Podaci Eurostata pokazuju da nam se u deset godina članstva u Europskoj uniji prosječan raspoloživi dohodak povećao za dvije trećine, što je posljedica masovnog iseljavanja, ali i snažnog rasta plaća i gospodarstva
Masovno iseljavanje i značajan rast plaća te snažan gospodarski uzlet posljednjih godina učinili su svoje, pa Hrvatska više nije na dnu ljestvice Europske unije po raspoloživom dohotku po stanovniku.
Štoviše, uspjela je, kako pokazuju novi podaci eurostatističara, po tom pokazatelju životnog standarda prestići čak i neke stare članice Unije.
Raspoloživi dohodak u Hrvatskoj premašio onaj u Portugalu
Prema podacima koje je objavio Eurostat, a koji se odnose na prošlu godinu, raspoloživi dohodak po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 12.277 eura.
Riječ je o iznosu koji pojedincu ostaje nakon što mu se od dohotka odbiju porezi, doprinosi i ostala davanja državi, a koji je, zbog mogućnosti usporedbe među zemljama, korigiran za razinu cijena, odnosno iskazan u paritetu kupovne moći.
Po tom iznosu, Hrvatska je najsličnija Portugalu, u kojem je raspoloživi dohodak per capita lani iznosio 12.266 eura, što je 11 eura manje nego kod nas.
Također, usporedivi smo s Latvijom, u kojoj je raspoloživi dohodak po stanovniku 12.845 eura, pokazuju podaci Eurostata.
Manji raspoloživi dohodak po stanovniku od Hrvatske, osim već spomenutog Portugala, u 2022. godini su imale Grčka (10.841 eura), zatim Mađarska (10.217 eura), Rumunjska (10.033 eura) i Slovačka (9826 eura), kao i Bugarska (9671 eura), koja je i posljednja po tom pokazatelju životnog standarda u EU.
U Sloveniji raspoloživi dohodak po stanovniku upola veći nego u Hrvatskoj
Unatoč tome, Hrvatska nema razloga za slavlje. Brojne nove članice, na čelu sa susjednom Slovenijom, i dalje su znatno bogatije od nas.
Tako je, prema podacima eurostatističara, uprosječeni raspoloživi dohodak po stanovniku u Sloveniji lani iznosio 18.792 eura, što je upola više nego u Hrvatskoj.
Više novca imaju i stanovnici Češke kojima, nakon što plate sve obveze državi, u prosjeku godišnje ostaje 15.354 eura, što je za četvrtinu više nego što ostaje prosječnom Hrvatu.
Daleko su odmakle i baltičke države, pa je tako prosječan raspoloživi dohodak po stanovniku u Estoniji lani iznosio 17.064 eura, a u Litvi 14.202 eura.
U Poljskoj je prosječnom stanovniku nakon što je platio obveze državi lani ostalo na raspolaganju 14.906 eura. Već i taj podatak pokazuje kakav je razvitak Poljska doživjela od ulaska u EU.
I dalje smo znatno ispod prosjeka EU
Hrvatska i dalje jako kaska za prosjekom EU, u kojoj je raspoloživi dohodak po stanovniku lani iznosio 18.706 eura, što je, kao i u usporedbi sa Slovenijom, upola više nego kod nas. Štoviše, Slovenija je po raspoloživom dohotku po stanovniku premašila prosjek Unije.
S najrazvijenijim članicama Unije ne možemo se ni uspoređivati, budući da je raspoloživi dohodak u njima takav kakvog mi samo možemo sanjati.
Luksemburžani trostruko, a Austrijanci dvostruko bogatiji od nas
Tako je u prošloj godini, prema podacima Eurostata, uprosječeni dohodak po stanovniku u Luksemburgu, najbogatijoj članici Unije, iznosio 33.214 eura, što je gotovo trostruko više nego u Hrvatskoj.
Po raspoloživom dohotku po stanovniku za Luksemburgom slijede Nizozemska (25.437 eura ili dvostruko više nego u Hrvatskoj), zatim Austrija (25.119 eura ili također dva puta više nego kod nas), te Belgija (24.142 eura), Danska (23.244 eura) i Njemačka (23.197 eura), pokazuju podaci eurostatističara.
Stanovnici članica EFTA-e bogatiji i od građana EU
Statistika EU objavila je podatke o raspoloživom dohotku i za pojedine kandidate, kao i za članice EFTA-e. Kako su članice EFTA-e - Švicarska, Norveška i Island (za Lihtenštajn nisu objavljeni podaci), bogatije i od EU, s njima se u slučaju Hrvatske nema potrebe ni uspoređivati.
No, usporedba se može povući s kandidatima. Iako se podaci koji su za većinu njih objavljeni odnose na 2021. godinu, omjeri za usporedbu nisu se puno promijenili.
Raspoloživi dohodak u Crnoj Gori i Srbiji upola manji nego u Hrvatskoj
Tako je raspoloživi dohodak po stanovniku u Srbiji u 2021. godini iznosio 6968 eura, što je gotovo upola manje nego u Hrvatskoj.
U Crnoj Gori je isti pokazatelj iznosio 6328 eura, također upola manje nego kod nas.
Slično stoje stvari i s Turskom, u kojoj je raspoloživi dohodak po stanovniku lani iznosio 6210 eura.
Ipak, raspoloživi dohodak po stanovniku u Turskoj je veći nego u Sjevernoj Makedoniji, u kojoj je lani iznosio 5988 eura, i Albaniji, u kojoj je iznosio 4385 eura, što je čak za dvije trećine manje nego u Hrvatskoj, pokazuju podaci Eurostata.
Ovdje još jednom valja reći kako je riječ o podacima koji su korigirani za paritet kupovne moći. Naime, s jednim eurom u Hrvatskoj ne može se kupiti ista količina roba i usluga kao u Turskoj, Austriji ili Luksemburgu. Stoga se podaci i korigiraju za razliku u cijenama.
Kada bi se oni iskazivali u nominalnim iznosima, i rezultati bi bili donekle drukčiji. Ipak, zbog razlika u cijenama ne bi se mogli uspoređivati diljem Europe.
U deset godina članstva raspoloživi dohoci u Hrvatskoj znatno su porasli
U 2013. godini, u kojoj je Hrvatska postala članica EU, raspoloživi dohodak po stanovniku u našoj zemlji, korigiran za paritet kupovne moći, iznosio je, prema podacima Eurostata, samo 7414 eura.
To znači da je u deset godina članstva raspoloživi dohodak porastao za gotovo 66 posto.
Iako smo i tada bili pri dnu ljestvice EU po raspoloživom dohotku, valja reći kako su nas u međuvremenu prestigle Litva i Latvija. S druge strane, mi smo prestigli, primjerice, Slovačku, Grčku i Portugal.
'Često smo jako kritični prema sebi'
"I ti podaci pokazuju da nam se članstvo u EU itekako isplatilo. Istina je da je rast raspoloživog dohotka u velikoj mjeri posljedica iseljavanja, što je dovelo do nedostatka radne snage i pritiska na rast plaća, no iseljavanje stanovništva mnogim je koji su ostali donijelo i doznake iz inozemstva, čime 'podebljavaju' kućne proračune. Nešto slično se dogodilo i u drugim članicama EU. Mi smo često jako kritični prema sebi, društvene promjene su spore, ali Hrvatska je ipak jako napredovala“, ocjenjuje za Euractiv neovisni analitičar tržišta rada Predrag Bejaković.
Upozorava, međutim, da snažan rast plaća ima i svoje naličje, posebno u inflatornim uvjetima u kakvima živimo. Naš sugovornik pritom upozorava da tako velik rast plaća, kakav je kod nas prisutan posljednjih godina, ne prati i dovoljan rast produktivnosti.
"Rast plaća je svakako dobar s aspekta radnika jer mu donosi više novca, ali loš je s aspekta poslodavaca kojima povećava troškove poslovanja. Potencijalno je opasan i za nacionalno gospodarstvo jer mu ugrožava konkurentnost“, upozorava Bejaković.
'Konvergencija je dug proces, i drugi se razvijaju'
Iako se Hrvatska posljednjih godina po stupnju razvoja uspjela do određene mjere vratiti na razine na kojima je bila nekad, odnosno prije tridesetak godina i početka tranzicije, ona i dalje kaska za nizom drugih zemalja. Tim više što se i one nastavljaju razvijati.
Stoga će nam, kaže naš sugovornik, vjerojatno trebati desetljeća kako bismo uhvatili korak sa Slovenijom i ostalim razvijenijim novim članicama i dostigli prosjek EU.
"Konvergencija je jako dug proces“, napominje Bejaković.
'Jaz između Hrvatske i država na europskom jugoistoku produbio se od našeg ulaska u EU'
Podsjeća i da je Hrvatska u bivšoj Jugoslaviji bila druga po stupnju ekonomskog razvoja, iza Slovenije, a znatno ispred Bosne i Hercegovine, Srbije i ostalih republika.
I sada je, ističe, znatno ispred njih, a taj jaz se od našeg ulaska u EU još i produbio, iako se i zemlje europskog jugoistoka posljednjih godina brzo razvijaju.
Sve manji manevarski prostor za nastavak rasta plaća
Na pitanje možemo li i u budućnosti očekivati rast primanja, naš sugovornik kaže da će dohoci vjerojatno nastaviti rasti, ali ne više takvom dinamikom kao do sada.
Podsjetimo, prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 1163 eura. To je za 60 posto više nego u 2012., posljednjoj godini prije ulaska u EU, kada je prosječna neto plaća, prema podacima državne statistike, iznosila 727 eura.
Osim velikog tereta za poslovanje tvrtki, kojima povećanje plaća postaje sve veći problem, Bejaković upozorava i da je Hrvatska ekonomski snažno povezana s Njemačkom, koja je ove godine potonula u recesiju. To znači da se svaki lom u tamošnjem gospodarstvu postupno prelijeva i na nas, što onda ograničava i manevarski prostor za rast plaća.