Na rast plaća najviše utječe nedostatak radne snage, koji je posljedica masovnog iseljavanja, ali i visoka inflacija, a ekonomisti upozoravaju da takav rast primanja zaposlenih ugrožava konkurentnost zemlje

To je nominalno 12,5 posto više nego u lipnju prošle godine. U odnosu na svibanj, odnosno na mjesečnoj razini, prosječna plaća za lipanj bila je veća za 1,5 posto.

Visoka inflacija umanjuje rast plaća  

No, kada se u obzir uzme visoka inflacija, realni rast plaća znatno je manji.

Tako su plaće za lipanj ove godine realno bile veće samo 4,5 posto u odnosu na lipanj prošle godine. Na mjesečnoj razini, u odnosu na svibanj, prosječne plaće u Hrvatskoj tijekom lipnja realno su porasle zanemarivih 0,6 posto.

Sličan obrazac kretanja imaju i prosječne plaće u bruto iznosu. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj za lipanj iznosila 1590 eura. To je nominalno 14,1 posto više nego u istom lanjskom mjesecu i 1,8 posto više nego u svibnju.

No, kada se rast plaća umanji za inflaciju, realan rast bruto plaća za lipanj iznosio je šest posto na godišnjoj i samo 0,9 posto na mjesečnoj razini.

Od ulaska u eurozonu prosječna plaća porasla za 104 eura 

Unatoč tome, trend rasta plaća u Hrvatskoj posljednjih je godina itekako primjetan. Tako je prosječna neto plaća u zemlji u prvih šest mjeseci ove godine, otkako smo uveli euro, porasla za 104 eura, odnosno za oko 10 posto.

Kada se prosječna plaća danas usporedi s onom uoči ulaska u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine, rast je još i veći.

Naime, prosječna plaća u Hrvatskoj u lipnju 2013. godine iznosila je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), 728 eura. Kada se ona usporedi s plaćom za lipanj ove godine, proizlazi da su prosječna primanja u 10 godina porasla za 422 eura ili 58 posto.

Hrvatska među članicama EU s najvećom inflacijom

Značajan rast plaća u Hrvatskoj posljednjih godina posljedica je niza faktora, od kojih svakako prvo mjesto drži nedostatak radne snage. Manjak radnika izravna je posljedica masovnog iseljavanja, budući da članstvo u EU znači i slobodu kretanja radne snage, pa se i Hrvatska, kao i niz drugih novih članica Unije, suočava s velikim odljevom radnika prema razvijenijim i bogatijim članicama.

U posljednje vrijeme na rast plaća utječe i visoka inflacija. Prema posljednjim podacima Eurostata, onima za srpanj, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila je osam posto.

To je druga najveća stopa inflacije u eurozoni, nakon Slovačke, i šesta u EU - iza Mađarske, Slovačke, Poljske, Češke i Rumunjske.

Vrhunac inflacije posljednjih desetljeća Hrvatska je zabilježila u studenom prošle godine, kada je godišnja stopa inflacije u njoj dosegla rekordnih 13 posto, pokazuju podaci eurostatističara.

Visoka inflacija izravna je posljedica oporavka od koronakrize i rata u Ukrajini, što je dovelo do divljanja cijena energenata i hrane.

Rast plaća dvosjekli mač

"Članstvo u EU i eurozoni posredno je dovelo i do rasta plaća u Hrvatskoj. Bazen radne snage je, zbog iseljavanja, sve manji, nedostaje radnika, pa su poslodavci prisiljeni povećavati plaće kako bi zadržali postojeće i privukli nove radnike. No, to je dvosjekli mač jer povećanje plaća dodatno potiče inflaciju, a ni rast naše produktivnosti nije takav da bi opravdao ovakva povećanja primanja zaposlenih", upozorava za Euractiv neovisni analitičar tržišta rada Predrag Bejaković.

Ističe kako je točno da su hrvatske plaće premale u odnosu na ovdašnju razinu cijena, ali i prevelike u odnosu na produktivnost. Posljedica toga bit će daljnja erozija konkurentnosti hrvatske ekonomije, s kojom ionako imamo muku mučimo na svjetskim rang ljestvicama.

Prosječna neto plaća u Sloveniji za četvrtinu veća nego u Hrvatskoj

"Plaće u Hrvatskoj sada su se već prilično približile onima u Sloveniji, ali proizvodnost rada u nas je znatno manja", napominje Bejaković.

Inače, prema podacima slovenske državne statistike za svibanj, što su i posljednji dostupni podaci, prosječna neto plaća u Sloveniji iznosi 1434,45 eura. To je otprilike za četvrtinu više nego u Hrvatskoj.

Najveće plaće u zračnom prijevozu, najmanje u tekstilnoj industriji

Naš sugovornik podsjeća i da visina plaća, kao i njihov rast, nisu isti u svim sektorima.

To pokazuju i podaci DZS-a, prema kojima je prosječna neto plaća za lipanj bila najveća u djelatnosti zračnog prijevoza, 1943 eura, a najmanja u tekstilnoj industriji, samo 742 eura.

Medijalna neto plaća za lipanj 991 euro

Međutim, valja upozoriti kako s prosječnim plaćama treba biti oprezan. Naime, medijalna plaća, koja se smatra boljim pokazateljem primanja zaposlenih, budući da pokazuje srednju vrijednost plaća u zemlji, za lipanj je iznosila 991 euro, što znači da je bila osjetno manja od prosječne plaće.

I bruto medijalna plaća za lipanj bila je manja od prosječne bruto plaće te je iznosila 1327 eura.

Minimalnu plaću za ovu godinu Vlada je krajem prošle godine utvrdila u iznosu od 700 eura u bruto iznosu.

Velik skok cijena hrane opterećuje kućne proračune

U cijeloj priči o primanjima zaposlenih treba voditi računa o tome da razina maloprodajnih cijena u Hrvatskoj više nije daleko od prosjeka EU. Štoviše, neki su proizvodi, poput hrane, čak i skuplji nego u znatno razvijenijim članicama Unije.

Upravo je hrana najveća stavka u potrošnji hrvatskih kućanstava. Prema podacima DZS-a, hrana i bezalkoholna pića u Hrvatskoj poskupjeli su za čak 42,4 posto od 2015. godine do srpnja ove godine.

U takvim uvjetima, prosječnom hrvatskom kućanstvu, nakon što podmiri račune za režije i kupi hranu, te plati kreditne obveze, zapravo ostaje jako malo novaca za kupnju ostalih roba i usluga.

Prijetnja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva 

U ovom je trenutku teško procijeniti kako će dalje kretati razina plaća u Hrvatskoj. Analitičari uglavnom smatraju da će prosječne plaće nastaviti rasti, pri čemu kao glavne razloge navode nastavak iseljavanja, a to znači i manjak radnika, te nastavak inflacije.

Bejaković, međutim, upozorava da i sami poslodavci imaju sve manje prostora za daljnje povećanje plaća zaposlenih, budući da konstantan rast plaća ugrožava i njihovo poslovanje, posebno u uvjetima kada je rast proizvodnosti rada znatno manji. Osim toga, rast plaća prelijeva se i na više cijene roba i usluga, a posljedica toga bi mogao biti i pad potražnje za njima, a time i manji prometi.

To sve, zaključuje naš sugovornik, na dulje staze ugrožava poziciju hrvatskoga gospodarstva.