Nastavak rasta plaća posljedica je manjka radnika, no čak ni veća primanja zaposlenih ne mogu ublažiti posljedice snažnog povećanja cijena, posebno hrane
Medijalna neto plaća u Hrvatskoj u kolovozu je po prvi puta prešla iznos od tisuću eura, pokazuju podaci koje je u petak objavila državna statistika.
Prema tim podacima, medijalna neto plaća za kolovoz iznosila je 1004 eura, dok je medijalna bruto plaća - dakle, stvarni trošak plaće, uvećan za poreze, prirez i doprinose - iznosila 1364 eura.
U mjesec dana medijalna plaća porasla za 20 eura
Još u srpnju medijalna je neto plaća bila manja od tisuću eura. Preciznije, iznosila je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), 984 eura.
U odnosu na srpanj, medijalna je neto plaća u kolovozu nominalno bila 20 eura ili dva posto veća.
U usporedbi s kolovozom prošle godine, kada je medijalna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 875 eura, nominalni rast iznosi 129 eura ili 14,7 posto.
Od uvođenja eura medijalna plaća porasla za 127 eura
Medijalna je plaća samo dio mozaika primanja zaposlenih. Treba je razlikovati od prosječne plaće.
Naime, dok je prosječna plaća prosječna vrijednost primanja zaposlenih u zemlji, medijalna plaća predstavlja srednju vrijednost svih plaća u državi, odnosno sredinu od koje polovica zaposlenih ima veća, a druga polovica zaposlenih manja primanja. Ekonomisti je zato smatraju i boljim pokazateljem kretanja primanja zaposlenih od prosječne plaće.
U odnosu na prosinac pošle godine, kada smo primili i zadnju plaću u kunama, a čiji je medijalni iznos tada bio 877 eura, medijalna je neto plaća u ovoj godini porasla za 127 eura ili 14,5 posto, proizlazi iz podataka DZS-a.
U odnosu na siječanj 2016. godine, otkako su dostupni podaci DZS-a o medijalnoj plaći, kada je medijalna neto plaća iznosila samo 656 eura, medijalna su neto primanja zaposlenih u Hrvatskoj porasla za 348 eura ili za 53 posto.
Prosječna neto plaća u kolovozu 1163 eura
Rastu i prosječne plaće. Tako je prosječna neto plaća u zemlji za kolovoz iznosila 1163 eura, što je nominalno više za 1,9 posto, a realno za 1,4 posto u odnosu na srpanj.
U odnosu na kolovoz prošle godine, prosječna je neto plaća u zemlji nominalno porasla za 14,1 posto, dok je njen realni rast - umanjen za inflaciju - iznosio 5,8 posto.
Najbolje plaćeni zaposleni u zračnom prijevozu, najslabije u tekstilnoj industriji
Prosječna bruto plaća u kolovozu je iznosila 1614 eura. To je u odnosu na srpanj nominalno više za 2,2 posto, a realno za 1,7 posto.
U usporedbi s kolovozom prošle godine, prosječna je bruto plaća nominalno porasla za 16,2 posto, a realno za 7,8 posto, pokazuju podaci DZS-a.
Dodajmo ovome da, kao i ranijih mjeseci, najveću prosječnu neto plaću, 2059 eura, imaju zaposleni u zračnom prijevozu. Najmanju prosječnu plaću, samo 747 eura, imaju zaposleni u tekstilnoj industriji.
Ni uvoz radnika iz dalekih zemalja nije dovoljan da popuni sve 'rupe' na tržištu rada
Ekonomisti kažu da je nastavak snažnog rasta plaća u Hrvatskoj posljedica ponajprije nedostatka radne snage.
Naime, uklapanje Hrvatske u jedinstveno europsko tržište značilo je i (postupno) ukidanje barijera slobodnom zapošljavanju u ostatku Europske unije. Tu su priliku iskoristile stotine tisuća hrvatskih građana. Uglavnom su otišli na rad u Njemačku i Austriju te u Irsku i Sloveniju.
Masovan egzodus hrvatskih radnika prema razvijenijim članicama Unije proizveo je manjak radnika na hrvatskom tržištu rada. Hrvatska zato posljednjih godina uvozi radnu snagu iz dalekih zemalja, a ponajviše iz Indije, Nepala i Filipina. No, čak ni takav uvoz radne snage nije dovoljan da popuni sve "rupe" na tržištu rada.
Rast plaća dvosjekli mač
"Poslodavci su prisiljeni povećavati plaće kako bi zadržali postojeće i privukli nove radnike. Rezultat toga je i brža konvergencija plaća u Hrvatskoj s plaćama u EU. One su, doduše, i dalje manje nego u razvijenijim članicama, ali rastu brže od plaća u drugim članicama Unije“, objašnjava za Euractiv neovisni analitičar tržišta rada Predrag Bejaković.
Upozorava, međutim, kako takav rast plaća predstavlja dvosjekli mač.
"To je svakako dobro za radnike, ali je i sve veći problem za poslodavce kojima plaće zaposlenih čine veliku stavku u poslovanju. Posljedica svega toga su i skuplji proizvodi i usluge, odnosno rast inflacije, kao i pad konkurentnosti na svjetskom tržištu", upozorava Bejaković.
Napominje i kako rast produktivnosti u Hrvatskoj nije takav da bi opravdao tako velik skok plaća.
'Rast plaća nije dovoljan za pokrivanje sve većih troškova života'
No, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, ističe da rast plaća kakav imamo ni izbliza nije dovoljan da bi pokrio sve veće troškove života.
Poseban je problem, upozorava naš sugovornik, snažan rast cijena prehrambenih proizvoda, ali i energenata. Rast plaća kakav imamo jednostavno je premali da bi se njime pokrilo povećanje razine cijena u Hrvatskoj, koja je i prije inflacije bila prevelika za naša primanja.
"Ako se uzme u obzir koliko su poskupili samo prehrambeni proizvodi, onda je već i to pametnom dosta da izvuče zaključak. Hrana je u Hrvatskoj danas znatno skuplja nego prije dvije godine, a naša su kućanstva i ranije puno više od drugih u EU, a posebno više u usporedbi s razvijenijim zemljama, trošila na hranu, pa im rast plaća nije dovoljan ni za pokrivanje porasta troškova života", kaže Sever za Euractiv.
Gotovo 830.000 zaposlenih prima plaću od minimalne do medijalne
Dodaje kako socijalni trenutak u kojem živimo možda najbolje oslikava podatak da 820.000 do 830.000 zaposlenih u Hrvatskoj prima plaću u rasponu od minimalne do medijalne.
Podsjetimo, minimalna neto plaća u ovoj je godini, sukladno odluci Vlade, utvrđena u iznosu od 560 eura, što je u bruto iznosu 700 eura. Medijalna je plaća u kolovozu, kako smo već rekli, iznosila 1004 eura u neto iznosu, odnosno 1364 eura u bruto iznosu.
Uzmemo li u obzir da je inflacija u Hrvatskoj već dvije godine znatno veća od one na kakvu smo navikli prethodnih desetljeća, jasno je da se ni s prosječnom, a kamoli s medijalnom plaćom, u Hrvatskoj ne može puno kupiti. Štoviše, u mnogim se slučajevima ne može skrpati ni početak i kraj mjeseca, posebno ako se uzme u obzir velika zaduženost hrvatskih građana.
Hrana i bezalkoholna pića u godinu dana skuplji za preko 10 posto
Prema podacima DZS-a, godišnja je stopa inflacije u Hrvatskoj u rujnu iznosila 6,7 posto, a u kolovozu 7,8 posto.
No, to je rast opće razine cijena u zemlji. Kada se u obzir uzmu samo dobra koje prosječno kućanstvo najviše koristi, što se posebno odnosi na hranu, onda je i teret poskupljenja za prosječno kućanstvo znatno veći.
Tako su, prema podacima državne statistike, cijene hrane i bezalkoholnih pića u rujnu bile 10,4 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu.
U odnosu na prosjek za 2015. godinu, porasle su čak za 41,7 posto.
Nastavak snažnog rasta plaća za mnoge će tvrtke značiti i stavljanje ključa u bravu
S obzirom na nastavak iseljavanja i nedostatak radne snage, ekonomisti očekuju da će u Hrvatskoj plaće nastaviti rasti. Poslodavcima je, naime, sve teže zadržati i strane radnike, budući da i oni često iz Hrvatske odlaze živjeti i raditi u razvijenije članice EU, posebno otkako je Hrvatska ove godine pristupila Schengenu.
Ipak, upozoravaju ekonomisti, ni rast primanja zaposlenih neće se moći nastaviti unedogled po ovakvim stopama, jer će se domaće tvrtke sve više suočavati s gubitkom konkurentnosti, a mnoge će u takvim uvjetima morati staviti i ključ u bravu.