Unatoč dobrim poslovnim rezultatima i u ovoj godini, Hrvatskoj nedostaju kompanije s visokim tehnologijama, koje bi omogućile brži razvoj, upozoravaju analitičari
Vodeće hrvatske kompanije i u trećem su ovogodišnjem tromjesečju nastavile ostvarivati dobre rezultate pa su podaci o njihovu poslovanju u prvih devet mjeseci ove godine, općenito gledano, u znaku velikog rasta i prihoda i dobiti.
Taj je rast u velikom broju slučajeva bio i dvoznamenkast.
Dobre poslovne rezultate perjanice hrvatskoga gospodarstva ostvarile su unatoč visokoj inflaciji i recesiji na nekim od vodećih izvoznih tržišta, poput njemačkog.
Podravka ostvarila veći rast prihoda u farmaceutskom, nego u prehrambenom dijelu poslovanja
Prema podacima koje je objavila Podravka, prihodi grupe u prvih su devet mjeseci iznosili 525,1 milijuna eura, što je 32,4 milijuna eura ili 6,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom su prihodi u segmentu Prehrane porasli za 4,8 posto, a u segmentu Farmaceutike za 13,3 posto.
Neto dobit Grupe Podravka u prvih je devet mjeseci 2023. godine iznosila 58,3 milijuna eura i bila je 22,6 milijuna eura ili čak 63,4 posto viša nego u istom razdoblju prošle godine. No, kada se iz dobiti isključe porezne olakšice na temelju Zakona o poticanju ulaganja u iznosu od 19,7 milijuna eura, normalizirana neto dobit koprivničkog prehrambenog diva u prvih je devet mjeseci iznosila 39,2 milijuna eura, što je za 10,1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, ističu u sjedištu Podravke u Koprivnici.
"Unatoč još uvijek snažno prisutnim pritiscima na rast cijena sirovina, ambalaže i energenata, naročito u Prehrani, možemo biti zadovoljni rezultatima. Te smo pritiske u velikoj mjeri amortizirali poboljšanjem kvalitete nastupa na inozemnim tržištima. U segmentu Prehrane osobito sam zadovoljna rezultatima koje daju promjene na tržištima Poljske, Njemačke, Austrije i SAD-a i koji vidljivo doprinose profitabilnosti cjelokupne Prehrane. U segmentu Farmaceutike uspjeli smo prevladati izazove koje je donio rat u Ukrajini te je Belupo poslovao iznimno dobro", ocijenila je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić.
U Koprivnici ističu i kako su investicijski projekti vrijedni 100 milijuna eura u punom zamahu te se odvijaju prema planu.
Prihodi Atlantica u prvih devet mjeseci 2023. porasli za preko 15 posto
Rezultatima poslovanja u prvih devet mjeseci zadovoljni su i u Atlantic Grupi. Ističu da su u tom razdoblju zabilježili prihode od prodaje od 721,6 milijuna eura, što je 15,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.
Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosila im je 73,1 milijuna eura i bila je veća za 3,5 posto u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine. Neto dobit iznosila je 36,5 milijuna eura i porasla je za 1,7 posto u odnosu na prvih devet mjeseci 2022. godine.
"U još uvijek nestabilnom i izazovnom okruženju, Atlantic Grupa je ostvarila snažan rast prodaje u svim segmentima te na svim važnijim tržištima. Rastom se posebno ističu područja Slatko i slano te Pića, koja su, uz vrijednosni, ostvarila i značajan količinski rast prodaje, no valja istaknuti kako su i prodajni volumeni ostalih poslovnih segmenata stabilni“, kazao je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.
I u Atlanticu ukazuju na značaj novih investicija, poput onih u dvije solarne elektrane, na njihovo sadašnje i buduće poslovanje.
Adris povećao prihode i dobit, rezultat Croatia osiguranja slabiji zbog šteta od ljetnih olujnih nevremena
U rovinjskoj Adris grupi ističu da su u prvih devet mjeseci ove godine ostvarili ukupne prihode od 815 milijuna eura, što je za 15 posto više nego u prvih devet mjeseci prošle godine. Prihodi od prodaje roba i usluga u istom su razdoblju iznosili 770 milijuna eura i bili su za 15 posto veći nego u prvih devet mjeseci prošle godine.
EBITDA Adris grupe u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci iznosila 162 milijuna eura, što je za tri posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Neto dobit Adrisa u privih devet mjeseci 2023. godine iznosila je 103 milijuna eura i bila je za osam posto veća nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Gledano po područjima poslovanja Adrisa, turistički segment je u prvih devet mjeseci ostvario prihode od prodaje roba i usluga u iznosu od 274 milijuna eura ili 18 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Neto dobit u tom segmentu iznosila je 75 milijuna eura, odnosno 22 posto više nego u prvih devet mjeseci prošle godine.
Cromaris, kompanija u sastavu Adris grupe koja se bavi proizvodnjom i preradom ribe, u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila prihode od prodaje u iznosu od 80 milijuna eura, što je za četiri posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Cromaris je u razdoblju od početka godine do kraja rujna poslovao s neto dobiti od tri milijuna eura.
I Croatia osiguranje je u prvih devet mjeseci ove godine imala rast prihoda od prodaje, i to od 11 posto, te je ostvarila konsolidirane prihode od prodaje osiguranja u iznosu od 348 milijuna eura. Međutim, neto dobit Croatia osiguranja, koja je za prvih devet ovogodišnjih mjeseci iznosila 31,2 milijuna eura, bila je manja za 27 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Kao razlog za to u Adrisu navode olujna nevremena koja su tijekom srpnja i kolovoza zahvatila Zagreb i širu okolicu i koja su nanijela veliku štetu na vozilima, nekretninama, usjevima i nasadima. Te su se štete negativno odrazile na poslovanje Croatia osiguranja u iznosu većem od 20 milijuna eura, izračunali su u Adrisu.
"Adris grupa je u prvih devet mjeseci 2023. godine ostvarila rast svih ključnih pokazatelja poslovanja - prihoda, operativne dobiti i neto dobiti. Unatoč štetama od ljetnog nevremena, koje su značajno utjecale na dobit Croatia osiguranja u trećem kvartalu, snažan rast profitabilnosti turizma, uz standardno dobar Cromaris, doprinijeli su rastu konsolidirane neto dobiti grupe u odnosu na isto razdoblje lani, premašivši 100 milijuna eura", istakao je predsjednik Uprave Adris grupe Marko Remenar.
I u Adrisu ističu kako nastavljaju s investicijskim ciklusom.
Valamar očekuje sporiji rast operativne dobiti
U priopćenju koje je medijima poslao porečki Valamar kaže se kako u ovoj godini očekuju poslovne prihode u rasponu od 374 do 378 milijuna eura, što je 15 do 16 posto više nego u prošloj godini. Ističu kako je rast prihoda u velikoj mjeri posljedica višegodišnjih ulaganja u repozicioniranje portfelja i podizanje kvalitete usluge.
Ipak, u Valamaru očekuju sporiji rast operativne dobiti - između četiri i šest posto, te procjenjuju da će ona u ovoj godini iznositi između 107 i 109 milijuna eura. Razlog tome je visoka inflacija u dobavnom lancu, kao i oko 20 milijuna eura dodatnih ulaganja u primanja i nagrađivanje zaposlenih.
"U prvih devet mjeseci ostvaren je rast poslovnih prihoda od 13 posto, uz povećanje prosječne cijene za 14,2 posto“, ističe se u priopćenju Valamara.
Ericsson Nikola Tesla gotovo udvostručio dobit
Dobre rezultate ostvarile su i hrvatske kompanije iz ICT sektora.
Tako je Ericsson Nikola Tesla u prvih devet mjeseci ostvario prihode od prodaje u vrijednosti od 205,9 milijuna eura, dok je neto dobit kompanije iznosila 20,5 milijuna eura. Neto dobit je bila veća za 94,6 posto u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine.
"U prvih devet mjeseci 2023. godine Ericsson Nikola Tesla Grupa je ostvarila solidne poslovne rezultate, čime smo pokazali našu otpornost i snagu da kvalitetno odgovorimo na izazove i nove poslovne prilike“, kazala je predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević, pohvalivši se "blagim rastom“ prihoda.
I u Ericssonu Nikoli Tesli su, poručili su u priopćenju, fokusirani na ulaganja.
U HT-u kažu da imaju velika ulaganja
Hrvatski Telekom je u prvih devet mjeseci ove godine ostvario rast prihoda od 4,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Neto dobit kompanije iznosila je 96,3 milijuna eura.
Ulaganja HT-a u prvih su devet mjeseci iznosila 281,3 milijuna eura, što je 91,1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, ističe se u priopćenju HT-a.
"Zahvaljujući daleko najvećim ulaganjima na tržištu, koja iznose više od 280 milijuna eura, dodatno smo učvrstili položaj vodeće mreže. Nastavili smo graditi 5G i optičke mreže te se približili našem cilju pokrivanja više od milijun kućanstava optičkom infrastrukturom“, kazao je predsjednik Uprave HT-a Kostas Nebis.
U Janafu najavljuju širenje infrastrukture
Rezultatima poslovanja zadovoljni su i u Janafu. Tako je ta većinski državna kompanija, koja upravlja sustavom prijevoza nafte, u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila ukupne prihode veće od 113 milijuna eura, što je oko 29 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Neto dobit Janafa u prvih je devet mjeseci iznosila 49,6 milijuna eura.
"Proteklo poslovno razdoblje obilježeno je jačanjem partnerskih odnosa s vodećim regionalnim i globalnim naftnim kompanijama, ali i sklapanjem novih ugovora, kao potvrde ispravnih poslovnih politika. Okrećemo se promišljanju širenja naše infrastrukture i skladišnih kapaciteta te nastavljamo pružati sigurnu opskrbu ovom dijelu Europe, kako bismo i nadalje ostali partner u transportu i skladištenju te spremno ponudili usluge u trenutku kada potražnja za istima kontinuirano raste“, naglasio je član Uprave Janafa Vladislav Veselica.
Stabilizacija cijena ugljikovodika srezala prihode i dobit Ine, investicije se nastavljaju
Prema podacima koje je objavila Ina, njeni su neto prihodi od prodaje u prvih devet mjeseci iznosili oko 2,9 milijardi eura i bili su gotovo za 20 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju.
Neto dobit Ine u prvih je devet mjeseci iznosila 158 milijuna eura, što je za oko 58 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci koje je objavila Ina u priopćenju i na Zagrebačkoj burzi.
Kako su poručili iz Ine, takvi su rezultati posljedica stabilizacije cijene ugljikovodika u ovoj godini, što je dovelo do smanjenja prihoda i dobiti.
Ipak, u Ini ističu da su u prvih devet mjeseci ostvarili investicije u vrijednosti od 282 milijuna eura, što je 11 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Od toga se 85 milijuna eura odnosi na kupnju dodatnih 25,5 posto udjela u OMV-u Slovenija, a tu je i nastavak modernizacije Rafinerije nafte Rijeka, koja je sada na 81 posto ukupne dovršenosti.
"2023. godinu obilježava stabilizacija cijena ugljikovodika, ali i investicijski ciklus u svim Ininim segmentima“, naglasila je predsjednica Uprave Ine Zsuzsanna Ortutay.
'Tranzicijska faza čišćenja završila'
Analitičari ističu da se dobri rezultati vodećih hrvatskih kompanija (i) u ovoj godini dijelom mogu objasniti inflacijom, koja je povećala prihode, iako su porasli i rashodi, ali sporijom dinamikom. Također, ističu da su dobri poslovni rezultati posljedica znatno održivijeg poslovanja hrvatskih tvrtki danas, nego što je to bilo ranije.
"Faza čišćenja hrvatskih tvrtki iz vremena tranzicije je prošla i na tržištu su ostale kompanije koje posluju na zdravijim temeljima nego ranije. Osim toga, tu je i učinak velikog tržišta EU, na koje plasiraju svoje robe i usluge, ali i razne subvencije za projekte, što od države, što iz EU“, ocjenjuje za Euractiv profesor emeritus na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić.
'Hrvatsko gospodarstvo stabilno, ali na dnu EU'
Upozorava, međutim, da u Hrvatskoj i dalje dominiraju niskoproduktivne kompanije.
"Nedostaju nam kompanije s visokim tehnologijama koje bi omogućile i brži razvoj. Zato imamo i slabiju produktivnost radnika od, primjerice, susjedne Slovenije“, ističe Jurčić.
Dodaje kako se hrvatsko gospodarstvo pokazuje "stabilnim, ali na dnu EU“.
Nedostatak radne snage sve veći problem u poslovanju
Istodobno, iz konzultantske kuće Horvath ocijenili su da ljudski resursi postaju ključno pitanje za kompanije. Svoje zaključke temelje na istraživanju koje su proveli među top menadžerima u 19 zemalja. Iako se, dakle, taj zaključak ne odnosi samo na Hrvatsku, vrijedi i u našem slučaju.
Stručnjaci Horvatha ističu kako su nedostatak radne snage i visoka cijena rada ključni izazovi koji se nalaze pred kompanijama. Rast cijena rada utječe na preseljenje proizvodnje pojedinih industrija iz, primjerice, zapadne i južne Europe u druge regije u kojima su troškovi rada niži.
"Sve će se više kompanije suočavati s nedostatkom kvalificirane radne snage, što je rezultat implementacije novih tehnoloških rješenja u poslovne procese, s jedne strane, i odlaska baby boom generacije s tržišta rada, s druge strane. Istraživanje je pokazalo da trećina kompanija koja se bavi proizvodnjom, zbog visoke cijene rada, planira smanjiti broj radnika u zapadnoj i južnoj Europi, a povećati ga u regijama gdje je cijena rada niža“, zaključila je Maria Boldor iz Horvatha.