Bruto domaći proizvod eurozone u drugom je tromjesečju porastao 0,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a EU 0,5 posto, što je manje nego u prvom tromjesečju kada je rast BDP-a u oba bloka iznosio 1,1 posto

Prema podacima koje su u srijedu objavili eurostatističari, bruto domaći proizvod (BDP) zone eura u drugom je tromjesečju porastao 0,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je BDP Unije u cjelini porastao 0,5 posto.

U prvom tromjesečju, gospodarska aktivnost i u eurozoni i u EU rasla je po stopi od 1,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. 

Najgore u Estoniji

Među članicama eurozone za koje su objavljeni podaci, njih pet je u drugom tromjesečju zabilježilo pad BDP-a na godišnjoj razini. Na razini EU u cjelini, pad BDP-a u drugom kvartalu imalo je devet članica.

Najveći pad BDP-a u drugom je tromjesečju u eurozoni i EU u cjelini imala Estonija, tri posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine. To je već peti kvartal zaredom u kojem BDP Estonije pada na godišnjoj razini pa se može reći da je ta baltička država u dubokoj recesiji.

Uz Estoniju, negativnu godišnju stopu rasta BDP-a u drugom su ovogodišnjem tromjesečju u eurozoni imale i susjedna joj Latvija, čiji je BDP potonuo 0,5 posto, zatim Austrija i Nizozemska, u kojima je gospodarska aktivnost u drugom kvartalu pala za po 0,3 posto na godišnjoj razini.

Problem u Njemačkoj

Pad gospodarske aktivnosti, iako manji nego u prethodnom tromjesečju, u drugom je tromjesečju zabilježila i Njemačka, i to po stopi od 0,1 posto u usporedbi s istim lanjskim kvartalom. Njemačko je gospodarstvo time potvrdilo da je u recesiji, što je za eurozonu i EU veliki problem, budući da je riječ o najvećem gospodarstvu na Starom kontinentu.

Među ostalim članicama EU koje nisu u eurozoni, pad BDP-a na godišnjoj razini u drugom su tromjesečju imale Švedska, 2,4 posto, zatim Mađarska, 2,3 posto, koja je time verificirala svoj "recesijski status", te Poljska, 1,3 posto, i Češka, čiji je BDP potonuo 0,6 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Irsko gospodarstvo u ekspanziji

S druge strane, najveću stopu rasta BDP-a u eurozoni i EU na godišnjoj razini u drugom je tromjesečju imala Irska, 2,8 posto.

Među rekorderima po dinamici rasta BDP-a u eurozoni su u drugom tromjesečju bili i Cipar i Portugal, države u kojima je stopa gospodarskog rasta iznosila po 2,3 posto.

Dobro je prošla i Slovenija, čiji je BDP u drugom tromjesečju porastao 1,6 posto na godišnjoj razini.

Slabe stope rasta BDP-a u Francuskoj i Italiji, nešto bolje u Španjolskoj 

Među velikim igračima, BDP Francuske u drugom je tromjesečju porastao 0,9 posto na godišnjoj razini, isto kao i u prvom kvartalu, dok je BDP Italije porastao 0,6 posto, znatno manje nego u prvom tromjesečju, kada je stopa rasta talijanskoga gospodarstva iznosila dva posto na godišnjoj razini.

Španjolski je BDP u drugom tromjesečju porastao 1,8 posto u odnosu na isti lanjski kvartal. To je, međutim, znatno sporija dinamika rasta nego u prvom tromjesečju, kada je španjolski BDP skočio za čak 4,2 posto.

U EU u cjelini drugu po veličini stopu rasta BDP-a - iza Irske - u drugom je tromjesečju imala Rumunjska, 2,7 posto, pokazuju podaci eurostatističara.

Podaci za Hrvatsku još nisu objavljeni

Podaci o kretanju hrvatskog BDP-a u drugom tromjesečju još nisu objavljeni. Stoga možemo samo podsjetiti da je Hrvatska u prvom tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata, ostvarila rast BDP-a od 2,6 posto na godišnjoj razini, što je bila i jedna od najvećih stopa gospodarskog rasta u EU i eurozoni.

Budući da drugo tromjesečje obuhvaća početak turističke sezone, realno je očekivati da se rast gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj nastavio i u drugom kvartalu. Ipak, za konkretnije zaključke trebat će pričekati da Državni zavod za statistiku (DZS) objavi podatke.

Osim za Hrvatsku, Eurostat još nije objavio ni podatke o kretanju BDP-a u drugom tromjesečju za Grčku, Maltu i Luksemburg.

Gospodarska aktivnost u eurozoni u drugom tromjesečju brže rasla nego u prvom

Gospodarska aktivnost u eurozoni porasla je u drugom kvartalu i na kvartalnoj razini, odnosno u usporedbi s prethodnim tromjesečjem. Tako je BDP zone eura u drugom tromjesečju porastao 0,3 posto u odnosu na prvo tromjesečje.

Riječ je o ubrzanju gospodarskog rasta u odnosu na prvi kvartal, kada je, prema podacima Eurostata, BDP eurozone stagnirao u odnosu na prethodno tromjesečje.

Za razliku od podataka o kretanju BDP-a na godišnjoj razini, podaci o kretanju BDP-a u usporedbi s prethodnim tromjesečjem pokazuju da je šest članica zone eura bilo u minusu. Riječ je o Estoniji, Italiji, Cipru, Latviji i Austriji te Nizozemskoj, kojoj je to drugi kvartal zaredom s negativnom stopom rasta, čime je ta zemlja i "službeno" potonula u recesiju.

Negativne kvartalne stope rasta u drugom su tromjesečju u EU, osim spomenutih članica eurozone, imale su i Mađarska, Poljska i Švedska.

Gospodarstvo EU u cjelini stagniralo u drugom kvartalu

S druge strane, najveće stope rasta BDP-a na kvartalnoj razini u drugom su tromjesečju u eurozoni imale Irska, 3,3 posto, Litva, 2,8 posto, i Slovenija, 1,4 posto. To su ujedno i najveće stope rasta BDP-a u drugom tromjesečju u odnosu na prvo tromjesečje među članicama EU u cjelini.

Na razini EU, BDP je u drugom tromjesečju stagnirao u odnosu na prvi kvartal, što znači da nije bilo ni rasta ni pada gospodarske aktivnosti u tom razdoblju, pokazuju podaci Eurostata. U prvom kvartalu, BDP Unije porastao je 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

Za Hrvatsku, kao ni za Grčku, Maltu i Luksemburg, još nisu objavljeni ni podaci o kretanju BDP-a na kvartalnoj razini.