Prvi podaci Eurostata pokazuju da Hrvatska i dalje ima drugu najveću stopu inflacije u eurozoni, iza Slovačke
Dinamika rasta cijena u Hrvatskoj u rujnu je usporila u odnosu na kolovoz, ali Hrvatska i dalje ima jednu od najvećih stopa inflacije u eurozoni.
Kako pokazuju preliminarni podaci koje je državna statistika objavila u petak, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u rujnu je iznosila 6,6 posto, što je osjetno manje nego u kolovozu, kada su cijene porasle za 7,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.
Inflacija na mjesečnoj razini 0,4 posto
To je najniža stopa inflacije u Hrvatskoj još od veljače prošle godine, kada je prosječna godišnja stopa rasta maloprodajnih cijena iznosila 6,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi s kolovozom, stopa inflacije u rujnu iznosila je, prema podacima državne statistike, 0,4 posto.
Jenjavanje inflacijskih pritisaka u rujnu u Hrvatskoj pokazuju i podaci Eurostata
Prve podatke o inflaciji u rujnu u petak je objavio i Eurostat. Prema tim podacima, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u rujnu je iznosila 7,3 posto.
I podaci eurostatističara pokazuju labavljenje inflacijskih pritisaka u Hrvatskoj u rujnu, budući da je godišnja stopa inflacije u kolovozu, prema njihovoj metodologiji, iznosila 8,4 posto.
Na mjesečnoj razini, opća razina cijena u Hrvatskoj u rujnu je bila 0,7 posto manja nego u kolovozu, pokazuju podaci eurostatističara.
Valja podsjetiti kako za izračun inflacije DZS i Eurostat koriste različite metodologije. U slučaju DZS-a, riječ je o indeksu potrošačkih cijena (CPI), koji se smatra dobrim pokazateljem inflacije na nacionalnoj razini. S druge strane, Eurostat koristi harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP), koji je adekvatan za usporedbu inflacije među članicama eurozone i Europske unije.
Slovačka i dalje inflacijski rekorder u eurozoni
Unatoč jenjavanju inflacijskih pritisaka, Hrvatska je i u rujnu imala drugu najvišu stopu inflacije u zoni eura, pokazuju podaci Eurostata. Naime, višu stopu inflacije od nas i dalje u eurobloku ima samo Slovačka, 8,9 posto na godišnjoj razini u rujnu. Slovačka time ostaje inflacijski rekorder u eurozoni.
No, i Hrvatska i Slovačka su među 15 članica eurozone koje su u rujnu imale manju godišnju stopu inflacije nego u kolovozu.
U Sloveniji u rujnu ubrzan rast cijena
Ubrzanje inflacijskih kretanja na godišnjoj razini u rujnu je imalo samo pet članica eurozone.
Među njima je i susjedna Slovenija, u kojoj je u rujnu zabilježena godišnja stopa inflacije od 7,1 posto, što je treća po veličini stopa inflacije u zoni eura - nakon Slovačke i Hrvatske.
Rujanska inflacija u eurozoni 4,3 posto
Na razini eurozone u cjelini, godišnja stopa inflacije u rujnu je iznosila 4,3 posto.
To je manje nego u kolovozu, kada je stopa inflacije u monetarnoj uniji iznosila 5,2 posto na godišnjoj razini, pokazuju prve procjene eurostatističara.
Eurozona, inače, obuhvaća 20 članica EU. Među njima je od ove godine i Hrvatska.
Najmanja inflacija u eurozoni u rujnu u Nizozemskoj i Belgiji
Najmanji problem s inflacijom u rujnu je među članicama zone eura imala Nizozemska. Štoviše, u toj je zemlji opća razina cijena u rujnu čak i pala u usporedbi s rujnom prošle godine, i to za 0,3 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Proteklih je mjeseci najmanju inflaciju u eurozoni imala Španjolska, no kako je u toj zemlji tijekom rujna došlo do jačanja inflacijskih pritisaka - godišnja stopa inflacije porasla je s kolovoških 2,4 na 3,2 posto - Španjolska više nije članica zone eura s najmanjom inflacijom. Osim Nizozemske, nižu stopu inflacije od Španjolske u rujnu je imala i Belgija, samo 0,7 posto.
Dinamika rasta cijena u Njemačkoj znatno usporila
Inflacija je u rujnu znatno usporila i u Njemačkoj, najvećoj ekonomiji eurozone. Prvi podaci Eurostata za rujan pokazuju da je godišnja inflacija u toj zemlji iznosila 4,3 posto, dok je još u kolovozu bila na razini od 6,3 posto.
Ostale dvije velike članice eurozone - Francuska i Italija, u rujnu su imale višu stopu inflacije od Njemačke.
Tako je godišnja stopa inflacije u Francuskoj u rujnu iznosila 5,6 posto, što je neznatno manje nego u kolovozu, kada je inflacija u toj zemlji iznosila 5,7 posto.
Stopa inflacije u Italiji u rujnu je iznosila 5,7 posto, što je više nego u kolovozu kada je iznosila 5,5 posto, pokazuju prve procjene eurostatističara.
Usporio rast cijena hrane i usluga
Kao i prethodnih mjeseci, glavni generator rasta cijena u rujnu su bile cijene hrane, pića i duhana.
U Hrvatskoj su one, prema podacima DZS-a, porasle za 9,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, a u eurozoni za 8,8 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Nastavljen je i rast cijena usluga. One su u Hrvatskoj u rujnu porasle za 6,9 posto na godišnjoj razini, dok su u eurozoni u istom razdoblju skočile za 4,7 posto.
Cijene energije u Hrvatskoj su u rujnu bile 3,9 posto veće nego u rujnu prošle godine. U eurozoni su cijene energije u rujnu pale za 4,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, no porasle su na mjesečnoj razini za 1,4 posto, pokazuju podaci DZS-a i Eurostata.
Kraj sezone doveo do manjeg rasta cijena
Vrijedi podsjetiti i kako su analitičari najavljivali da će u rujnu u Hrvatskoj doći do smanjenja inflacijskih pritisaka. Glavni razlog tome je završetak turističke sezone, nakon koje trgovci, hotelijeri i ugostitelji tradicionalno korigiraju na niže cijene svojih roba i usluga.
Na usporavanje rasta cijena vjerojatno je utjecala i odluka Vlade da ograniči cijene 30 glavnih prehrambenih i kozmetičkih proizvoda.
Sporiji rast cijena hrane, pića i usluga potvrđuje i usporedba dinamike rasta cijena u kolovozu i rujnu. Tako su, prema podacima DZS-a, cijene hrane, pića i duhana u kolovozu porasle 10,1 posto na godišnjoj razini, dok su cijene usluga porasle za 7,8 posto. U oba slučaja, u rujnu je došlo do nešto sporijeg rasta cijena od onog u kolovozu.
Inflacija u eurozoni i dalje znatno viša od one kakvu želi ECB
Unatoč jenjavanju inflacijskih pritisaka u prvom jesenskom mjesecu, stopa inflacije u eurozoni i dalje je veća od one kakvu bi u Europskoj središnjoj banci (ECB) u Frankfurtu željeli vidjeti. Cilj je ECB-a stopa inflacije od najviše dva posto.
Ipak, može se reći da je dosadašnja politika povećanja kamatnih stopa ECB-a dala određene rezultate, budući da inflacija u eurozoni usporava.