U europskim tranzicijskim zemljama sve je više kineskih ulaganja, a u ovoj godini se investicije oporavljaju i u Ukrajini, Bjelorusiji i Rusiji
Strana ulaganja u nove članice Europske unije u prvoj polovici ove godine znatno su se smanjila, i to za čak 36 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Smanjenje stranih ulaganja zabilježeno je u gotovo svim novim tranzicijskim članicama Unije, pa tako i u Hrvatskoj. Jedini izuzeci bili su Bugarska i Estonija, pokazuju novi podaci Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.
Kapital seli na istok kontinenta
Za razliku od novih članica EU, rast stranih ulaganja u prvom dijelu 2023. godine zabilježen u zemljama Zapadnog Balkana i na istoku Europe.
Tako su zemlje Zapadnog Balkana privukle 34 posto veća ino-ulaganja nego u prvoj polovici prošle godine, a značajan rast ulaganja zabilježen je i u Bjelorusiji i Kazahstanu, pa čak i u ratom zahvaćenoj Ukrajini, pokazuju podaci o izravnim stranim ulaganjima koje je prikupio Bečki institut.
Znatno porasla ulaganja u Kazahstan
Naravno, podaci o stranim ulaganjima razlikuju se od zemlje do zemlje pa države, bez obzira na zemljopisnu bliskost, ne možemo trpati u isti koš. Ipak, dostupni podaci dovoljni su kako bi se izvukli određeni zaključci.
Za početak, može se reći da se ulaganja nastavljaju seliti prema istoku Staroga kontinenta i prema Središnjoj Aziji. Međutim, dok se ranije zaustavljala u zemljama koje su bliže srcu Europe, sada sele dalje na istok kontinenta pa i dalje, u Srednju Aziju.
Tako je, primjerice, Kazahstan, koji je najvećim dijelom azijska država, ali čiji se krajnji zapadni dio geografski nalazi na europskom kontinentu, u prvoj polovini ove godine gotovo udvostručio strana ulaganja u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Preciznije, kako pokazuju podaci Bečkoga instituta, strana ulaganja u toj zemlji u navedenom su razdoblju porasla za čak 92 posto i iznosila su oko četiri milijarde eura. Kao i do sada, najveći dio ulaganja u kazahstansko gospodarstvo slilo se u tamošnji naftni sektor.
Ukrajina sve više na radaru stranih ulagača
Za razliku od prve polovice 2022. godine, kada su mnogi ulagači, zbog izbijanja rata, napustili Ukrajinu, u prvoj polovici ove godine došlo je do velikog skoka ino-ulaganja u tu zemlju.
Podaci Bečkog instituta pokazuju da su stranci u ukrajinsko gospodarstvo samo u prvih šest mjeseci ove godine uložili oko 2,5 milijarde eura.
Razloga za to je više, a kao najznačajnije možemo istaknuti približavanje Ukrajine EU, kao i činjenicu da je rat u toj velikoj zemlji ipak lokaliziran na njenom jugu i istoku, dok je ostatak zemlje, a posebno zapadni dio Ukrajine, slobodan i, osim prijestolnice Kijeva, uglavnom lišen ratnih razaranja.
Osim toga, radna snaga u Ukrajini znatno je jeftinija nego u drugim tranzicijskim europskim zemljama.
Rast ulaganja i u Bjelorusiji, investitori je doživljavaju kao odskočnu dasku za rusko tržište
Značajan rast ulaganja u prvom dijelu ove godine zabilježila je i Bjelorusija. U njeno su gospodarstvo stranci u prvih šest mjeseci uložili više od dvije milijarde eura.
No, dok je kod Ukrajine jedan od razloga rasta investicija približavanje EU, kod Bjelorusije je razlog suprotan i svodi se na daljnje zbližavanje te zemlje s Rusijom. Očito, ulagači Bjelorusiju percipiraju kao zemlju blisku Rusiji, koja je, uz to, s Rusijom, Armenijom, Kazahstanom i Kirgistanom, i dio Euroazijske ekonomske unije (EAEU), proruskog pandana EU na istoku Europe i u Središnjoj Aziji. Stoga ulazak na bjelorusko tržište koriste kao odskočnu dasku i za nastup na ruskom tržištu.
Isti razlog rasta ulaganja može se primijeniti i na već spomenuti Kazahstan.
Ulagači na Zapadnom Balkanu najviše gledaju prema Srbiji, ali i prema BiH
Ova je godina, što se stranih ulaganja tiče, dobra i za Zapadni Balkan. Prema podacima Bečkog instituta, samo su dvije zemlje regije - Crna Gora i Sjeverna Makedonija, u prvih šest mjeseci zabilježile pad ino-ulaganja.
No, zato je velik rast ulaganja zabilježen u Srbiji, 34 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2022. godine, kao i u Bosni i Hercegovini, 30 posto, pokazuju podaci Bečkog instituta. Stranci su, prema podacima Bečkog instituta, u prvih šest mjeseci ove godine u Srbiju uložili preko dvije milijarde eura, a u BiH oko pola milijarde eura.
Stranci na Zapadnom Balkanu od 2010. do 2021. otvorili 180.000 radnih mjesta
Time je nastavljen trend rasta stranih ulaganja na Zapadnom Balkanu iz ranijih godina.
Procjene Bečkog instituta pokazuju da je u zemljama te regije od 2010. do 2021. godine, zahvaljujući ino-ulaganjima, otvoreno oko 180.000 radnih mjesta. Od toga, 87.000 ih je otvoreno u Srbiji, 49.000 u Albaniji, 13.000 u Sjevernoj Makedoniji, 12.000 na Kosovu, 10.000 u Crnoj Gori i 8.500 u BiH.
U Hrvatskoj ove godine manje ulaganja
Kada je riječ o Hrvatskoj, koja ulazi u grupu novih članica EU, u njoj su, ističu u Bečkom institutu, strana ulaganja u prvoj polovici ove godine bila nešto manja nego u istom lanjskom razdoblju.
Stranci su, naime, u hrvatsko gospodarstvo u prvoj polovini 2022. godine uložili oko milijardu i pol eura, a u prvoj polovini ove godine, kako pokazuju i podaci Hrvatske narodne banke (HNB), oko 1,2 milijarde eura.
U Hrvatskoj sve više greenfield ulaganja
Ipak, Hrvatska nema razloga biti nezadovoljna, i to ponajprije zato što se i u njoj, kao i u drugim zemljama, mijenja struktura ulaganja.
Naime, dok su ranije dominirala brownfield ulaganja, odnosno investicije u postojeću imovinu, koja su bila posljedica privatizacije ili spajanja i preuzimanja, sada je sve više greenfield ulaganja, odnosno investicija "od nule“, koja za posljedicu imaju pokretanje nove proizvodnje, zaposlenosti i izvoza.
Sličan trend, ovoga puta za razdoblje od prvih devet mjeseci, koje iznosi Bečki institut, prisutan je i u Estoniji, Litvi i Sloveniji, kao i u Crnoj Gori, te u Bjelorusiji i Kazahstanu. S druge strane, greenfield ulaganja u zemljama Zapadnog Balkana, s izuzetkom Crne Gore i donekle Albanije i BiH, u ovoj godini bilježe pad, pokazuje analiza Bečkog instituta.
"Čini se da je slab rast u zemljama europskog jugoistoka ulagače učinio pesimističnijima i da jugoistočnu Europu više ne vide kao podregiju s boljim investicijskim mogućnostima“, upozorava se u analizi Bečkog instituta.
Prosječna vrijednost novog greenfield projekta 60 milijuna eura
Inače, kada je riječ o cijeloj tranzicijskoj Europi, ukupan se broj greenfield projekata u prvih devet mjeseci ove godine smanjio za 21 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Broj projekata čak je bio manji nego u prvih devet mjeseci 2020. godine, kada smo imali korona recesiju, i to za četiri posto.
Međutim, porasla je vrijednost projekata. Tako je prosječan greenfield projekt u tranzicijskoj regiji Europe u prvih devet mjeseci ove godine iznosio oko 60 milijuna eura. To je gotovo upola više nego u istom lanjskom razdoblju, kada je prosječan projekt iznosio 42 milijuna eura, izračunali su u Beču.
To ukazuje da sada u prvi plan dolaze kvalitetniji investicijski projekti. Za razliku od ranijeg razdoblja, kada ih je najviše bilo u prerađivačkoj industriji, sada se fokus prebacio na projekte u IT sektoru i obnovljivim izvorima energije.
U fokusu ulagača drukčiji projekti nego prijašnjih godina
"Model izravnih stranih ulaganja iz ranijih godina jako se promijenio. Ranije je strani kapital u tranzicijske zemlje dolazio zbog otvaranja tih tržišta i raznih poticaja koje su mu nudile, kao i zbog prozora prema ruskom tržištu, što se posebno odnosi na zemlje na istoku. No, ta priča je sada završena, toga više nema. Tim više što nedostaje i radne snage i što su plaće porasle“, objašnjava za Euractiv ekonomski analitičar Damir Novotny.
Dodaje kako su sada u fokusu ulaganja u visoke tehnologije, kao i u obnovljive izvore energije, posebno u solarnu energiju.
Hrvatska ima dobre uvjete za privlačenje novih ulaganja
Upravo u tome leži i šansa Hrvatske, s obzirom na to da ima snažan IT sektor, odličnu telekomunikacijsku mrežu i ostalu infrastrukturu, kao i dobre uvjete za dobivanje energije iz obnovljivih izvora te dobru obrazovnu bazu.
Šanse za Hrvatsku, nastavlja naš sugovornik, leže i u nastavku ulaganja u turizam, posebno u segmentu lifestylea, poput vikend putovanja.
Problem slab rast produktivnosti i nedostatak radnika
U minuse zemljama na jugoistoku Europe, Novotny ubraja slab rast produktivnosti. Naime, i Hrvatska, i Rumunjska, i Bugarska, kao i zemlje Zapadnog Balkana, bilježe nedovoljan rast produktivnosti. Istodobno, plaće zaposlenih rastu, a tako nešto teško može privući ulagače.
Problem je i demografija, odnosno masovno iseljavanje iz zemalja europskog jugoistoka. Posljedica toga je i nedostatak radnika, što je također ograničavajući faktor za ulagače.
Sve više kineskog kapitala
Treći zaključak koji se može izvući iz analize Bečkog instituta je ovogodišnji snažan rast kineskih greenfield ulaganja u široj regiji.
Prema podacima Bečkog instituta, vrijednost greenfield investicija koje su financiraju kineskim kapitalom u prvih je devet mjeseci ove godine premašila vrijednost ulaganja iz Njemačke, te je znatno veća od vrijednosti austrijskih projekata. Dosad su upravo kompanije iz Njemačke i Austrije prednjačile po ulaganjima u tranzicijske zemlje.
Mađarska postala baza za kineski kapital
Inače, najveći primatelj kineskih ulaganja je Mađarska. U našem sjevernom susjedu 10 od 40 investicijskih greenfield projekata u prvih devet mjeseci ove godine financirano je kineskim kapitalom.
Kada je riječ o vrijednosti tih projekata, 40 posto svih greenfield ulaganja u prvih devet mjeseci 2023. u Mađarsku je došlo iz Kine, pokazuje analiza.
Povratak ruskoga kapitala iz off shore zona u matičnu zemlju
Na kraju, valja reći da su u ovoj godini - ili, barem u prvom dijelu godine, za koji su dostupni podaci, porasla i (nominalno) strana ulaganja u Rusiju.
Podaci Bečkog instituta, naime, pokazuju da se, nakon bijega kapitala iz Rusije u prošloj godini, u prvih šest mjeseci ove godine u tu zemlju slilo oko četiri milijarde eura stranih investicija. Ipak, u Rusiji je razmjerno malo greenfield ulaganja, a dominiraju preuzimanja i spajanja.
Takav porast ulaganja u Rusiju može se objasniti povratkom ruskog kapitala u matičnu zemlju iz off shore zona, zaključuje se u analizi Bečkog instituta.