Hrvatska je u drugoj polovici prošle godine vjerojatno bila u tehničkoj recesiji, ali pad je bio blag i mnogi segmenti gospodarstva nisu ga osjetili, kaže u razgovoru za Euractiv naš poznati ekonomist Velimir Šonje.
Nove prognoze Europske komisije dolaze u trenutku kada se Hrvatska počinje privikavati na život u eurozoni.
Stručnjaci Europske komisije procijenili su da će Hrvatska u ovoj godini ipak ostvariti bolje ekonomske rezultate nego što su ranije mislili, iako će oni biti daleko slabiji nego lani. Kao razloge za povećani optimizam u Bruxellesu su naveli upravo pristupanje Hrvatske eurozoni i Schengenu.
Kao 20. članica zone eura, Hrvatska je nedavno je dala i svoj prvi doprinos ključnim odlukama u najvećoj monetarnoj uniji na svijetu. Naime, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, koji je sada i član Upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB), sudjelovao je na nedavnoj sjednici tog tijela na kojem je usvojena odluka o novom povećanju kamatnih stopa u eurozoni.
Riječ je o prvom povećanju kamata otkako je Hrvatska članica europodručja, ali sasvim sigurno ne i posljednjem. To je, uostalom, kazao i sam Vujčić koji je ovih dana ocijenio kako ECB želi vidjeti pad temeljne inflacije – dakle, inflacije bez volatilnih cijena energenata i hrane – prije nego što eventualno zaustavi rast kamata.
Ekonomski analitičar Velimir Šonje odličan je sugovornik za teme o makroekonomiji, kao i o članstvu Hrvatske u eurozoni.
Šonje se godinama zalagao za uvođenje eura u Hrvatsku, a dugo je bio i među rijetkim domaćim ekonomistima koji su pozorno pratili zbivanja u europodručju. Direktor je tvrtke Arhivanalitika. Šonje je prihvatio zahtjev Euractiva za razgovorom.
EURACTIV: Zimske prognoze Europske komisije ukazuju na to da nas u ovoj godini čeka znatno usporavanje gospodarskog rasta, iako ono neće biti tako snažno kako se još na jesen očekivalo. Što tvrtke i građani mogu realno očekivati od ove godine?
ŠONJE: Usporavanje inflacije je očigledno. To je dobra vijest. Druga dobra vijest dolazi s tržišta rada koje ne pokazuje znakove recesije. Nezaposlenost se posvuda u EU kreće na najnižim povijesnim razinama. Ako usporavanje inflacije pobudi potrošački optimizam, onda smo u scenariju koji je zacrtala Europska komisija: nakon dva ili tri kvartala stagnacije ili blagog pada izazvanog inflacijom, u preostalome dijelu ove godine vratit će se gospodarski rast.
Loša vijest je rast kamatnih stopa. Scenarij Komisije predviđa zaustavljanje inflacije i rasta kamatnih stopa ECB-a oko maksimuma od 3,5 posto. Ako se inflacija pokaže žilavijom nego što izgleda u ovom trenutku, daljnji rast kamatnih stopa mogao bi ugroziti glavni scenarij oporavka.
EURACTIV: Otvorenim ostaje i pitanje jesmo li krajem prošle godine pali u recesiju, kako to sugerira Europska komisija u Zimskim prognozama?
ŠONJE: Statistički je verificirano da je hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju 2022. godine zabilježilo sezonski i kalendarski prilagođen pad za 0,4 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine. Očekujem sličan podatak za četvrti kvartal kada bude objavljen krajem veljače. Dva kvartala pada zaredom je kriterij tehničke recesije. Govorimo o tehničkoj, a ne pravoj recesiji, jer je pad blag, a mnogi segmenti gospodarstva, poput spomenutog tržišta rada, ne pokazuju znakove recesije.
EURACTIV: Kako ocjenjujete prognoze Europske komisije za cijelu EU? Jesmo li izbjegli najgori scenarij, unatoč ratu u Ukrajini i energetskoj krizi?
ŠONJE: Nakon ruske agresije na Ukrajinu stvari su izgledale puno mračnije, s obzirom na ovisnost Europe o ruskim energentima i eskalaciju njihovih cijena u ožujku prošle godine. U međuvremenu su se dogodile četiri važne stvari. One su isključile crni scenarij, ublažile troškovni udar i umanjile neizvjesnost.
Prvo, države EU uspjele su diverzificirati dobavne pravce energije brže nego što je itko očekivao. Drugo, blaga europska zima umanjila je očekivanu potražnju za prirodnim plinom. Treće, intervencije vlada ublažile su udar na životni standard. Četvrto, uspješan vojni otpor Ukrajine zaustavio je Rusiju i, barem zasad, otklonio neizvjesnost vezanu uz moguće prelijevanje ratnih zbivanja na druge države na istoku Europe.
Za sada geopolitički rizici ostaju u Moldaviji i, naravno, u pogledu ishoda rata u Ukrajini i utjecaja na unutarnje političke odnose u Rusiji, što, čini se, nitko ne može predvidjeti.
EURACTIV: Kako ocjenjujete prve tjedne članstva Hrvatske u eurozoni? Potrošači i Vlada žale se na rast cijena, dok u HNB-u kažu da se u Hrvatskoj nije dogodilo ništa što se nije dogodilo i u drugim zemljama koje su uvodile euro, a službena statistika je u siječnju zabilježila čak i jenjavanje inflacijskih pritisaka.
ŠONJE: Jenjavanje inflacijskih pritisaka zabilježeno je već u prosincu, kada je indeks potrošačkih cijena pao za 0,3 posto, prvenstveno zbog pada cijena goriva. Ista promjena je zabilježena za cijelo europodručje.
Preliminarna procjena za siječanj potvrdila je značajno ublažavanje inflacijskih pritisaka: indeks potrošačkih cijena je stagnirao, cijene se u prosjeku nisu povećale. Medijska slika problema zaokruživanja cijena nije bila realna jer je fokus bio na malom broju cijena koje su povećane, a iz fokusa je ispala velika većina cijena koje su stajale ili padale.
Ranija inflacija u toku 2022. godine, koja je u Hrvatskoj bila za tri do četiri postotna boda viša nego u europodručju, također nije bila povezana s očekivanjem uvođenja eura. Viša inflacija u Hrvatskoj pojavila se još na proljeće 2022. jer energenti i hrana zauzimaju značajnije mjesto u potrošačkoj košarici u Hrvatskoj nego u razvijenim zemljama europodručja. Na to se nadovezala iznimno uspješna turistička sezona koja je cijene u segmentu hotela i restorana dodatno pogurala prema gore.
Prema kraju ove godine imat ćemo ozbiljnije analize učinka uvođenja eura na cijene, no uvjeren sam da se rezultati za Hrvatsku neće razlikovati od rezultata koji su ustanovljeni u drugim zemljama koje su ranije uvodile euro. Ti rezultati pokazuju jednokratne učinke do 0,5 posto. A to je minorno u usporedbi s drugim čimbenicima inflacije koji su djelovali u proteklih godinu i pol dana. Taj rizik inflacije se već pokazao manjim od koristi koje su se materijalizirale kroz ublažavanje pritiska na rast kamatnih stopa.
Njihov rast je do sada bio manji no što bi bio da nismo pristupali europodručju. Dovoljno je pogledati puno veće kamatne stope u zemljama poput Poljske, Mađarske, Češke i Rumunjske koje su zadržale svoje valute i koliko-toliko fleksibilan tečaj.
EURACTIV: Vujčić je upozorio da je temeljna inflacija u eurozoni previsoka i da se ne može očekivati zaokret u monetarnoj politici ECB-a dok se ona kontinuirano ne počne smanjivati. Kada bi se to moglo dogoditi?
ŠONJE: Već se počelo događati, ali centralni bankari žele učvrstiti niža inflacijska očekivanja kako inflacija ne bi poprimila autonomnu dinamiku i prešla u fazu takozvanih samoispunjavajućih očekivanja. U ECB-u se još uvijek ne razmišlja o tome da bi recesija mogla biti snažna, što bi moglo vrlo brzo zaustaviti rast cijena zbog nedostatka potražnje. Tek u slučaju materijalizacije takvog scenarija moglo bi se razgovarati o zaokretu u monetarnoj politici u smislu smanjenja kamatnih stopa.
No, ECB u svom vidokrugu trenutačno nema takav scenarij. Vrlo brzo, već u toku ove godine, vidjet ćemo jesu li se prevarili. Ja mislim da sada trebaju zastati s povećanjem kamatnih stopa i dva do tri mjeseca pažljivije promatrati što se zbiva, jer rizike usporavanja vidim prisutnijima nego što ih oni vide dok rizike ukorjenjivanja inflacijskih očekivanja vidim manjima nego što ih oni vide.
EURACTIV: Što još ECB može napraviti da smanji inflacijske pritiske, a da pritom ne ugrozi ekonomski rast?
ŠONJE: Ne mnogo. Temeljna kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja podignuta je s nula posto polovicom prošle godine na tri posto početkom veljače. Radi se o najbržem povećanju kamatnih stopa otkad euro postoji. Što je razumljivo, s obzirom da je i inflacija bila najveća otkad postoji euro.
No, mislim da je preostali prostor za podizanje stope a da to ne izazove ozbiljnije poremećaje u gospodarstvu veoma mali - maksimalno do 3,5 posto. I tih dodatnih 0,5 postotnih bodova smatram nepotrebnim jer donosi više rizika nego koristi za gospodarstvo.