Gospodarstvo

NOVE PROGNOZE HNB-a: Hrvatski BDP u 2024. porast će za 3 posto, dok će stopa inflacija pasti na 4 posto

Autor Hina

HNB je istodobno revidirao stopu rasta BDP-a u ovoj godini na niže pa sad očekuje da će hrvatsko gospodarstvo u 2023. rasti po stopi od 2,6 posto, umjesto ranije prognoziranih 2,9 posto

Zgrada HNB-a u Zagrebu
Izvor: Davor Puklavec/PIXSELL/PIXSELL

Bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi ove godine realno porasti za 2,6 posto, a u 2024. godini za tri posto, dok bi inflacija, nakon ovogodišnjih 8,4 posto, u idućoj godini mogla usporiti na četiri posto, najnovije su procjene Hrvatske narodne banke (HNB), objavljene u utorak na godišnjem brifingu za novinare.

Time je HNB revidirao procjene rasta hrvatskog gospodarstva na niže za ovu, a na više za iduću, dok je procjena rasta inflacije snižena za obje godine.

Procjene rasta BDP-a iz rujna bile nešto optimističnije 

Naime, zadnje procjene o kretanju BDP-a HNB je iznio sredinom rujna, kada je za 2023. prognozirao gospodarski rast od 2,9 posto, a 2,6 posto u 2024. godini.

Prema toj ranijoj prognozi, rast inflacije, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u ovoj godini procijenjen je na 8,8 posto, a 4,7 posto u idućoj godini.

Snažniji gospodarski rast u Hrvatskoj nego u eurozoni u cjelini

Kako piše u sažetku HNB-ovih makroekonomskih projekcija, dok je oporavak u europodručju odgođen za početak iduće godine, za Hrvatsku se očekuje nešto snažniji rast. Naime, BDP bi na razini cijelog europodručja trebao u 2023. porasti za 0,6 posto, a u 2024. za 0,8 posto.

Pritom očekivani rast u Hrvatskoj odražava jačanje osobne potrošnje, koja bi nakon 2,9 posto u ovoj u 2024. trebala ubrzati na 3,9 posto, prognoze su središnje banke.

Usporavanje inflacije

Inflacija u Hrvatskoj u ovoj godini je niža od očekivanja unatoč višim cijenama energije, dok se u idućoj godini očekuje niža inflacija cijena svih komponenata.

Kada je riječ o eurozoni, inflacija bi u 2023. trebala iznositi 5,4 posto, a u 2024. 2,7 posto, pri čemu iz HNB-a ističu da je povišeni inflacijski diferencijal prema europodručju sve više rezultat upravo inflacije cijena energije.

No, kumulativni porast inflacije veći je u zemljama središnje i istočne Europe, dodaju iz HNB-a.