Nova analiza Bečkog instituta pokazuje da je Ukrajina u mnogočemu slična ostalim zemljama koje su ulazile u EU, ali u nizu karakteristika se i znatno razlikuje od njih

Analiza pod nazivom "Izuzetak ili ne: Pripremljenost ukrajinskog gospodarstva za ulazak u EU“ bavi se ocjenom sposobnosti Ukrajine da postane članicom Unije, što je i jedan od glavnih ciljeva vlade u Kijevu.

Aplicirali za ulazak u EU samo nekoliko dana nakon početka ruske invazije

Ukrajina je, podsjetimo, zahtjev za članstvo u EU podnijela 28. veljače prošle godine, samo nekoliko dana nakon što je Rusija pokrenula invaziju na tu zemlju. Unija je Ukrajini status kandidata priznala u lipnju pošle godine.

Europska komisija je nedavno preporučila otvaranje pregovora s Ukrajinom. Iako se očekuje da bi pristupni pregovori s Kijevom mogli biti otvoreni sredinom prosinca, kada se sastanu šefovi država ili vlada 27 članica EU, pitanje početka pregovora s tom zemljom i dalje visi u zraku, budući da je mađarski premijer Viktor Orban kazao kako EU ne može primiti u članstvo zemlju koja je u ratu, a o čemu je Euractiv pisao.

Vlasti u Kijevu članstvo u EU smatraju jednim od svojih prioriteta. Ukrajina želi i u NATO, no na ljetošnjem summitu Saveza u Vilniusu Kijev nije dobio nikakva jamstva da bi se tako nešto u doglednoj budućnosti moglo dogoditi, što je Euractiv također obradio. 

Glavni problem rat s Rusijom

Naravno, glavni problem s kojim se Ukrajina suočava na svom putu u EU je rat koji je protiv nje pokrenula Rusija 24. veljače prošle godine. Ruska je vojska dosad zauzela oko petine ukrajinskog teritorija, na istoku i jugu zemlje. Ta je područja ruski predsjednik Vladimir Putin na jesen prošle godine pripojio Rusiji, no taj potez nisu priznali čak ni najbliži ruski saveznici, poput Bjelorusije.

Izvor: Anatolii STEPANOV / AFP / Profimedia

S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ističe kako je cilj Ukrajine vratiti u svoj sastav cjelokupan teritorij koji joj je od 2014. pa do prošle godine otela Rusija, što uključuje i Krim. No, ukrajinska protuofenziva do sada nije dala značajnijih rezultata.

Velika zemlja za pojmove EU

Osim rata, problem s kojim se Ukrajina suočava je njena veličina i nerazvijenost. Sa svojih gotovo 604.000 četvornih kilometara, Ukrajina je najveća europska zemlja, ako izuzmemo Rusiju i Tursku, koje su i europske i azijske države. Drugim riječima, Ukrajina će, kada pristupi EU, teritorijalno biti njena najveća članica.

Uoči ruske invazije, u Ukrajini je živjelo oko 41 milijun ljudi. To je također čini velikom zemljom u europskim razmjerima. Broj stanovnika Ukrajine sličan je broju stanovnika Španjolske i Poljske, a manji je od broja stanovnika tri najveće članice - Njemačke, Francuske i Italije.

Geografski div, ali ekonomski patuljak

No, iako je geografski div, Ukrajina je i prije rata bila ekonomski patuljak za pojmove kakvi vladaju u EU.

Prema podacima Svjetske banke, ukrajinski je bruto domaći proizvod (BDP) u prošloj godini iznosio 160,5 milijardi američkih dolara. Po tome, ukrajinsko je gospodarstvo bilo manje od mađarskog, budući da je BDP Mađarske u 2022. godini iznosio 178,8 milijardi dolara, iako u Mađarskoj živi četiri puta manje stanovnika nego u Ukrajini.

Podaci Svjetske banke pokazuju i da je Ukrajina po veličini svoga gospodarstva lani bila na 59. mjestu u svijetu. U Europi je bila tek na 23. mjestu.

Među članicama EU, veće gospodarstvo od Ukrajine lani je imalo 17 zemalja. Osim onih najvećih, među članicama EU s većim BDP-om od ukrajinskog su i, primjerice, Češka, Austrija, Irska i Danska, sve odreda zemlje s višestruko manjim brojem stanovnika.

Po relativnom bogatstvu, Ukrajina siromašnija od Gvatemale i Fidžija

Kada se to uzme u obzir, ne čudi da je ukrajinski BDP po stanovniku lani, prema podacima Svjetske banke, iznosio samo 4534 dolara. To je otprilike na razini BDP-a per capita u Alžiru, Egiptu i Indoneziji, a manje nego u Gvatemali ili Fidžiju. Drugim riječima, Ukrajina se po relativnom bogatstvu i prije izbijanja rata mogla uspoređivati sa zemljama Trećega svijeta.

U Europi su čak i najsiromašnije zemlje, poput Kosova i Moldavije, bogatije od Ukrajine.

BDP po stanovniku u Hrvatskoj u prošloj godini bio čak četiri puta veći od onog u Ukrajini, odnosno iznosio je, prema podacima Svjetske banke, 18.413 dolara.

Ukrajinski BDP lani potonuo čak 30 posto

Nastavak rata dodatno je oslabio ekonomsku snagu Ukrajine. Ta je zemlja lani, prema podacima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), zabilježila pad BDP-a od nevjerojatnih 29,1 posto, a u ovoj bi godini trebala ostvariti rast od jedan posto, znatno manje nego Hrvatska.

Unatoč tome, u Bečkom institutu ističu kako stanje u kakvom se sada nalazi Ukrajina ne odstupa previše od onog u kojem su bile današnje nove članice Unije prije pristupanja EU.

Izvor: Mykola Kondrashev / Alamy / Alamy / Profimedia

"Po veličini ekonomije, Ukrajina podsjeća na Mađarsku ili Rumunjsku i njihove udjele u ekonomiji EU prije pristupanja“, navodi se u analizi.

Dodaje se kako se Ukrajina po relativnom bogatstvu može usporediti s Rumunjskom, Litvom i Latvijom kada su te zemlje aplicirale za članstvo u EU.

Ukrajina bi broj stanovnika EU povećala za 9 posto, ali BDP za samo 1 posto

Ipak, zaostajanje Ukrajine za današnjim novim članicama EU više je nego očito. Tako bi Ukrajina, ako bi sada ušla u EU, broj stanovnika u Uniji povećala za devet posto, dok bi BDP Unije porastao za samo jedan posto.

Inače, prema podacima Eurostata, na području EU početkom ove godine živjelo je nešto više od 448 milijuna stanovnika. Ukupan BDP Unije prošle je godine iznosio 15,9 bilijuna eura.

Ukrajina se u nekim stvarima već uskladila s EU

Unatoč takvim razlikama, u Bečkom institutu ocjenjuju da se Ukrajina prije rata dijelom već uskladila s EU. Tome je pridonio ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Ukrajine.

Također, upozoravaju da je velik broj Ukrajinaca i prije ruske invazije živio i radio na podruju Unije, a taj se broj nakon izbijanja rata dodatno povećao, o čemu je Euractiv nedavno pisao. To znači da znatan broj Ukrajinaca već sudjeluje na europskom tržištu rada i da im nije stran način rada i poslovanja kakav postoji u EU.

U prilog ukrajinskom članstvu u EU govori i makroekonomska stabilnost koju je Ukrajina imala prije izbijanja rata, uz izuzetak razmjerno visoke inflacije i uz nešto jaču deprecijaciju nacionalne valute, hrivnje, nego što je to slučaj s ostalim usporedivim zemljama.

Slabije vezani uz EU od drugih kandidata

S druge strane, u Bečkom institutu ocjenjuju kako Ukrajina po nizu karakteristika odstupa od drugih zemalja na istoku Europe koje su pristupale EU.

To se, primjerice, odnosi na činjenicu da Ukrajina nikada nije postala članica CEFTA-e, tranzicijske zone slobodne trgovine, u kojoj se većina novih članica, među kojima je i Hrvatska, pripremala za izazove članstva u Uniji. U CEFTA-i su danas zemlje Zapadnog Balkana i Moldavija, ali Ukrajina, unatoč svojedobnim pozivima da joj pristupi, nikada nije ušla u taj trgovinski blok.

Nadalje, Ukrajina je ekonomski nešto manje vezana uz EU nego što su to bile druge zemlje koje su pristupale Uniji, pa čak i na zemlje Zapadnog Balkana, koje su još izvan Unije. To se odnosi kako na trgovinske veze, tako i na investicije.

Prosječna plaća u Ukrajini samo 14 posto prosječne plaće u Njemačkoj

Problem za ukrajinsko uklapanje u EU je i niska produktivnost, upozoravaju u Bečkom institutu. Ukazuju i na podatak da prosječna plaća u Ukrajini iznosi samo 14 posto prosječne njemačke plaće.

No, dobar stvar u toj priči je što niske plaće u kombinaciji s obrazovanom radnom snagom privlače ulagače, pa bi Ukrajina nakon rata mogla privući znatna strana ulaganja.

"Ukrajina ima potencijal snažnog rasta plaća ako se poveća produktivnost, kao što se dogodilo sa zemljama koje su prije ulazile u EU, poput Poljske i Rumunjske“, ističe se u analizi Bečkoga instituta.

Demografija ostaje Ahilova peta Ukrajine

Osim rata, Ahilova peta Ukrajine ostaje demografija. Velik broj izbjeglih i prognanih Ukrajinaca znači da će se Ukrajina suočiti s problemom nedostatka radne snage već i prilikom obnove.

To će posebno biti problem u dijelovima zemlje koji su uz sadašnju linije fronte, a koji su uvelike demografski ispražnjeni.

Slabe institucije i korupcija

U minuse Ukrajini stručnjaci Bečkoga instituta ubrajaju i slabe institucije koje jako zaostaju za onima u EU. One su, zaključuju, slabije čak i od rumunjskih institucija 2007. godine, kada je ta zemlja pristupila Uniji.

Ovome svakako treba dodati i raširenu korupciju na koju je Kijev upozorila i Europska komisija.

Jako civilno društvo

Pa ipak, Ukrajina ima snažno civilno društvo koje može biti važna karika u daljnjem razvoju zemlje.

Osim toga, među ukrajinskim je stanovništvom danas raširena podrška ulasku zemlje u EU, što također može biti snažan motiv za pripreme za članstvo.

'Europa od Atlantika do Dona'

Kada se podvuče crta, može se reći da Ukrajina u mnogočemu zaostaje za drugim istočnoeuropskim zemljama koje su težile ili teže članstvu u Uniji.

No, i Ukrajina ima konja za trku, a to je veliko tržište. Pristupanjem Ukrajine EU, naime, oživotvorila bi se ideja „Europe od Atlantika do Dona“. To je nešto što je privlačno mnogima u Uniji.