U MMF-u su time podigli raniju prognozu rasta hrvatskoga BDP-a, no kažu da će i stopa inflacije biti veća od ranije očekivane, 8,6 posto
Hrvatsko gospodarstvo porast će u ovoj godini za 2,7 posto, višestruko snažnije od prosjeka eurozone, pokazale su u utorak redovne jesenje prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
U lipnju MMF je u redovnim konzultacijama na temelju članka IV prognozirao 2,4-postotni rast aktivnosti u ovoj godini.
Na ljeto očekivali da će hrvatski BDP u ovoj godini porasti za 1,7 posto
U redovnim proljetnim prognozama za svjetsko gospodarstvo u travnju bili su izračunali da bi aktivnost trebala porasti za 1,7 posto.
Nova procjena uglavnom je u skladu s izračunima od prošle jeseni.
U 2024. gospodarski rast od 2,6 posto
U 2024. hrvatsko gospodarstvo trebalo bi po njihovim novim prognozama porasti za 2,6 posto, za 0,3 postotna boda snažnije no što su prognozirali u travnju.
Podigli su pak procjenu ovogodišnje inflacije, sa 7,5 posto prognoziranih u lipnju, na 8,6 posto.
Usporavanje inflacije u sljedećoj godini
U idućoj godini cijene bi trebale porasti upola sporijom dinamikom, po stopi od 4,2 posto. U travnju bili su prognozirali da će porasti za 3,6 posto.
Znatno su pak ublažili procjenu deficita na tekućem računu bilance plaćanja u ovoj godini, na 0,2 posto. U idućoj godini trebao bi njihovim najnovijim izračunima iznositi 0,4 posto. Travanjske prognoze pokazivale su deficit u obje godine od 1,8 posto.
Stopa nezaposlenosti oko 6 posto
Blago su pak snizili procjene stope nezaposlenosti u ovoj i idućoj godini, za po 0,1 postotni bod.
Novi izračuni pokazuju da bi u ovoj godini trebala iznositi 6,3 posto, a u idućoj 5,9 posto.
Rast BDP-a eurozone u 2023. samo 0,7 posto
Gospodarstvo eurozone trebalo bi pak u ovoj godini porasti samo 0,7 posto, izračunali su u MMF-u, snizivši prognozu iz srpanjskog ljetnog izvješća za 0,2 postotna boda.
MMF u ljetnom izvješću objavljuje samo prognoze za svjetsko gospodarstvo i za velika gospodarstva i regije.
U idućoj godini aktivnost bi u zoni jedinstvene europske valute po njihovim novim izračunima trebala porasti za 1,2 posto, za 0,3 postotna boda slabije no što su pokazivale ljetne procjene.
U Njemačkoj pad BDP-a, u Španjolskoj najveći rast u eurozoni
Njemačka je jedino gospodarstvo u zoni primjene zajedničke europske valute koje bi trebalo bilježiti pad aktivnosti u ovoj godini, za 0,5 posto. U 2024. aktivnost bi se trebala oporaviti, uz prognoziranu stopu rasta od 0,9 posto.
Najsnažnije bi u skupini "velikih" trebalo u ovoj godini porasti španjolsko gospodarstvo, za 2,5 posto.
U Francuskoj bi gospodarska aktivnost u ovoj godini trebala porasti za jedan posto, a u Italiji pratiti prosjek eurozone, izračunali su u MMF-u.
"Razlika u tempu rasta velikih gospodarstava eurozone u 2023. (...) sve je veća", ističu, pa bi tako Njemačka trebala bilježiti pad aktivnosti u ovoj godini pod pritiskom podignutih kamatnih stopa i slabije potražnje iz trgovinskih partnera (...)", napominju u MMF-u.
Francuska je pak bilježila snažniju vanjsku potražnju u prvoj polovini godine, uz oporavak industrijske proizvodnje, objašnjavaju.