Međunarodno istraživanje o financijskoj pismenosti provedeno je u 39 zemalja te je pokazalo da Hrvati imaju dobro prosječno znanje o financijama, ali problemi im se javljaju u praksi, kada treba odgovorno raspolagati novcem
Iako Hrvatska posljednjih godina bilježi rast financijske pismenosti, Hrvati i dalje više troše nego što štede, a problem imaju i s digitalnom financijskom pismenošću.
Pokazuje to novo istraživanje o financijskoj pismenosti koje je provedeno u 39 zemalja svijeta po metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a kojeg je objavila Hrvatska narodna banka (HNB).
Ukupna financijska pismenost u Hrvatskoj na razini one u zemljama OECD-a
Novo, treće po redu, globalno izvješće o financijskoj pismenosti pokazalo je, ističu u HNB-u, da su hrvatski građani ostvarili iznadprosječan rezultat, kao i da financijska pismenost u Hrvatskoj nastavlja rasti.
Tako su, primjerice, hrvatski građani ostvarili 62 od 100 mogućih bodova kojima se ocjenjuje ukupna financijska pismenost. To je više od prosjeka svih 39 zemalja koje su sudjelovale u istraživanju, a u kojima je financijska pismenost ocijenjena sa 60 posto.
Ipak, valja upozoriti kako u istraživanju nisu sudjelovale samo razvijene zemlje i tranzicijske zemlje s kojima se obično uspoređujemo, nego i slabije razvijene države iz udaljenijih dijelova svijeta, poput Jemena, Kambodže, Indonezije, Filipina, Perua, Paname i Meksika.
Kada se stupanj financijske pismenosti hrvatskih građana usporedi s onim u članicama OECD-a, a koji iznosi 63 posto, Hrvatska je čak nešto i ispod prosjeka tog kluba razvijenih država.
Po financijskoj pismenosti slični Talijanima
Čini se da bismo se po stupnju opće financijske pismenosti uglavnom mogli uspoređivati s Italijom, u kojoj je, kako pokazuje istraživanje, financijska pismenost ocijenjena s 53 posto. To je ujedno i najslabija financijska pismenost među članicama Europske unije koje je zahvatilo istraživanje.
U svakom slučaju, stupanj opće financijske pismenosti u Hrvatskoj znatno je manji od onog u, primjerice, Njemačkoj, u kojoj iznosi 76 posto. To je ujedno i najbolji rezultat među članicama EU, ali i među svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem.
S druge strane, najmanji stupanj opće financijske pismenosti među zemljama obuhvaćenim istraživanjem ima Jemen, samo 42 posto.
Dobro smo upoznati s inflacijom, ali ne znamo kamatni račun
Razlog razmjerno dobre ocjene opće financijske pismenosti leži ponajprije u teoriji, odnosno u kategoriji financijskog znanja. U tom je segmentu Hrvatska ocijenjena sa 70 posto, što je čak više i od prosjeka OECD-a, u kojem je prosječno financijsko znanje građana ocijenjeno sa 67 posto.
U okviru financijskog znanja, Hrvati su najbolju ocjenu dobili kod poznavanja inflacije. S druge strane, najslabije su prošli prilikom ocjenjivanja poznavanja kamatnog računa.
"Štoviše, složeni izračun kamata pokazao se kao izazov među ispitanicima iz svih zemalja koje su sudjelovale u istraživanju te je manje od polovine svih ispitanika točno odgovorilo na pitanje koje je zahtijevalo ovaj izračun“, upozorava se u priopćenju hrvatske središnje banke.
Inače, u istraživanju je sudjelovalo ukupno 69.000 ispitanika iz 39 država, od kojih je 20 članica OECD-a. Ispitanici su bili u dobi od 18 do 79 godina.
'Odnos prema novcu u Hrvatskoj nije u skladu s načelima financijske pismenosti'
No, kada se zanemari teorija, financijska pismenost pada na ispitima u praksi. Hrvati su, primjerice, manje od građana članica EU i OECD-a skloni tražiti savjete o raspolaganju novcem. Osim toga, i dalje im je u fokusu potrošnja, a ne štednja, pokazuje istraživanje.
"Odnos prema novcu u Hrvatskoj nije u skladu s načelima financijske pismenosti. Odnos prema novcu pokazuje kako i nadalje značajan dio građana u Hrvatskoj prednost daje potrošnji pred dugoročnom štednjom. Ujedno je to jedina komponenta financijske pismenosti u okviru koje su postignuti rezultati na svim pitanjima niži od prosjeka zemalja koje su sudjelovale u istraživanju i prosjeka zemalja OECD-a“, ističu u HNB-u.
Unatoč tome, kažu da Hrvati više od prosjeka u EU i OECD-u račune plaćaju na vrijeme, kao i da češće kupuju promišljeno.
'I dalje moramo raditi na jačanju financijske pismenosti'
"Iako smo svjesni da ne smijemo previše potrošiti, još uvijek trošimo puno, više od mogućnosti. I dalje vjerujemo da ćemo moći platiti račune kada nam dođu na naplatu“, prokomentirao je rezultate istraživanja za Euractiv neovisni analitičar tržišta rada i osobnih financija Predrag Bejaković.
Naš sugovornik se slaže s ocjenom da financijska pismenost u Hrvatskoj raste, ali upozorava da je ona i dalje daleko slabija od financijske pismenosti u razvijenim europskim zemljama.
"Kada bismo se uspoređivali samo s članicama EU, Hrvatska bi tu stajala znatno lošije“, ističe Bejaković.
Fokus bi trebao biti na mladima
Smatra da bi posebno trebalo poraditi na jačanju financijske pismenosti mladih.
"Stariji ljudi su se kroz život naučili raspolagati novcem koji imaju, no mladi nemaju tih saznanja i često su nerealni u očekivanjima i potrošnji“, upozorava Bejaković.
U Hrvatskoj slaba digitalna financijska pismenost
Unatoč rastu opće financijske pismenosti, zabrinjava podatak iz istraživanja po kojem Hrvati imaju znatno manju razinu digitalne financijske pismenosti od prosjeka OECD-a.
Naime, digitalna financijska pismenost u Hrvatskoj je ocijenjena s 49 posto, dok je prosjek na razini OECD-a 55 posto, a prosjek svih zemalja koje su sudjelovale u istraživanju iznosi 53 posto.
Najveću razinu digitalne financijske pismenosti imaju građani Njemačke i Estonije, 64 postom. Najslabije su pismeni u segmentu digitalnih financija građani Albanije, s ocjenom od samo 39 posto, pokazuje istraživanje.
Izazov za budućnost
U HNB-u ističu kako je dobro u cijeloj priči to što je znatno manji broj ispitanika u Hrvatskoj bio suočen s financijskom prijevarom ili neautoriziranom transakcijom nego što je to slučaj u članicama OECD-a. Napominju, međutim, kako slaba digitalna financijska pismenosti predstavlja podlogu za brojne probleme u budućnosti.
"Dodatni zamah digitalizacije u Hrvatskoj mogao bi dovesti do povećanog rizika od prethodno spomenutih negativnih iskustava, radi čega je nužno ovo područje financijske pismenosti dodatno unaprijediti, tim više što rezultati istraživanja pokazuju da značajan broj građana u Hrvatskoj nije pokazao dovoljno znanja i vještina za sigurnu primjenu digitalnih proizvoda i usluga“, zaključuju u HNB-u.
Mnogi Hrvati račune i dalje plaćaju u poslovnicama
I Bejaković smatra da je kod digitalnih financijskih usluga potrebno unaprijediti znanja.
U Hrvatskoj je, naime, čest slučaj da čak ni mladi ljudi ne koriste usluge m-bankinga ili internet bankarstva, već račune plaćaju osobno - u poslovnicama Pošte, Fine ili banaka.
Što se znanja o digitalnim financijama tiče, posebno su ugroženi stariji ljudi, kojima nedostaju znanja i vještine. Njima, zaključuje Bejaković, nedostaju znanja o digitalnim financijama.
Štoviše, mnogi se, kako pokazuju istraživanja, čak ni ne služe internetom, pa čak ni bankomatima.