U novim, jesenskim prognozama Europske komisije ističe se da će Hrvatska i u ovoj i u sljedećim godinama imati jednu od najvećih stopa rasta BDP-a u EU, ali upozorava se i na visoku inflaciju, kao i na povećanje proračunskog deficita

Prema projekcijama gospodarskog rasta koje su napravili u Bruxellesu, hrvatski bi bruto domaći proizvod (BDP) u ovoj godini trebao porasti za 2,6 posto.

Veću stopu rasta BDP-a među članicama Unije trebala bi imati jedino Malta, četiri posto, pokazuju nove prognoze eurokrata.

Dvostruko veći rast BDP-a u Hrvatskoj nego u Sloveniji

U slučaju Hrvatske, riječ je o višestruko većoj stopi rasta ekonomske aktivnosti u ovoj godini od prosjeka na razini EU i eurozone.

Naime, nove prognoze Europske komisije pokazuju da bi prosječna stopa rasta BDP-a EU i eurozoni u ovoj godini trebala iznositi samo 0,6 posto. To je manje nego u prethodnim, ljetnim prognozama, kada su u Bruxellesu očekivali da će rast BDP-a i EU i eurozone iznositi 0,8 posto u ovoj godini.

Također, stopa rasta BDP-a kakva se u ovoj godini očekuje u Hrvatskoj dvostruko je veća od one u susjednoj Sloveniji, za koju u Bruxellesu očekuju da će u ovoj godini ostvariti stopu gospodarskog rasta od 1,3 posto.

Našem drugom EU susjedu, Mađarskoj, Europska komisija u ovoj godini navješćuje pad BDP-a od 0,7 posto.

U zoni minusa je i Austrija, kojoj eurokrati u ovoj godini prognoziraju pad BDP-a od 0,5 posto.

Među velikim članicama EU najbolje će proći Francuska, a najgore Njemačka

Među velikim članicama EU i eurozone, u ovoj bi godini najbolje trebala proći Francuska, kojoj u Europskoj komisiji najavljuju rast BDP-a od jedan posto.

Slijedi Italija, s očekivanim rastom BDP-a od 0,7 posto.

Njemačka, zemlja s najvećom ekonomijom u EU i eurozoni, u ovoj bi godini trebala imati pad gospodarske aktivnosti od 0,3 posto, pokazuju nove prognoze Europske komisije.

U sljedeće dvije godine ubrzanje gospodarskog rasta u Sloveniji i Mađarskoj 

Dinamika rasta hrvatskoga gospodarstva i u naredne bi dvije godine trebala ostati pri vrhu EU ljestvice. Tako u Europskoj komisiji Hrvatskoj u sljedećoj godini prognoziraju rast BDP-a od 2,5 posto, a u 2025. godini od 2,8 posto.

Usporedbe radi, Malta bi i u sljedećoj godini trebala zadržati stopu rasta BDP-a od četiri posto. Ona bi se u najmanjoj članici EU u 2025. godini trebala još i ubrzati, i to na 4,2 posto.

Kada je riječ o članicama EU u našem okruženju, Slovenija u sljedećoj godini može računati na ubrzanje gospodarskog rasta na dva posto, a u 2025. na 2,7 posto, čime će se jako približiti Hrvatskoj.

Mađarska bi se trebala izvući iz ovogodišnje recesije i u sljedećoj godini ostvariti stopu rasta BDP-a od 2,4 posto, a u 2025. godini od 3,6 posto.

Sličan zaključak vrijedi i za Austriju, kojoj u Europskoj komisiji u sljedećoj godini prognoziraju rast BDP-a od jedan posto, a u 2025. od 1,3 posto.

U Bruxellesu očekuju da će Francuska i narednih godina prednjačiti po dinamici rasta među velikim članicama

Među velikim članicama Unije i eurozone, najveću stopu rasta BDP-a i u sljedećoj bi godini trebala ostvariti Francuska, 1,2 posto. Taj bi se rast u 2025. trebao još i ubrzati, pa bi francuski BDP trebao porasti za 1,4 posto.

Ubrzanje rasta gospodarske aktivnosti, iako prilično slabo, izgledno je i u slučaju Italije. Ta bi zemlja u sljedećoj godini trebala ostvariti rast BDP-a od 0,9 posto, a u 2025. od 1,2 posto.

Nakon pada BDP u ovoj godini, Njemačka bi u 2024. trebala ostvariti rast BDP-a od 0,8 posto, a u 2025. od 1,2 posto, isto kao i Italija.

Gospodarski oporavak EU i eurozone u 2024. i 2025.

Kada je riječ o EU u cjelini, onda bi stopa rasta u sljedećoj godini trebala iznositi 1,3 posto. To je nešto manje nego na ljeto, kada su u Europskoj komisiji očekivali da bi BDP Unije u sljedećoj godini mogao porasti za 1,4 posto. U 2025. bi gospodarski rast EU trebao dosegnuti 1,7 posto.

Na razini eurozone, u sastavu koje je od ove godine i Hrvatska, stopa rasta BDP-a u 2024. trebala bi iznositi 1,2 posto, što je također za 0,1 postotni bod manje nego što se očekivalo na ljeto. U 2025. godini BDP zone eura trebao bi porasti za 1,6 posto, pokazuju nove prognoze Europske komisije.

Inflaciju manju od 2 posto Hrvatska može očekivati tek u 2025.  

Prognoze Bruxellesa pokazuju i da bi inflacijski pritisci u Hrvatskoj, kao i u EU i eurozoni, trebali nastaviti slabiti u naredne dvije godine. Unatoč tome, Hrvatska ostaje među inflacijskim rekorderima u EU i eurozoni.

Tako bi, prema novim prognozama Europske komisije, stopa inflacije u Hrvatskoj u ovoj godini trebala iznositi 8,1 posto.

To je znatno više nego u eurozoni, kojoj u Europskoj komisiji za ovu godinu prognoziraju stopu inflacije od 5,6 posto, te više nego u EU u cjelini, za koju nove prognoze govore da bi u 2023. trebala imati stopu inflacije od 6,5 posto.

Prognoze Europske komisije za sljedeću godinu pokazuju da bi stopa inflacije u Hrvatskoj trebala pasti na 2,4 posto, što je, međutim, i dalje više od inflacijske granice koju je Europska središnja banka (ECB) voljna tolerirati, a koja iznosi dva posto. Taj bismo cilj trebali ispuniti tek u 2025., kada bi stopa inflacije u Hrvatskoj trebala pasti na 1,6 posto.

Kada je riječ o EU u cjelini, Europska komisija očekuje da će stopa inflacije u 2024. iznositi 3,5 posto, a u 2025. godini 2,4 posto. U eurozoni bi stopa inflacije u sljedećoj godini trebala iznositi 3,2 posto, a u 2025. godini 2,2 posto, pokazuju prognoze Europske komisije.

Rekordno niska nezaposlenost u Hrvatskoj

U Hrvatskoj će se i narednih godina nastaviti smanjivati nezaposlenost. U ovoj bi godini stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj trebala iznositi 6,5 posto, u sljedećoj 6,2 posto, a u 2025. godini samo 5,8 posto, pokazuju nove prognoze Europske komisije, u kojima se najavljuje povijesno najniža nezaposlenost u Hrvatskoj od stjecanja neovisnosti.

Niska stopa nezaposlenosti posljedica je masovnog iseljavanja hrvatskih građana u razvijene članice Unije, kao i snažne dinamike gospodarskog rasta koja rezultira otvaranjem brojnih novih radnih mjesta. Zbog nedostatka radnika, Hrvatska već godinama uvozi radnu snagu iz udaljenih zemalja, a najviše iz Indije, Nepala, Bangladeša i Filipina te iz zemalja Zapadnog Balkana. Trend masovnog uvoza radne snage nastavit će se i u narednim godinama, tvrde analitičari.

Ulazak u eurozonu i Schengen koristili hrvatskom gospodarstvu

"Očekuje se da će hrvatski BDP nastaviti rasti ustrajnom dinamikom, čemu će pridonijeti povećanje osobne potrošnje i rast plaća, kao i investicije financirane novcem iz fondova EU“, ocjenjuje se u dijelu prognoza Europske komisije o Hrvatskoj.

Ističe se i da su ubrzanom gospodarskom rastu Hrvatske pridonijeli ulazak u eurozonu i Schengen početkom ove godine.

Inflacija u Hrvatskoj žilavija nego u drugim članicama eurozone

Kao glavni rizik za hrvatsko gospodarstvo u Bruxellesu navode mogućnost manjeg smanjenja inflacije od očekivanog. Naime, inflacija se, primjećuju u Bruxellesu, u Hrvatskoj pokazala žilavijom nego u većini drugih članica zone eura.

Nastave li u inflacijskim uvjetima snažno rasti i plaće, to bi moglo rezultirati ne samo velikim povećanjem troška rada za poslodavce, koji je u Hrvatskoj već izražen, nego i dolijevanjem ulja na inflacijsku vatru, upozoravaju u Europskoj komisiji.

Očekuje nas velik rast proračunskog deficita

Stručnjaci Europske komisije ukazuju i na planirano povećanje proračunskog manjka u sljedećoj godini. Naime, Hrvatska je lani, primjećuju u Bruxellesu, imala proračunski deficit od 0,1 posto BDP-a, a on bi se u sljedećoj godini trebao produbiti na 1,8 posto BDP-a te bi na istoj razini trebao ostati i u 2025. godini, stoji u novim prognozama Europske komisije.

Te se projekcije donekle razlikuju od onih koje je nedavno iznijela Vlada Andreja Plenkovića, koja je, prilikom usvajanja prijedloga proračuna za sljedeću godinu i njegova slanja u Sabor, iskazala ukupan proračunski deficit od 0,3 posto BDP-a u ovoj godini. Proračunski bi deficit u sljedećoj godini trebao porasti na 1,9 posto BDP-a, a onda bi se u 2025. trebao smanjiti na 1,6 posto BDP-a, pokazuju Vladine projekcije. Sljedeća je godina, inače, u Hrvatskoj "superizborna“, budući da nas čekaju čak tri izborna ciklusa - za Europski parlament, Sabor i predsjednika, pa se i Vladin prijedlog proračuna bez prevelike rezerve može ocijeniti predizbornim, o čemu je Euractiv pisao.

Ako se usporede Vladine proračunske projekcije s onima koje je izradila Europska komisija, može se reći da i u Zagrebu i u Bruxellesu očekuju da će proračunski deficit u Hrvatskoj u sljedećoj godini značajno porasti. Razlika je, međutim, u tome što u Banskim dvorima očekuju njegovo smanjenje u 2025. godini, dok u Europskoj komisiji smatraju da će minus u javnim financijama biti na istim razinama i u 2024. i u 2025. godini.

Sporije smanjenje razine javnoga duga nego što najavljuje Vlada 

Ako se Vladine projekcije usporede s onima Europske komisije, čini se da su u Banskim dvorima optimističniji i kada je riječ o kretanju javnoga duga.

Naime, Vlada očekuje da će javni dug u ovoj godini pasti na 60,7 posto BDP-a. Na sličnom su tragu i u Europskoj komisiji, u kojoj očekuju da će hrvatski javni dug u ovoj godini iznositi 60,8 posto BDP-a.

No, dok Vlada očekuje da će razina javnoga duga u sljedećoj godini nastaviti smanjivati na 58 posto BDP-a, u Europskoj komisiji su nešto oprezniji i očekuju da će hrvatski javni dug u 2024. iznositi 58,8 posto BDP-a, što je nešto više od Vladinih očekivanja. U Banskim dvorima računaju i na pad razine javnoga duga u 2025. na 56,6 posto BDP-a, dok u Europskoj komisiji smatraju da će zaduženje države u toj godini iznositi 58,2 posto BDP-a, odnosno da će dinamika smanjenja relativne zaduženosti države biti znatno sporija od one koju očekuju u Vladi.

I u Europskoj komisiji ističu da smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u nije rezultat smanjenja zaduženja države u nominalnim iznosima, nego ubrzanog rasta BDP-a, čime pada i udio javnoga duga u BDP-u.