Iako prve procjene DZS-a pokazuju nastavak rasta hrvatskoga gospodarstva i u trećem tromjesečju, makroekonomisti upozoravaju na velik pad robne razmjene sa svijetom i kažu da nas u posljednjem kvartalu ove godine čeka usporavanje rasta
Gospodarska aktivnost u Hrvatskoj u trećem je ovogodišnjem tromjesečju realno porasla za 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju prve procjene državne statistike, objavljene u utorak.
Riječ je o 11. kvartalu uzastopce u kojem Hrvatska bilježi rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) na godišnjoj razini.
Rast je u trećem tromjesečju bio prisutan i na kvartalnoj razini, odnosno u usporedbi s prethodnim kvartalom, i iznosio je 0,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Rekorderi u Uniji
Prema njihovoj procjeni, sezonski prilagođena stopa rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem je kvartalu iznosila tri posto. Sezonski prilagođena stopa rasta važna je, među ostalim, i zbog usporedbe s drugim europskim zemljama.
Time je Hrvatska izbila na prvo mjesto po dinamici gospodarskog rasta u trećem tromjesečju među članicama Europske unije za koje su objavljeni podaci.
Naime, prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, zemlje koje su po desezoniranoj stopi rasta BDP-a u trećem tromjesečju bile najbliže Hrvatskoj su Cipar, čiji je BDP porastao za 2,2 posto na godišnjoj razini, i Rumunjska, čiji je BDP ostvario rast od 2,1 posto. Ipak, obje su zemlje po dinamici rasta gospodarstva u trećem tromjesečju bile ispod Hrvatske.
I Njemačka u zoni gospodarskih minusa
Usporedbe radi, stopa rasta BDP-a u EU i eurozoni u trećem je tromjesečju, prema podacima Eurostata, iznosila samo 0,1 posto na godišnjoj razini.
Niz članica Unije u trećem je tromjesečju zabilježilo i negativnu stopu rasta BDP-a, odnosno pad gospodarske aktivnosti, na godišnjoj razini. Među njima, najgore su prošle Irska, s padom BDP-a od čak 4,7 posto, i Estonija, čiji je BDP u trećem kvartalu potonuo za 2,5 posto, pokazuju podaci eurostatističara.
No, u zoni gospodarskih minusa bila je i Njemačka, najveća ekonomija EU i eurozone. Njen je BDP u trećem tromjesečju pao za 0,4 posto na godišnjoj razini.
Turizam 'pogurao' gospodarski rast u Hrvatskoj
Podaci DZS-a pokazuju da je stopa rasta hrvatskoga gospodarstva u trećem tromjesečju ubrzala u odnosu na onu u drugom tromjesečju, kada je naš BDP porastao za 2,6 posto na godišnjoj razini.
Ipak, bila je manja nego u trećem tromjesečju prošle godine, u kojoj je hrvatski BDP ostvario rast od 3,2 posto na godišnjoj razini.
Kao i inače tijekom trećeg kvartala, koji obuhvaća špicu turističke sezone, glavni okidač snažnog rasta gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj bili su milijuni turista koji su se odmarali na Jadranu i njihova potrošnja.
Vidi se to i iz podataka DZS-a, prema kojima su snažan rast imale upravo djelatnosti hotelijerstva i ugostiteljstva, kao i trgovine na malo.
Rast osobne potrošnje, potrošnje države i investicija
Gledano po komponentama BDP-a, potrošnja kućanstava u trećem je tromjesečju porasla za tri posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Nastavila je rasti i potrošnja države, iako po nižoj stopi od 2,1 posto nego u prethodnom kvartalu. Snažan rast imale su i investicije, 6,1 posto na godišnjoj razini, pokazuju prve procjene DZS-a.
Velik pad robne razmjene sa svijetom
No, pad je zabilježio izvoz i uvoz roba i usluga.
To se posebno odnosi na robnu razmjenu sa svijetom, koja pokazuje da je izvoz roba u trećem tromjesečju potonuo za čak 20,4 posto, dok se uvoz roba smanjio za 14,8 posto.
Kod usluga, pad je bio znatno manji te je na izvoznoj strani iznosio 0,5 posto na godišnjoj razini, dok je na uvoznoj strani zabilježen rast od 5,9 posto, pokazuju podaci DZS-a.
U Vladi se hvale korištenjem novca iz fondova EU
U Vladi su se odmah pohvalili podacima koje je objavio DZS, ocijenivši da Hrvatska bilježi snažan ekonomski skok.
"Koliko je snažan oporavak gospodarstva nakon pandemije, govori podatak da je BDP u trećem kvartalu ove godine realno za 13 posto veći nego u trećem kvartalu pretpandemijske 2019.“, priopćili su iz Banskih dvora.
"U usporedbi s trenutnim podacima za 23 države članice EU, Hrvatska u trećem kvartalu ove godine bilježi najveću stopu rasta u EU. Tome su pridonijeli hrvatski gospodarstvenici i radnici, kao i snažne intervencije Vlade u okolnostima brojnih kriza s ciljem očuvanja socijalne kohezije“, naglasio je premijer Andrej Plenković.
Posebno je ukazao na rast investicija, što je, napominje, ponajprije rezultat provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Makroekonomisti očekuju usporavanje u posljednjem ovogodišnjem kvartalu
S druge strane, makroekonomisti Raiffeisena upozoravaju da, unatoč rastu BDP-a iznad njihovih očekivanja, podaci DZS-a pokazuju nekoliko nepovoljnih elemenata zbog kojih bismo se trebali zabrinuti.
Posebno upozoravaju na nepovoljna kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni, s velikim padom i robnog izvoza i uvoza. Ukazuju, međutim, i na pad izvoza usluga, prvi još od prvog tromjesečja 2021. godine. To upućuje na zaključak, ističe se u analizi Raiffeisena od utorka, na stagnaciju izvoza usluga te na ocjenu da Hrvatska u središnjem dijelu turističke sezone posluje na vrhuncu svojih kapaciteta.
Na oprez pozivaju i podaci o kretanju bruto dodane vrijednosti, koja je u trećem tromjesečju porasla za samo 1,7 posto na godišnjoj razini, znatno manje nego u ranijim razdobljima.
"Očekujemo kako će podaci za posljednje ovogodišnje tromjesečje ukazati na usporavanje gospodarske aktivnosti, posebno uzimajući u obzir smanjenje važnosti usluga u četvrtom tromjesečju, ali i kretanja u okruženju. Uzimajući u obzir ostvarenja u trećem tromjesečju, naša prognoza rasta od 2,1 posto za cijelu 2023. godinu izložena je pozitivnim rizicima“, zaključuje se u analizi Raiffeisena, koju potpisuje Elizabeta Sabolek-Resanović.
U 2024. izgledan sporiji rast turizma
Inače, prognoze Raiffeisena za sljedeću godinu govore o rastu hrvatskog BDP-a od 2,5 posto ili manje. Naime, osobna potrošnja će i u 2024. godini ostati snažan oslonac rasta gospodarstva, a na rast BDP-a povoljno će se odraziti i državna potrošnja.
No, u Raiffeisenu upozoravaju na slabljenje potražnje u vodećim hrvatskim vanjskotrgovinskim partnerima - Njemačkoj, Austriji i Italiji. Kažu i da bi, zbog usporavanja gospodarstava zemalja iz koje nam dolazi najviše turista, rast noćenja i prihoda od turizma u 2024. mogao usporiti.