Istraživanje Allianza pokazuje da financijska pismenost nije jača strana ni građana najrazvijenijih zemalja, iako je kod njih stanje financijske pismenosti građana ipak bolje nego u Hrvatskoj
Zbog nedovoljnog poznavanja osnova financija, prosječno kućanstvo u razvijenim zemljama godišnje gubi između 1750 i 4740 eura, pokazuje novo istraživanje Allianza.
Istraživanje koje je provedeno na uzorku od tisuću ljudi u SAD-u, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Australiji, pokazalo je da više od četvrtine ispitanika, odnosno njih 26 posto, ne posjeduje dovoljno znanja i vještina za donošenje racionalnih financijskih odluka. Ukratko, spadaju u kategoriju financijski nepismenih ili slabo pismenih građana.
Na najmanjem gubitku Španjolci, najviše gube Amerikanci
S druge strane, 60 posto ispitanika može se smatrati financijski pismenima. Visoku razinu financijske pismenosti pokazalo je 15 posto ispitanika.
Posljedica toga su i gubici koja kućanstva ostvaruju kada troše svoje dohotke. Zanimljivo je da najmanje gube kućanstva u Španjolskoj, u prosjeku "samo" 1750 eura godišnje, dok najviše gube kućanstva u SAD-u, 4740 eura na godinu, pokazuju rezultati istraživanja Allianza.
Većina Hrvata nema adekvatnih znanja o financijama
Za Hrvatsku nema dostupnih podataka o tome koliko prosječno kućanstvo godišnje izgubi zbog slabog poznavanja financija i još goreg upravljanja novcem.
Pojedina istraživanja, poput onog kojeg su nedavno, na uzorku od 1630 građana, provele Hrvatska narodna banka (HNB) i Hanfa, pokazuju da se za 41 posto hrvatskih građana može reći da raspolažu visokim financijskim znanjem.
To je više nego u ranijim istraživanjima, ali i dalje nedovoljno, budući da gotovo tri petine građana ne raspolaže adekvatnim znanjem o financijama.
'Financijska pismenost u Hrvatskoj raste, ali preslabo'
"Hrvatska posljednjih godina bilježi određeni napredak u financijskoj pismenosti građana, ali sve je to malo i nedovoljno", kaže za Euractiv neovisni analitičar tržišta rada i osobnih financija Predrag Bejaković, koji se u svom radu bavi i financijskom pismenošću građana.
Bejaković je, inače, i voditelj projekta "Partnerstvo za sprječavanje prezaduženosti", kojeg je financirala Europska komisija.
Najveći problem minusi i kartice
Dodaje kako mnogi naši sugrađani i dalje ne znaju osnovne financijske pojmove, poput kamatnih stopa. Zato često i donose krive financijske odluke, odnosno odluke koje za posljedicu imaju veće troškove od odluka koje donose građani s potrebnim financijskim znanjima.
"Najveći problem javlja se kod minusa na tekućem računu. Građani često posežu za prekoračenjem po tekućem računu kao lakim oblikom zaduživanja, iako je riječ o kreditu s vrlo visokim kamatnim stopama. Zapravo bi im, ako trebaju novac, jeftinije bilo uzeti gotovinski nenamjenski kredit, nego posezati za minusom na tekućem računu", objašnjava Bejaković.
Sličan problem postoji, dodaje naš sugovornik, i kod kreditnih kartica. Građani olako "peglaju" kartice, ne razmišljajući kako će podmiriti račune kada im dođu na naplatu. Osim toga, često podižu i gotovinu s kreditnih kartica, iako je riječ o vrlo skupom obliku financiranja.
'Vrag je u detaljima'
Bejaković ističe i da bi potrošači trebali pozornije čitati ugovore koje potpisuju, poput onih o osiguranju. Naime, upravo se u sitno napisanim dijelovima pri kraju dokumenta često nalaze ključne stvari koje kasnije mogu izazvati velik trošak. Među njima su, primjerice, i kaznene klauzule.
To potvrđuje staru tezu da "vrag leži u detaljima". Upravo je razumijevanje toga jedna od stavki koja pokazuje i stvarnu financijsku pismenost pojedinaca.
'Stjecanje financijskih znanja nije nuklearna fizika'
"Niska razina financijske pismenosti može biti štetna, odnosno može vas skupo koštati tijekom duljeg razdoblja ulaganja, poput slučaja štednje za mirovinu", prokomentirao je rezultate istraživanja glavni ekonomist Allianza Ludovic Subran.
Ipak, kaže, dobro je što "donošenje financijskih odluka nije nuklearna fizika".
"Stjecanjem osnovnog znanja i vještina ljudi mogu svoju financijsku pismenost unaprijediti do prosječne razine i time uštedjeti mnogo novaca", napominje Subran.
Prema računicama Allianza, osobe visoke financijske pismenosti godišnje mogu biti na dobitku od 1910 do 5000 eura.
U Hrvatskoj i Njemačkoj žene financijski pismenije od muškaraca
Istraživanje Allianza pokazuje nam i demografske karakteristike financijski (ne)pismenih građana. Tako su žene u razvijenim zemljama, kako pokazuje istraživanje, u prosjeku financijski slabije pismene od muškaraca.
S druge strane, istraživanje HNB-a i Hanfe pokazuje suprotne rezultate: u Hrvatskoj muškarci imaju slabiju ocjenu financijske pismenosti od žena. Naime, od mogućih devet bodova, muškarci u Hrvatskoj u financijskom ponašanju imaju ocjenu 4,5, a žene 4,9.
Među razvijenim zemljama slični su trendovi uočeni jedino u Njemačkoj. U najvećoj europskoj ekonomiji, pokazuje istraživanje Allianza, žene su također financijski pismenije od muškaraca.
Ljudi uče na vlastitim greškama pa su u zrelijim godinama financijski odgovorniji
Vrijedi naglasiti i da se financijska pismenost, općenito govoreći, povećava s godinama. Moglo bi se reći da ljudi uče na svojim greškama.
Tako je, prema istraživanju Allianza, udio pripadnika baby boom generacije koji posjeduju visoku razinu financijske pismenosti veći od udjela financijski pismenih pripadnika generacije Z i milenijalaca. Konkretno, kod baby boomera je udio visoko financijski pismenih 21 posto, a kod generacije Z samo šest posto, dok je kod generacije Y (milenijalci) taj udio 11 posto.
Slično je i u Hrvatskoj. Istraživanje HNB-a i Hanfe pokazalo je da mlađi ispitanici imaju nižu ocjene financijskog ponašanja (4,4) od ispitanika u dobi od 40 do 49 godina (4,9).
Dodajmo ovome i kako visokoobrazovani ispitanici u Hrvatskoj imaju bolju ocjenu financijske pismenosti (5,1) od onih koji su završili samo osnovnu i srednju školu (4,6), pokazuje istraživanje HNB-a i Hanfe.
Potrebno financijsko opismenjavanje još u školskim klupama
Zbog slabe financijske pismenosti u hrvatskom društvu, Bejaković ističe da bi programe financijskog opismenjavanja trebalo uvesti u osnovne i srednje škole. Tako će se odgojiti generacije koje će odgovornije upravljati vlastitim novcem nego sadašnje generacije.
I analitičari Allianza kažu da programi financijskog opismenjavanja pojačavaju financijsku pismenosti. Ipak, upozoravaju da je u tim programima naglasak na matematičkoj pismenosti, dok se financijska pismenost ne može svesti samo na puku matematiku.
"Svako uspješno nastojanje da se poboljša financijska pismenost, osobito ako je usmjereno prema ženama i mladim ljudima, treba započeti jačanjem samopouzdanja", zaključuje viša ekonomistica u Allianzu Patricia Pelayo Romero.
Financijska pismenost nije samo matematika
Drugim riječima, financijska pismenost ne može se svesti samo na puko zbrajanje i oduzimanje, množenje i dijeljenje, kako bi se srezali prekomjerni troškovi.
Potrebna je i spoznaja o potrošnji - koje robe i usluge kupujemo i zašto te trebaju li nam uopće, budući da na proizvode koji nam zapravo ne trebaju, upozoravaju ekonomisti, trošimo velik novac.