Prema novim prognozama Svjetske banke, hrvatski BDP bi u ovoj godini trebao porasti za 2,7 posto, dok bi gospodarstvo zone eura trebalo porasti za samo 0,7 posto
Gospodarska aktivnost u Hrvatskoj i u ovoj bi godini trebala nastaviti rasti znatno brže nego u eurozoni u cjelini, pokazuju nove prognoze Svjetske banke.
Prema tim prognozama, objavljenim u novom izdanju Svjetskih ekonomskih izgleda, hrvatski bi bruto domaći proizvod (BDP) u 2024. godini trebao porasti za 2,7 posto.
Gospodarski rast u Hrvatskoj lani 2,5 posto
To je nešto više nego što su u Svjetskoj banci Hrvatskoj prognozirali u prognozama iz listopada prošle godine, kada su očekivali rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini od 2,5 posto.
Hrvatsko je gospodarstvo u 2023. godini, prema novim procjenama Svjetske banke, poraslo za 2,5 posto. To je nešto slabije od jesenskih prognoza koje su govorile o rastu hrvatske ekonomije u 2023. za 2,7 posto.
Gospodarski rast u eurozoni u 2024. godini samo 0,7 posto
Istodobno, rast gospodarstva eurozone u ovoj bi godini, prema novim prognozama Svjetske banke, trebao iznositi 0,7 posto.
Premda je riječ o niskoj stopi rasta, ona je veća od one u prošloj godini, kada je gospodarstvo eurozone, prema procjenama Svjetske banke, poraslo za samo 0,4 posto.
Očekivani rast BDP-a u 2024. veći u Rumunjskoj, Srbiji i BiH te na Kosovu, nego u Hrvatskoj
Iako bi Hrvatska po dinamici gospodarskog rasta i u ovoj godini trebala ostati iznad prosjeka za tranzicijske zemlje, koji bi trebao iznositi 2,4 posto, niz država u tranzicijskoj regiji ove bi godine trebao ostvariti veću dinamiku rasta od nas.
Ako ostavimo po strani bivše sovjetske republike, koje imaju svoje specifičnosti, kao i Tursku, koje Svjetska banka također vodi u "tranzicijskoj“ skupini zemalja Europe i Središnje Azije, veće stope rasta BDP-a od Hrvatske u 2024., prema prognozama Svjetske banke, imat će Kosovo (3,9 posto), Rumunjska (3,3 posto), Albanija (3,2 posto), Crna Gora (3,2 posto) i Srbija (3,0 posto), pa čak i Bosna i Hercegovina (2,8 posto).
S druge strane, Poljska (2,6 posto), Sjeverna Makedonija (2,5 posto) i Bugarska (2,4 posto) i dalje bi trebale ostvarivati manje stope rasta BDP-a od Hrvatske. Podaci za Češku, Slovačku i Sloveniju, kao ni za baltičke države, nisu objavljeni.
U 2025. brži rast hrvatskog BDP-a, 3 posto
Za Hrvatsku je svakako dobra vijest to da se u sljedećoj godini očekuje dodatno ubrzanje dinamike gospodarskog rasta. U Svjetskoj banci, naime, prognoziraju da će rast hrvatskog BDP-a u 2025. godini doseći tri posto.
Kao i prethodnih godina, može se reći da će glavni generatori rasta gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj i u sljedećoj godini biti jačanje potrošnje kućanstava, što je posljedica rasta plaća i fiskalnih mjera za umanjivanje učinaka inflacije na građane i tvrtke.
Tu je i velika potrošnja milijuna turista koji svake godine posjete našu zemlju, posebno obalu.
Također, među generatorima rasta su i infrastrukturni projekti koji se uglavnom financiraju novcem iz fondova EU.
Usporavanje rasta u tranzicijskoj regiji, uglavnom zbog rata u Ukrajini
Za razliku od Hrvatske, ali i niza drugih tranzicijskih zemalja, regija Europe i Srednje Azije u cjelini ove bi godine trebala ostvariti nešto slabiji rast gospodarstva nego u 2023. godini. Naime, u Svjetskoj banci prognoziraju da će rast BDP-a na razini cijele regije u ovoj godini iznositi 2,4 posto, dok je lani iznosio 2,7 posto.
U 2025. se ponovno očekuje prosječan rast BDP-a regije po stopi od 2,7 posto.
Glavni razlog usporavanja rasta u spomenutoj regiji, u koju Svjetska banka svrstava i Hrvatsku, može se tražiti u nastavku rusko-ukrajinskog rata. Dio zasluga za usporavanje rasta u tranzicijskim zemljama Svjetska banka vidi i u usporavanju kineskoga gospodarstva, iako će se posljedice toga više osjetiti u zemljama Srednje Azije, nego na istoku Europe.
Očekivani gospodarski rast u Rusiji u 2024. upola manji nego lani
Prema novim prognozama Svjetske banke, gospodarski rast u Rusiji u ovoj bi godini trebao iznositi 1,3 posto. To je upola manje nego lani, kada je rusko gospodarstvo, prema procjenama iste institucije, ostvarilo rast od 2,6 posto.
Inače, Rusija je u 2022., godini u kojoj je izvršila invaziju na Ukrajinu, nakon čega se našla pod sankcijama dijela međunarodne zajednice, zabilježila pad gospodarske aktivnosti od 2,1 posto.
S njom je potonula i Bjelorusija, kojoj su također uvedene sankcije, budući da je dopustila Moskvi da koristi njen teritorij za invaziju na Ukrajinu. Bjelorusija je u 2022. ostvarila čak i veći pad gospodarske aktivnosti od Rusije, 4,7 posto. Ipak, u 2023. godini je ostvarila rast BDP-a od tri posto.
U ovoj se godini, međutim, i bjelorusko gospodarstvo "hladi“, pa u Svjetskoj banci očekuju da će ta zemlja ostvariti rast BDP-a od samo 0,8 posto.
Prognoze za Moskvu i Minsk nisu dobre ni u sljedećoj godini. Naime, u Svjetskoj banci očekuju da će rusko gospodarstvo u 2025. godini rasti po stopi od samo 0,9 posto, a bjelorusko po stopi od 0,8 posto, kao i u ovoj godini.
Jesu li za to zaslužne sankcije ili nešto drugo, vidjet ćemo s vremenom. Analitičari, naime, još od uvođenja sankcija kažu da će se njihov učinak vidjeti tek na dulje staze.
Kako god, podaci pokazuju da su Rusija i Bjelorusija, nakon početnog pada u 2022. godini, lani izronile iz zone gospodarskih minusa. Prognoze, međutim, pokazuju da dinamika rasta u tim zemljama sada opet usporava, i to značajno.
Ukrajinski BDP i dalje 30 posto manji nego prije početka ruske invazije
Usporavanje gospodarske aktivnosti ove godine čeka i Ukrajinu. U Svjetskoj banci očekuju da će ukrajinski BDP u 2024. rasti po stopi od 3,2 posto, što je znatno manje nego u prošloj godini, kada je rast ukrajinskog BDP-a, prema procjenama Svjetske banke, iznosio 4,8 posto.
Ipak, valja voditi računa o tome da se Ukrajina u prvoj godini rata suočila s pravim gospodarskim potopom. Naime, pad ukrajinskog BDP-a u 2022. iznosio je 29,1 posto.
"Unatoč pozitivnim trendovima, ukrajinski BDP u 2023. ostao je 30 posto ispod razine na kojoj je bio prije invazije“, ocjenjuju u Svjetskoj banci.
U ovoj godini usporava ekonomija u cijelom svijetu
Usporavanje gospodarske aktivnosti u ovoj godini čeka i svijet u cjelini. Nakon rasta svjetskog BDP-a od 2,6 posto u 2023. godini, u 2024. bi svjetsko gospodarstvo trebalo porasti za 2,4 posto, pokazuju nove prognoze Svjetske banke.
Nešto brži rast, iako i dalje znatno ispod potencijala, očekuje se u 2025. godini, kada bi svjetski BDP trebao porasti za 2,7 posto.
Usporavanje rasta u ovoj godini primjetno je kako u razvijenom, tako i u dijelu svijeta u razvoju.
Tako nove prognoze Svjetske banke pokazuju da bi prosječan gospodarski rast za razvijene zemlje u 2024. trebao iznositi 1,2 posto, dok je lani iznosio 1,5 posto. S druge strane, zemlje u razvoju u ovoj bi godini trebale ostvariti prosječan rast BDP-a od 3,9 posto, dok su lani rasle po prosječnoj stopi od četiri posto.
Rast BDP-a u eurozoni manji nego u SAD-u i Japanu
Gledano po vodećim zemljama i ekonomskim blokovima, najgore će, kako sada stvari stoje, proći eurozona, kojoj u Svjetskoj banci, kako smo već rekli, u 2024. prognoziraju stopu rasta BDP-a od samo 0,7 posto te određeno ubrzanje gospodarske aktivnosti u 2025. godini, u kojoj je izgledna stopa rasta BDP-a od 1,6 posto.
U 2023. je zona eura ostvarila rast BDP-a od samo 0,4 posto, pokazuju podaci Svjetske banke.
Američkom i japanskom gospodarstvu do sada je išlo bolje nego europskom, a sve ukazuje na nastavak tih trendova i u ovoj i sljedećoj godini.
Rast BDP-a u SAD-u lani je, prema procjenama Svjetske banke, iznosio 2,5 posto. U ovoj bi godini trebao usporiti na 1,6 posto, dok bi u 2025. trebao neznatno ubrzati na 1,7 posto.
Japanski BDP u 2023. porastao je, prema procjenama Svjetske banke, za 1,8 posto. No, u ovoj se godini očekuje njegovo usporavanje, što pokazuje prognozirana stopa gospodarskog rasta od 0,9 posto. U 2025. će se Japan suočiti s još manjim rastom BDP-a od samo 0,8 posto, pokazuju prognoze te međunarodne financijske institucije.
Usporava i kinesko gospodarstvo
I Kinu, drugo po veličini svjetsko gospodarstvo i najveću ekonomiju u razvoju, u ovoj i sljedećoj godini čeka usporavanje ekonomske aktivnosti.
Prema prognozama Svjetske banke, naime, kineski bi BDP u 2024. trebao rasti po stopi od 4,5 posto, a u 2025. po stopi od 4,3 posto. U 2023. je kineski BDP, pokazuju procjene, porastao za 5,2 posto.
Iako iz perspektive Europe i SAD-a takve stope rasta nisu slabe, valja podsjetiti da je Kina godinama ostvarivala i dvoznamenkaste stope rasta BDP-a. Takva dinamika razvoja kineskoga gospodarstva vukla je za sobom i svjetsko gospodarstvo u cjelini.
Indija preuzima od Kine ulogu pokretača svjetske ekonomije
Kako sada stvari stoje, ulogu koju je desetljećima u svjetskoj ekonomiji igrala Kina sada preuzima njen rival, Indija. Indija je, inače, peto po veličini svjetsko gospodarstvo.
Nove prognoze Svjetske banke pokazuju da bi indijski BDP u ovoj godini trebao porasti za 6,4 posto, a u sljedećoj za 6,5 posto. Radi se o ubrzanju gospodarskog rasta u toj zemlji u odnosu na 2023., kada je indijski BDP, prema procjenama Svjetske banke, porastao za 6,3 posto.
Ipak, valja reći kako su i takve stope rasta manje od onih kakve je Indija ostvarivala prijašnjih godina. Primjerice, indijski je BDP u 2021. porastao za 9,1 posto, a u 2022. za 7,2 posto.
'Desetljeće propuštenih prilika'
Svijet se općenito posljednjih pet godina suočava s najsporijom dinamikom gospodarskog rasta u posljednjih 30 godina, upozorava se u izvješću.
"Bez velike promjene smjera, 2020-e godine ostat će zapamćene kao desetljeće propuštenih prilika“, ocijenio je glavni ekonomist Svjetske banke Indermit Gill.
Upozorio je kako gospodarski rast ostaje slab, što predstavlja prijetnju posebno za najsiromašnije zemlje i zemlje u razvoju, koje padaju u zamku visokih zaduženja i sve veće nestašice hrane. Zbog toga će te zemlje morati presložiti svoje prioritete.
I u 2024. puno geopolitičkih rizika
Izlaz iz te situacije u Svjetskoj banci vide u mjerama za poticanje ulaganja, koja će otvoriti nova radna mjesta i potaknuti izvoz, ali i u odgovornoj fiskalnoj politici.
U Svjetskoj banci upozoravaju i na brojne rizike s kojima se svijet suočava i u ovoj godini. Među njima su svakako nastavak rusko-ukrajinskog rata i rata na Bliskom istoku, uz mogućnost aktiviranja novih kriznih žarišta.