Veću godišnju stopu inflacije od Hrvatske i u kolovozu su među članicama Unije imale samo Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska i Rumunjska
Hrvatska je i u kolovozu spadala među članice Europske unije s najvećom inflacijom, pokazuju novi podaci o dinamici rasta cijena u Uniji.
Prema tim, konačnim podacima, koje je Eurostat objavio u utorak, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila je 8,4 posto.
Hrvatska među članicama EU u kojima su inflacijski pritisci u kolovozu ojačali
To je neznatno manje od prve procjene koja je govorila da su maloprodajne cijene u Hrvatskoj u kolovozu porasle 8,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.
Unatoč neznatnoj reviziji podataka, i takva stopa inflacije Hrvatsku svrstava na neslavno šesto mjesto po dinamici rasta cijena u Uniji.
I ne samo to: Hrvatska je u kolovozu spadala među 11 članica Unije u kojima je došlo do jačanja inflacije u donosu na prethodni mjesec. U ostalim članicama EU, s izuzetkom Grčke, u kojoj je stopa inflacije ostala na istoj razini kao i u srpnju, dinamika rasta cijena u kolovozu je usporila.
Inflacija veća među članicama EU koje nisu uvele euro nego među članicama eurozone
Veću stopu inflacije od Hrvatske i u kolovozu su u Uniji imale samo Mađarska, 14,2 posto na godišnjoj razini, zatim Češka, 10,1 posto, Slovačka, 9,6 posto, i Poljska, 9,5 posto, te Rumunjska, 9,3 posto.
Nijedna od tih zemalja, osim Slovačke, nije članica eurozone, već svaka ima svoju valutu. To, međutim, znači da je Hrvatska i u kolovozu imala drugu po veličini stopu inflacije u zoni eura, iza Slovačke.
Cijene u Hrvatskoj rastu brže od prosjeka na razini EU i eurozone
Prosječna godišnja stopa inflacije u EU u kolovozu je iznosila 5,9 posto i bila je manja nego u srpnju, kada je iznosila 6,1 posto.
Usporavanje dinamike rasta cijena prisutno je i u eurozoni, koja okuplja 20 članica EU, među kojima je od ove godine i Hrvatska. Naime, prosječna godišnja stopa inflacije u eurozoni je u kolovozu iznosila 5,2 posto, dok je u srpnju iznosila 5,3 posto, pokazuju podaci eurostatističara.
Stopa inflacije u Hrvatskoj u kolovozu je, dakle, bila znatno veća i od prosjeka EU i od prosjeka eurozone.
Najmanju inflaciju u EU ima Danska, a u eurozoni Belgija
Najmanju godišnju stopu inflacije u EU u kolovozu je imala Danska, samo 2,3 posto. U srpnju je stopa inflacije u Danskoj iznosila 3,2 posto i bila je veća nego u nekoliko drugih članica EU.
Najmanju stopu inflacije u srpnju imala je Belgija, 1,7 posto, no dinamika rasta cijena u toj zemlji u kolovozu je ubrzala na 2,4 posto, pa je na posljednje mjesto inflacijske ljestvice EU pala Danska. Ipak, Belgija je i u kolovozu zadržala status zemlje s najnižom inflacijom u eurozoni.
Inflacija u Njemačkoj 6,4 posto, u Španjolskoj samo 2,4 posto
Među velikim članicama EU, najvišu inflaciju, 6,4 posto na godišnjoj razini, u kolovozu je imala Njemačka.
Slijedi Francuska, s godišnjom stopom inflacije od 5,7 posto, te Italija, u kojoj je inflacija u kolovozu iznosila 5,5 posto.
U Španjolskoj je stopa inflacije na godišnjoj razini u kolovozu iznosila samo 2,4 posto.
Inflacijski pritisci ojačali i u Sloveniji
Kada je riječ o našem zapadnom susjedu, godišnja stopa inflacije u Sloveniji u kolovozu je iznosila 6,1 posto, što znači da je bila zamjetno manja od one u Hrvatskoj.
No, i u Sloveniji je u kolovozu došlo do jačanja inflacijskih pritisaka, budući da je godišnja stopa rasta maloprodajnih cijena u srpnju iznosila 5,7 posto.
Rast cijena usluga postao glavni generator inflacije
Rast cijena usluga u kolovozu bio glavni generator inflacije i u Hrvatskoj i u EU u cjelini. Slijedi rast cijena hrane, pića i duhanskih proizvoda.
Cijene energenata u Uniji na godišnjoj su razini pale, ali na mjesečnoj su porasle, pa i divljanje cijena energenata možemo ponovno uvrstiti među glavne inflacijske okidače.
Cijene u Hrvatskoj u kolovozu značajno porasle i u odnosu na srpanj
Vrijedi naglasiti i da podaci o inflaciji koje objavljuje Eurostat nisu isti kao oni koje objavljuje Državni zavod za statistiku (DZS).
Naime, prema podacima državne statistike, koja koristi indeks potrošačkih cijena, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj je iznosila 7,8 posto i također je bila veća nego mjesec ranije, kada je iznosila 7,3 posto. Ta je metoda dobar pokazatelj kretanja cijena u nacionalnim okvirima.
Eurostatističari, s druge strane, za izračun inflacije koriste harmonizirani indeks potrošačkih cijena koji omogućuje bolju usporedbu među članicama eurozone i EU.
No, koju god metodologiju primijenili, ostaje činjenica da je u Hrvatskoj u kolovozu došlo do znatnog rasta maloprodajnih cijena. Opća razina cijena u zemlji po obje je metode u kolovozu porasla 0,5 posto u odnosu na srpanj, odnosno na mjesečnoj razini, što spada među veće stope rasta cijena u EU na mjesečnoj razini.
Cijene hrane i pića u Hrvatskoj u godinu dana porasle za 11 posto
Posebno brine rast cijena hrane i pića jer je riječ o proizvodima koja su neophodna za svakodnevni život i na koja otpada velik dio prosječnog kućnog budžeta u Hrvatskoj. Tako su cijene hrane i bezalkoholnih pića u kolovozu, prema podacima državne statistike, bile 11 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu.
Još veći skok u istom razdoblju, 14,2 posto, imale su cijene hotelskih i restoranskih usluga, pokazuju podaci državne statistike. To se prvenstveno može pripisati špici turističke sezone na Jadranu.