Hrvatsko gospodarstvo imat će znatnih koristi od ulaska u eurozonu i Schengen, ističu u Europskoj komisiji.
Nakon snažnog gospodarskog rasta u prošloj godini, Hrvatska će se u ovoj godini suočiti sa snažnim usporavanjem ekonomske aktivnosti, pokazuju nove, zimske prognoze Europske komisije.
Prema prognozama koje je Europska komisija predstavila u ponedjeljak, Hrvatska je u prošloj godini imala stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 6,3 posto.
U ovoj godini u Bruxellesu očekuju da će rast hrvatskoga BDP-a iznositi 1,2 posto, dok nam za sljedeću godinu najavljuju nešto veći gospodarski rast, 1,9 posto.
Ne može se isključiti da je Hrvatska krajem prošle godine pala u recesiju, ali rezultati na razini cijele godine su dobri
Ipak, valja reći kako su nove prognoze Europske komisije optimističnije nego na jesen. Tada su nam, naime, u Bruxellesu prognozirali da ćemo 2022. godinu zaključiti sa stopom rasta od šest posto, dok su na za ovu godinu najavljivali rast BDP-a od samo jedan posto, a u sljedećoj od 1,7 posto.
U Zimskim prognozama Europska komisija upozorava kako se gospodarska aktivnost u Hrvatskoj u trećem tromjesečju prošle godine znatno usporila, pa čak i pala ako se uspoređuje s prethodnim kvartalom. Dostupni podaci za četvrto tromjesečje su raznoliki i ne može se isključiti, ističe se u novim prognozama, da je Hrvatska, tehnički gledano, pala u recesiju koja se definira kao uzastopni pad BDP-a tijekom (barem) dva uzastopna tromjesečja. No, snažan rast u prvoj polovici godine bio je dovoljan da Hrvatska na razini cijele 2022. godine ostvari snažan rast od 6,3 posto, ističe se u Zimskim prognozama.
Realan rast plaća izgledan u drugoj polovici godine
Optimističnija očekivanja Europske komisije za hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini dijelom se temelje na nedavnom ulasku Hrvatske u eurozonu i Schengen. To će, napominju u Bruxellesu, dodatno smanjiti troškove poslovanja i prepreke trgovini, putovanjima i ulaganjima. U drugoj polovici godine očekuje se i rast realnih primanja, a to će prvenstveno ovisiti o inflaciji.
Inače, stručnjaci Europske komisije očekuju da će stopa inflacije u Hrvatskoj u ovoj godini iznositi 6,5 posto, a u sljedećoj samo 1,6 posto. Lani je, ističe se u Zimskim prognozama, inflacija iznosila 10,7 posto.
EU za dlaku izbjegla recesiju
Bolje rezultate nego što se ranije očekivalo u prošloj je godini ostvarila i EU u cjelini, kao i eurozona.
Na jesen su, naime, u Europskoj komisiji očekivali da će gospodarski rast u EU u 2022. godini iznositi 3,3, a u eurozoni 3,2 posto. Međutim, nove prognoze pokazuju da su gospodarstva oba bloka u prošloj godini rasla po nešto većoj stopi, 3,5 posto.
Štoviše, ističu u Europskoj komisiji, izgleda da su i EU i eurozona za dlaku izbjegle recesiju koja se očekivala krajem prošle godine.
"Nakon snažne ekspanzije u prvoj polovini 2022. godine, rast je u trećem tromjesečju usporio, ali nešto slabije od očekivanja. Unatoč iznimnim nepovoljnim šokovima, gospodarstvo Unije izbjeglo je kontrakciju predviđenu u jesenskoj prognozi za četvrto tromjesečje", ističu u Europskoj komisiji.
Slabljenje inflacijskih pritisaka
U Bruxellesu s nešto više optimizma gledaju i na ovu godinu. Tako su na jesen prognozirali da će rast BDP-a u EU i eurozoni u ovoj godini iznositi samo 0,3 posto, dok sada očekuju da će gospodarstvo Unije u ovoj godini porasti 0,8 posto, a eurozone 0,9 posto.
Prognozu gospodarskog rasta EU i eurozone u 2024. godini u Bruxellesu za sada nisu mijenjali. Stoga i dalje očekuju da će rast BDP-a Unije u sljedećoj godini iznositi 1,6 posto, a eurozone 1,5 posto, pokazuju Zimske prognoze.
U Europskoj komisiji očekuju i jenjavanje inflacijskih pritisaka, i to uglavnom zbog pada cijena energenata.
Njihove nove računice pokazuju da je stopa inflacije u 2022. godini iznosila 9,2 posto, a u eurozoni 8,4 posto. U ovoj godini očekuju inflaciju od 6,4 posto u EU i 5,6 posto u eurozoni, dok u sljedećoj godini očekuju stopu inflacije od 2,8 posto u EU i 2,5 posto u eurozoni, pokazuju nove prognoze.
'Europljane i dalje čeka teško razdoblje'
"Gospodarstvo EU prošle je godine nadmašilo očekivanja zabilježivši solidan rast unatoč šokovima zbog ruske ratne agresije. U 2023. ušli smo s čvršće pozicije nego što je to bilo predviđeno. Smanjili su se rizici od recesije i nestašice plina, a nezaposlenost je i dalje na rekordno niskoj razini. Međutim, Europljane i dalje čeka teško razdoblje. I dalje se očekuje usporavanje rasta zbog znatnih nepovoljnih okolnosti, a utjecaj inflacije na kupovnu moć postupno će se smanjiti tek tijekom sljedećih tromjesečja", upozorio je Paolo Gentiloni, povjerenik Europske komisije za gospodarstvo.
I izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis ocijenio je da je europsko gospodarstvo pokazalo otpornost na trenutačne izazove. Ipak, upozorio je da su pred Unijom i dalje veliki izazovi, kao i da nema mjesta tapšanju po ramenu, posebno zato što se ruska agresija na Ukrajinu nastavlja.
"Odlučno radimo na tome da se pojača industrijska konkurentnost kako bismo povećali ukupni rast i otpornost. S obzirom na sve geopolitičke promjene i rizike, važno je da Unija zadrži svoju vodeću gospodarsku ulogu na globalnoj razini", zaključio je Dombrovskis.