Analitičari kažu da se još ne može govoriti o završetku rasta plaća, ali upozoravaju da su plaće sve veći uteg u poslovanju tvrtki i da je na duge staze neodrživo da rastu brže od produktivnosti
Razdoblje brzog rasta plaća u Hrvatskoj, čini se, bliži se kraju.
Plaće, doduše, nastavljaju rasti na godišnjoj razini, odnosno u usporedbi s istim mjesecom godinu ranije, ali sve češće se smanjuju u usporedbi s prethodnim mjesecom.
Prosječna neto plaća u rujnu 7 eura manja nego u kolovozu
Prema podacima koje je u utorak objavila državna statistika, prosječna neto plaća u zemlji iznosila je 1156 eura, što je sedam eura ili 0,6 posto manje nego u kolovozu.
Kada se u računicu uključi i inflacija, onda je realan pad prosječne neto plaće u rujnu na mjesečnoj razini iznosio 1,1 posto.
U odnosu na kolovoz, smanjila se i prosječna bruto plaća.
Prosječan bruto iznos plaće u rujnu iznosio je 1596 eura, što je 18 eura ili 1,1 posto manje nego u kolovozu. Korigirano za rast troškova života, realna bruto plaća u rujnu bila je manja za 1,6 posto u odnosu na onu u kolovozu.
Medijalna plaća pala za 6 eura
U usporedbi s kolovozom, smanjila se i medijalna plaća, srednja vrijednost plaća u zemlji.
U kolovozu je, naime, iznosila 1004 eura u neto iznosu, dok je u rujnu iznosila 998 eura, što je šest eura manje, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Na godišnjoj razini plaće nastavljaju rasti
Ipak, na godišnjoj razini, odnosno u usporedbi s rujnom prošle godine, i dalje je izražen rast plaća. Tako je neto plaća u rujnu ove godine bila za 144 eura veća nego u rujnu prošle godine. Riječ je o nominalnom rastu od 14,2 posto na godišnjoj razini, dok je realan rast, umanjen za inflaciju, iznosio sedam posto.
Slično je i kretanje prosječne bruto plaće. Ona je u rujnu ove godine bila za 226 eura veća nego u istom lanjskom mjesecu. U nominalnom je iznosu na godišnjoj razini porasla za 16,5 posto, dok je njen realni rast iznosio 9,2 posto, pokazuju podaci DZS-a.
I medijalna je plaća u godinu dana ostvarila znatan rast. U rujnu ove godine, naime, bila je za 135 eura ili za 15,6 posto veća nego u rujnu prošle godine, proizlazi iz podataka državne statistike.
Završetak špice turističke sezone smanjio potrebu za sezonskim radnicima
Stručnjaci kažu da je smanjenje prosječnih plaća u Hrvatskoj u rujnu posljedica ponajprije završetka glavnog dijela turističke sezone. U prilog tome govori i podatak DZS-a da je u rujnu bilo u prosjeku 167 plaćenih radnih sati, što je za 8,7 posto manje nego u kolovozu, iako su u kolovozu čak dva državna blagdana, dok u rujnu nema nijednog.
"U Hrvatskoj nakon završetka turističke sezone, a ona je u rujnu uglavnom gotova, uobičajeno dolazi do smanjenja plaća jer je i manje posla. Primjerice, dio sezonskih radnika odlazi s tržišta rada“, kaže za Euractiv neovisni analitičar tržišta rada Predrag Bejaković.
'Rast plaća veći od rasta produktivnosti ne može ići unedogled'
Upozorava kako se na temelju podataka za samo jedan mjesec ne može izvući zaključak da je razdoblje rasta plaća u Hrvatskoj završilo, već je za tako nešto potreban niz od nekoliko mjeseci.
Ipak, napominje kako je rast plaća postao velik uteg u poslovanju tvrtki, tim više što rast primanja ne prati i takav rast produktivnosti.
"Naše su plaće u proteklom razdoblju dosta porasle. Problem je što poslodavcima nedostaje radnika pa ih nastoje privući povećanjem plaća. No, to ne može ići unedogled, budući da naša produktivnost ne raste ni približno tako brzo“, napominje Bejaković.
Neto plaće su se već smanjivale na mjesečnoj razini
Dodajmo ovome i kako su podaci za srpanj pokazali da je u Hrvatskoj došlo do smanjenja prosječne neto plaće. Naime, prosječna neto plaća u srpnju iznosila je 1141 euro, što je devet eura manje nego u lipnju, premda su plaće u odnosu na srpanj prošle godine prilično porasle.
Prije srpnja, posljednji je put došlo do smanjenja prosječne neto plaće u Hrvatskoj u prosincu prošle godine, uoči uvođenja eura, kada je prosječno mjesečno primanje zaposlenog iznosilo 1046 eura, odnosno četiri eura manje nego u studenom. No, i prosječna neto plaća u prosincu 2022. bila je zamjetno veća nego u prosincu 2021. godine, pokazuje državna statistika.
Već i ti podaci upućuju na zaključak da se dinamika rasta plaća u nas postupno usporava. Doduše, rastu plaća još nije kraj, pogotovo ako se one usporedbe s istim lanjskim mjesecom, ali dinamika njihova rasta posustaje, a na mjesečnoj razini sve češće bilježimo pad primanja zaposlenih.
'Ljudi u Hrvatskoj ne žele više raditi slabo plaćene poslove'
Usporavanje rasta plaća mogao bi predstavljati dodatni problem za poslodavce iz jednostavnog razloga što je malo tko u Hrvatskoj više spreman prihvatiti se slabo plaćenog posla, pogotovo ako on podrazumijeva fizički rad.
"Već sada smo u situaciji da naši ljudi ne žele raditi slabo plaćene teške poslove i da za njih moramo uvoziti radnu snagu. Sve ukazuje da će se taj trend nastaviti“, zaključuje Bejaković.
Za pet godina svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj stranac?
Prema procjenama potpredsjednika Vlade Olega Butkovića, u Hrvatskoj je trenutno između 80.000 i 100.000 stranih radnika.
Njihov točan broj nitko sa sigurnošću ne zna, budući da mnogi od njih Hrvatsku koriste kao odskočnu dasku za odlazak na rad u druge članice EU.
Osim iz zemalja Zapadnog Balkana, Hrvatska radnike najviše uvozi iz Indije, Nepala i Filipina, a u posljednje vrijeme i iz Bangladeša.
Stručnjaci procjenjuju da će broj stranih radnika u Hrvatskoj narednih godina dramatično rasti.
Tako je glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić nedavno za HRT rekao da bi za pet godina svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj mogao biti stranac.
Hrvatske tvrtke trenutno traže 17.000 radnika
S druge strane, u Hrvatskoj je, prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), trenutno nešto manje od 113.000 nezaposlenih. I taj podatak reflektira povratak dijela sezonaca na burzu rada, budući da je u srpnju - dakle, usred turističke sezone - na burzi rada bilo registrirano nešto manje od 104.000 nezaposlenih, pokazuju podaci DZS-a.
Unatoč takvom broju nezaposlenih, potražnja za radnom snagom u Hrvatskoj i dalje je velika. Posljednji podaci HZZ-a pokazuju da su poslodavci tražili nešto manje od 17.000 radnika.
Kao i do sada, najviše se traže prodavači, konobari, kuhari, čistači, skladištari i vozači. Velika je potražnja i za njegovateljima, medicinskim sestrama i liječnicima.
Takav nedostatak radne snage posljedica je ponajprije masovnog iseljavanja Hrvata u druge, bogatije i razvijenije članice EU, o čemu je Euractiv već pisao. S druge strane, uvoz radne snage ne može zadovoljiti cjelokupnu potražnju za radnicima koja postoji na hrvatskom tržištu rada.