Na novu rundu povećanja javnoga duga u svijetu utječu mjere za borbu protiv inflacije i ubrzanje gospodarskog rasta, ali i klimatske promjene i nova utrka u naoružavanju
U razdoblju nakon korona recesije razina dugova u svijetu počela se smanjivati, ali zaduženja sada ponovno počinju rasti, upozorava se u novoj analizi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Ističe se kako će rast dugova otežati život građana i suziti manevarski prostor fiskalne politike, a to će za posljedicu imati i sporiju dinamiku gospodarskog rasta u svijetu.
'Potrebne hitne mjere za smanjenje dužničke ranjivosti'
"Vlade bi trebale poduzeti hitne korake kako bi smanjile dužničku ranjivost i preokrenule dugoročne trendove kretanja duga", naglašava se u analizi MMF-a.
Stručnjaci MMF-a - Vitor Gaspar, Marcos Poplawski-Ribeiro i Jiae Yoo, ističu kako bi, kada je riječ o privatnom sektoru i njegovim dugovima, politike trebale biti okrenute strogom nadzoru zaduživanja kućanstava i tvrtki te smanjenju rizika njihova kreditiranja. Kada je riječ o državama, potrebno je, napominju, uspostaviti ravnotežu između javne potrošnje i njezina financiranja zaduživanjem, navodi se u analizi.
Razina dugova veća nego prije pandemije
Prema podacima MMF-a, ukupna je razina dugova u svijetu krajem prošle godine iznosila 235 bilijuna američkih dolara, što predstavlja 238 posto svjetskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP). Riječ je oko 200 milijardi dolara većem iznosu ukupnog dugovanja nego krajem 2021. godine.
Kada se iznos dugova u svijetu usporedbi s onim na kraju pretpandemijske 2019. godine, radi se o porastu zaduženja od devet posto.
Javni dug ponovno na uzlaznoj putanji
Ostavimo li po strani zaduženja ostalih sektora i okrenemo li se samo javnom dugu, odnosno dugu države i njenih komponenti, njegov je iznos krajem 2022. godine iznosio nešto više od 91 bilijun dolara ili 92 posto svjetskoga BDP-a.
Iako je to 3,6 posto manje nego godinu ranije, ukupan javni dug u svijetu na kraju prošle godine bio je 7,5 posto veći nego krajem pretpandemijske 2019. godine.
Drugim riječima, iznos javnoga duga u svijetu na vrlo je visokim razinama i prilično je izvjesno da će zaduženja država nastaviti rasti. U slučajevima mnogih zemalja, apsolutni iznos javnoga duga rastao je i do sada, ali se, zbog razmjerno visokih stopa rasta BDP-a nakon koronakrize, smanjivao njegov udio u BDP-u.
No, sada je, čini se, i tome došao kraj, budući da se gospodarski rast znatno usporio, a u slučajevima pojedinih zemalja više ga ni nema jer su potonule u recesiju. To znači da će nastavak rasta apsolutnog iznosa javnoga duga u uvjetima znatno sporijeg rasta gospodarstva dovesti i do povećanja udjela javnoga duga u BDP-u, odnosno pokazatelja zaduženosti zemalja.
Vlade financiraju mjere za borbu protiv inflacije i ubrzanje rasta BDP-a
Naime, ističu stručnjaci MMF-a, u nedostatku novca, vlade diljem svijeta financiraju mjere kojima potiču rast gospodarstva i nastoje neutralizirati ili barem ublažiti posljedice visoke inflacije na standard građana. Te mjere često financiraju iz zaduženja.
Antiinflacijske mjere, inače, provodi i hrvatska Vlada. Tako su Banski dvori prošlog tjedna usvojili novi paket mjera za borbu protiv inflacije težak 464 milijuna eura, kojim se, među ostalim, nastavlja zamrzavati cijena struje, a smanjuju se i cijene 30 osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda.
Predstavljajući peti paket Vladinih mjera, premijer Andrej Plenković pohvalio se kako je država kroz dosadašnja četiri paketa mjera, od proljeća 2020. do proljeća ove godine, za mjere potpore građanima i tvrtkama potrošila 6,8 milijardi eura.
Iako u Vladi to ne ističu, dio tog iznosa financiran je i iz zaduženja. O tome dovoljno govori i podatak da je javni dug na kraju 2020. godine, koja je bila u znaku korona recesije, skočio na dosad rekordnih 87 posto BDP-a te je iznosio 43,9 milijardi eura, pokazuju podaci Vlade i Hrvatske narodne banke (HNB).
Usporedbe radi, na kraju 2019. godine ukupan hrvatski javni dug iznosio je 38,9 milijardi eura ili 71 posto BDP-a.
Javni dug se u apsolutnim iznosima nastavio povećavati i u 2021. i 2022. godini. Tako je, prema podacima Vlade i HNB-a, na kraju 2021. godine iznosio 45,6 milijardi eura, a na kraju 2022. godine 46,1 milijardi eura.
No, s obzirom na snažan oporavak hrvatskoga gospodarstva od koronakrize, odnosno na razmjerno visoke stope rasta BDP-a, udio javnoga duga u hrvatskom BDP-u nastavio se smanjivati pa je na kraju 2021. godine iznosio 78,3 posto, a na kraju prošle godine 68,8 posto, pokazuju isti podaci.
U Vladi očekuju da će se udio javnoga duga u BDP-u smanjiti i u ovoj godini te da će iznositi 62,6 posto. No, u apsolutnim bi iznosima javni dug trebao porasti u odnosu na prošlu godinu, pokazuju podaci koje je Vlada usvojila u svibnju, kada je krojila rebalans proračuna.
Kina postala glavni generator svjetskih dugova
MMF se u analizi, naravno, ne bavi posebno Hrvatskom, već govori o svijetu u cjelini. Okidači porasta duga na svjetskoj razini puno su veći i značajniji igrači nego što je to Hrvatska, a neslavno prvo mjesto na ljestvici generiranja dugova drži Kina.
Javni dug te zemlje krajem prošle godine, prema podacima MMF-a, dosegao je udio od 77,1 posto BDP-a. Godinu ranije iznosio je 71,8 posto BDP-a.
Javni dug Grčke 171,3 posto BDP-a, a Italije 144,4 posto BDP-a
Međutim, ni dužnička kretanja u ostalim zemljama i ekonomskim blokovima, posebno onima s razvijenim gospodarstvom, nisu blistava.
Iako se i u njima nastavio trend smanjenja udjela javnoga duga u BDP-u, apsolutni iznos državnih zaduženja nastavio je rasti.
Tako je, prema podacima Eurostata, ukupan javni dug eurozone, uključujući tu i Hrvatsku, na kraju 2021. iznosio 95,4 posto BDP-a, a na kraju prošle godine 91,5 posto BDP-a. No, u apsolutnim iznosima, javni dug u eurozoni znatno je porastao. Naime, krajem 2021. godine iznosio je 11,8 bilijuna eura, a godinu kasnije oko 12,3 bilijuna eura.
Slični su trendovi i na razini EU u cjelini. Dok je ukupan javni dug Unije krajem 2021. iznosio 88 posto BDP-a, krajem prošle godine pao je na 84 posto BDP-a. Međutim, u apsolutnim je iznosima porastao i to zamjetno: s 12,8 bilijuna eura krajem 2021. na oko 13,3 bilijuna eura krajem 2022. godine, pokazuju podaci Eurostata.
Posebno zabrinjavaju podaci za pojedine članice EU i eurozone koje se slobodno mogu ocijeniti kao prezadužene.
Tako je ukupan iznos javnoga duga Grčke krajem prošle godine iznosio 171,3 posto BDP-a, Italije 144,4 posto BDP-a, Portugala 113,9 posto BDP-a, a Španjolske 113,2 posto BDP-a. U kategoriju članica s javnim dugom iznad 100 posto BDP-a ulaze i Francuska, s udjelom javnoga duga od 111,6 posto BDP-a krajem prošle godine i Belgija, u kojoj je javni dug dosegao 105,1 posto BDP-a.
S druge strane, najmanje zadužene članice EU su Estonija i Bugarska. Ukupan iznos javnoga duga u Estoniji na kraju prošle godine iznosio je samo 18,4 posto BDP-a, a u Bugarskoj 22,9 posto BDP-a, pokazuju podaci eurostatističara.
Dug države u SAD-u 121,4 posto BDP-a, a u Japanu 261,3 posto BDP-a
Podaci MMF-a pokazuju zaduženost i drugih razvijenih država u svijetu.
Tako je ukupan iznos javnoga duga Velike Britanije na kraju prošle godine, prema podacima MMF-a, iznosio 101,4 posto BDP-a. U SAD-u je javni dug krajem 2022. godine iznosio 121,4 posto BDP-a, a u Japanu čak 261,3 posto BDP-a.
I utrka u naoružavanju generira rast dugova država
Iako se za trend povećanja javnoga duga obično krive mjere koje vlade diljem svijeta poduzimaju kako bi olakšale poziciju svojih građana i tvrtki u uvjetima inflacije te kako bi potaknule gospodarski rast, a što, kako smo već rekli, radi i Hrvatska, netočno bi bilo svu krivnju za povećanje zaduženosti svaljivati samo na te politike.
Naime, jedan od generatora rasta duga su i sve izraženije posljedice klimatskih promjena koje također skupo koštaju svijet, a za čiju se sanaciju države također zadužuju.
Konačno, invazija Rusije na Ukrajinu pokrenula je i novu utrku u naoružavanju. Posljedica toga je također novo zaduživanje za kupnju oružja.
'Neophodno ubrzati gospodarski rast kako bi se dugovi mogli otplaćivati'
"Neophodno je ubrzati rast BDP-a kako bi se dugovi uopće mogli otplaćivati. Države sve više troše na plaćanje kamata na zaduženja, a to bi onda moglo dovesti i do porasta poreza", upozorava za Euractiv profesor međunarodne političke ekonomije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Kristijan Kotarski.
Dodaje kako države u suvremenom svijetu trebaju financirati sve veće izdatke, među kojima su i oni za obranu, ali i za zelenu tranziciju. To onda dovodi i do rasta javnoga duga.
Imamo velike uplate iz blagajne EU
Hrvatska je tu, ističe, u boljoj poziciji od brojnih drugih zemalja, ali ponajviše zato što smo mala zemlja koja dobiva velike uplate iz proračuna EU.
Uostalom, i sam premijer se nedavno pohvalio da smo u proteklih 10 godina članstva u Uniji u plusu 12 milijardi eura, budući da smo u EU proračun do sada uplatili 5,2 milijardi eura, a iz njega smo povukli 17,1 milijardi eura.
"Sve dok iz EU dobivamo tako velike iznose, hrvatski javni dug neće eksplodirati", napominje Kotarski.
Izazov nove runde proširenja EU za proračun Unije
Ipak, upozorava da Hrvatsku i na tom planu čekaju izazovi, a oni se odnose ponajprije na najave proširenja EU.
Naime, postojeće članice EU, posebno one bogatije, koje su neto uplatitelji u proračun Unije, ne žele uplaćivati veće iznose od postojećih. No, na članstvo u EU čekaju upravo države koje će, s obzirom na svoju nerazvijenost, trebati izdašnu pomoć iz Unijine blagajne.
"To će dovesti do toga da će više država tražiti novac iz EU blagajne pa ćemo i mi dobivati manje nego sada jer će i konkurencija biti veća", zaključuje Kotarski.
Smanjenje javnoga duga ubrzalo bi gospodarski rast u svijetu
I recept kojeg nudi MMF govori o potrebi smanjenja javnoga duga u svijetu.
To bi, kažu stručnjaci te međunarodne financijske organizacije, otvorilo dodatni prostor za fiskalnu politiku i potaknulo ulaganja te ubrzalo gospodarski rast.