je o prvom povećanju kamatnih stopa ECB-a otkako je Hrvatska članica eurozone, a u donošenju odluke sudjelovao je i guverner HNB-a Boris Vujčić, koji je od 1. siječnja i član Upravnog vijeća ECB-a.
"Cijena zaduživanja države i nefinancijskih poduzeća primjetno je porasla u uvjetima zaoštravanja monetarne politike ESB-a, ali ne i za kućanstva, za koja se vidljiviji rast kamatnih stopa može očekivati tek u ovoj godini. Raširena praksa fiksiranja kamatne stope, barem kroz određeno početno razdoblje otplate kredita, ublažit će učinak porasta tereta otplate za dužnike, a u kratkom su roku kućanstva dodatno zaštićena i zakonskim ograničenjem najviših kamatnih stopa na kredite", zaključuju u HNB-u.