Stručnjaci očekuju da će u nastavku godine cijene nekretnina u Hrvatskoj prestati divljati, a među razlozima za to su usporavanje gospodarskog rasta u EU i recesija u Njemačkoj
Snažan rast cijena nekretnina u Hrvatskoj nastavljen je i u drugom ovogodišnjem tromjesečju, pokazuju podaci koje su u utorak objavili Državni zavod za statistiku (DZS) i Eurostat.
Prema tim podacima, cijene nekretnina u Hrvatskoj u drugom su tromjesečju u prosjeku porasle za 13,7 posto u odnosu na isto lanjsko tromjesečje, dok su u usporedbi s prvim ovogodišnjim kvartalom bile veće za 3,5 posto.
Cijene stambenih kvadrata u Hrvatskoj od 2015. porasle za gotovo 80 posto
U usporedbi s 2015. godinom, cijene stambenih kvadrata u Hrvatskoj u drugom su ovogodišnjem tromjesečju bile gotovo 80 posto veće, pokazuju podaci državne statistike.
Hrvatska je tako i u drugom ovogodišnjem tromjesečju bila članica Europske unije s najvećim rastom cijena nekretnina.
Snažan rast cijena nekretnina i u Bugarskoj, pad u Njemačkoj
Osim Hrvatske, razmjerno visoke stope rasta cijena nekretnina u EU u drugom su kvartalu imale i Bugarska, 10,7 posto na godišnjoj razini, te Litva, 9,4 posto, pokazuju podaci eurostatističara.
S druge strane, najveći godišnji pad cijena nekretnina u drugom je tromjesečju u EU imala Njemačka, 9,9 posto. To se može objasniti recesijom u koju je potonulo njemačko gospodarstvo.
Značajan pad cijena nekretnina u odnosu na drugo lanjsko tromjesečje u drugom su ovogodišnjem tromjesečju imale i Danska, 7,6 posto, i Švedska, 6,8 posto.
Prvi pad cijena nekretnina u EU i eurozoni od početka 2014. godine
Na razini eurozone, u čijem je sastavu od ove godine i Hrvatska, prosječne cijene nekretnina u drugom su ovogodišnjem tromjesečju bile 1,7 posto manje nego u istom lanjskom kvartalu.
Istodobno, cijene nekretnina na razini EU u cjelini pale su za 1,1 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Eurostatističari pritom ističu kako je riječ o prvom padu cijena nekretnina na godišnjoj razini u EU i eurozoni još od prvog tromjesečja 2014. godine.
Hrvatska već treće tromjesečje uzastopce ima najveći rast cijena nekretnina u EU
U Hrvatskoj zasad nema pada cijena nekretnina. Naprotiv, statistički podaci pokazuju da se nastavlja njihov snažan rast, iako on polako gubi na dinamici.
Podaci Eurostata otkrivaju i da je Hrvatska već treći kvartal uzastopce rekorder u EU po dinamici rasta cijena nekretnina.
U prvom je tromjesečju, naime, godišnji rast cijena nekretnina u našoj zemlji iznosio 14 posto, a u posljednjem tromjesečju prošle godine čak 17,3 posto. To znači da je dinamika rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj od početka listopada prošle godine pa do kraja lipnja ove godine bila najveća u EU i eurozoni.
Stručnjaci ističu kako je više razloga za tako snažan rast cijena nekretnina u Hrvatskoj. Među njima su ulazak u Schengen i eurozonu, kao i nastavak provedbe Vladina programa subvencioniranih stambenih kredita. Tu je i sklonost hrvatskog stanovništva ulaganjima "u cigle", odnosno u nekretnine.
Raste potražnja za stanovima u kontinentalnom dijelu zemlje
Naravno, cijene nekretnina ne rastu jednako u svim dijelovima zemlje. Najveći dio prometa ostvaruje se na Jadranu i u Zagrebu, dok je promet nekretninama u ostatku zemlje znatno slabiji. No, zato su i cijene stambenih kvadrata u Zagrebu i na Jadranu znatno više nego u ostatku države.
Podaci DZS-a pokazuju da su cijene stambenih kvadrata u Zagrebu u drugom ovogodišnjem tromjesečju porasle za 14 posto u odnosu na isti lanjski kvartal, dok su cijene na Jadranu skočile za 12,8 posto. No, dinamika rasta cijena nekretnina u Zagrebu i na Jadranu u drugom se kvartalu donekle usporila u odnosu na prvi kvartal, kada su cijene nekretnina u Zagrebu porasle za 14,7 posto, a na Jadranu za 13,2 posto na godišnjoj razini.
S druge strane, u ostatku zemlje došlo je do ubrzanja rasta cijena stambenih kvadrata. To potvrđuju i podaci državne statistike, prema kojima su cijene nekretnina u ostatku zemlje u prvom ovogodišnjem tromjesečju rasle po stopi od 16,6 posto, a u drugom tromjesečju 17,7 posto.
"U posljednje vrijeme primjetan je rast potražnje za stanovima na području Osijeka, Varaždina i Čakovca. Riječ je mahom o domaćim kupcima. Naime, Osijek je prilično razvio startup scenu, to su mladi ljudi koji žele riješiti stambeno pitanje. S druge strane, Varaždin i Čakovec imaju puno malih i srednjih poduzetnika koji kupuju nekretnine, a kojih ionako nema dovoljno u prodaji“, objašnjava za Euractiv vlasnik zagrebačke agencije za nekretnine Opereta i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Boro Vujović.
APN 'pogurao' potražnju za stanovima u Zagrebu
Dodaje kako bi se glavne "zasluge" za nastavak snažnog rasta cijena nekretnina u Zagrebu mogle pripisati APN-u, odnosno državnom programu subvencioniranja stambenih kredita. Naime, glavnina kupnji iz tog programa realizirana je u drugom tromjesečju.
Tome, naravno, treba dodati i činjenicu da u Zagrebu živi najviše stanovnika, među kojima je puno i onih koji žele riješiti stambeno pitanje.
Slovenci zamijenili Nijemce kao najznačajniji strani kupci nekretnina u Hrvatskoj
S druge strane, potražnju za nekretninama na obali većinom generiraju stranci, bilo da kupuju stanove i kuće za povremeni odmor ili čak za život, bilo da je riječ o onima koji ih kupuju zbog iznajmljivanja.
Ipak, upozorava naš sugovornik, i kod potražnje stranaca za nekretninama u Hrvatskoj prisutne su promjene. Naime, dok su ranije kao kupci na prvom mjestu bili Nijemci, u ovoj su godini na prvo mjesto izbili Slovenci. Jedan od razloga za to je recesija u koju je potonula Njemačka.
Završava razdoblje divljanja cijena nekretnina
U nastavku godine, kaže Vujović, može se očekivati značajno usporavanje cijena nekretnina u Hrvatskoj.
Osim recesije u najvećem europskom gospodarstvu, u prilog tome govori i rast kamatnih stopa na štednju i kredite, što će dio ljudi odvratiti od ulaganja u nekretnine. Posljedica toga bit će usporavanje prometa nekretninama, a time i cijena stambenih kvadrata.
"Općenito govoreći, prema kraju godine možemo očekivati prestanak divljanja realiziranih cijena i korekciju traženih cijena za nekretnine", zaključuje Vujović.
Ipak, upozorava, na kretanja na tržištu nekretnina ne treba gledati crno-bijelom tehnikom. Točno je da recesija u Njemačkoj i usporavanje gospodarskog rasta u ostatku Europe usporavaju i potražnju za nekretninama u Hrvatskoj, kao što je točno i da se učinci ulaska u Schengen i eurozonu već uglavnom "ispuhali", no činjenica je i da stambenog prostora za prodaju u Hrvatskoj nema dovoljno, dok je potražnja za njim velika.
Stoga se može govoriti o očekivanom prestanku snažnog rasta prodajnih cijena nekretnina u nastavku godine te o smanjenju cijena za određeni tip nekretnina, poput rabljenih stanova. Ne može se, međutim, govoriti o općem padu prodajnih cijena stambenih kvadrata.
Rast cijena nekretnina u Sloveniji i Mađarskoj znatno usporio
Nešto slično se već događa u susjednim zemljama - Sloveniji i Mađarskoj.
Tako su cijene nekretnina u Sloveniji u drugom ovogodišnjem tromjesečju u prosjeku porasle za 7,4 posto, dok su u prvom kvartalu rasle po stopi od 8,8 posto, a u posljednjem lanjskom tromjesečju po stopi od 11,8 posto na godišnjoj razini.
U Mađarskoj su, prema podacima Eurostata, stambeni kvadrati u drugom ovogodišnjem tromjesečju porasli za samo 2,8 posto na godišnjoj razini. Još u prvom tromjesečju rast cijena nekretnina u toj je zemlji iznosio 10,6 posto na godišnjoj razini, a u posljednjem lanjskom tromjesečju čak 17,2 posto, što je bilo tek za nijansu manje nego u Hrvatskoj.