Podaci Bečkog instituta i Raiffeisena pokazuju da je prosječna mjesečna bruto plaća u Hrvatskoj u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosila 1526 eura, dok je u Sloveniji iznosila 2156 eura, a u Češkoj 1735 eura
Hrvatska je po visini prosječne plaće izbila na treće mjesto među novim, tranzicijskim članicama Europske unije, pokazuje nova analiza Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije koju su obradili analitičari Raiffeisena.
Prema tim podacima, prosječna plaća u Hrvatskoj u prvom je ovogodišnjem tromjesečju pretekla onu u Poljskoj.
'Mrtva trka' s Poljskom u visini plaća
Podsjetimo, Hrvatska je u posljednjem istraživanju još vodila "mrtvu trku" s Poljskom na polju prosječnih plaća. Sada je, međutim, izbila na treće mjesto, iza Slovenije i Češke.
Podaci Bečkog instituta koje prenose analitičari Raiffeisena u svojim dnevnim analizama s kraja prošloga tjedna pokazuju da je prosječna mjesečna bruto plaća u Hrvatskoj u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosila 1526 eura.
Istodobno, u Sloveniji je prosječna bruto plaća iznosila 2156 eura, a u Češkoj 1735 eura. To znači da su prosječna primanja zaposlenih u bruto iznosu u Sloveniji bila čak 630 eura ili oko 40 posto veća od onih u Hrvatskoj, dok su u Češkoj nadmašivala prosječna bruto primanja u Hrvatskoj za 209 eura ili za oko 14 posto.
U Poljskoj je u razdoblju od siječnja do kraja ožujka prosječna bruto plaća iznosila 1519 eura, što je sedam eura ili 0,5 posto manje nego u Hrvatskoj.
Prosječne bruto plaće u Rumunjskoj, Mađarskoj i Slovačkoj 100 do 200 eura manje nego u Hrvatskoj
Ostale nove članice EU (ne računajući Cipar i Maltu, koje nisu tranzicijske zemlje i sasvim su druga priča, te bez baltičkih zemalja, koje nisu analizirane) imale su početkom ove godine manje prosječne bruto plaće od Hrvatske.
Tako je prosječna mjesečna bruto plaća u Rumunjskoj u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1421 euro, u Mađarskoj 1405 eura, a u Slovačkoj 1327 eura.
U slučaju sve tri države prosječne mjesečne bruto plaće bile su 100 do 200 eura, odnosno sedam do 13 posto, manje nego u Hrvatskoj, pokazuju računice.
Znatno manje prosječne bruto plaće u Bugarskoj i Srbiji
Najmanju prosječnu plaću među novim članicama EU i u Uniji u cjelini i dalje ima Bugarska, samo 962 eura u bruto iznosu. To je gotovo 40 posto manje od prosječne bruto plaće u Hrvatskoj.
Iako još nije članica EU, analiza je obuhvatila i Srbiju, u kojoj je u prvom ovogodišnjem tromjesečju prosječna mjesečna bruto plaća iznosila 978 eura. To je 548 eura ili za više od trećine manje nego u Hrvatskoj, proizlazi iz objavljenih podataka.
Hrvatska u gornjem dijelu ljestvice plaća među tranzicijskim državama
"Hrvatska se, u usporedbi sa zemljama u okruženju, i dalje nalazi u gornjem dijelu ljestvice prema visini prosječne bruto plaće“, ističu analitičari Raiffeisena.
No, dobrim je vijestima tu uglavnom i kraj. Za početak, valja naglasiti kako je analiza obuhvatila bruto plaće, a ne iznose koji radnicima mjesečno sjednu na njihove tekuće račune. Iako su davanja na plaće velika u svim bivšim socijalističkim zemljama, razlike u stopama poreza i doprinosa postoje jer država u svim zemljama ne uzima jednak kolač od plaće koju poslodavci isplate radnicima. Hrvatska je tu, zbog velikog broja umirovljenika i velikog iseljavanja, u posebno ranjivoj poziciji.
Prosječna neto plaća u Sloveniji za četvrtinu veća nego u Hrvatskoj, a u Srbiji za trećinu manja
Posljednji podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS) pokazuju da je prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju iznosila 1150 eura.
Istodobno, u Sloveniji je prosječna neto plaća iznosila oko 1432 eura, a u Srbiji 730 eura, pokazuju njihove nacionalne statistike.
Kada se slovenska i srbijanska neto plaća stave u omjer s hrvatskom, proizlazi da je prosječna plaća u Sloveniji u lipnju bila oko 282 eura ili za četvrtinu veća nego u Hrvatskoj, dok je prosječna neto plaća u Srbiji bila 420 eura ili otprilike za trećinu manja od one u Hrvatskoj.
Kretanje plaća u regiji time zapravo nastavlja pratiti obrasce još iz vremena bivše Jugoslavije, primjećuju ekonomisti. I u bivšoj su državi, naime, u Sloveniji bile znatno veće plaće nego u ostatku zemlje, a za njom je slijedila Hrvatska. Zaposleni u ostalim republikama bivše Jugoslavije imali su zamjetno manja mjesečna primanja.
No, valja reći kako su i cijene tada, kao i sada, bile najveće upravo u Sloveniji i Hrvatskoj. Ostale republike bivše Jugoslavije imale su manju razinu cijena.
Divljanje cijena smanjuje kupovnu moć
Slično je i danas. S prosječnom plaćom od 1150 eura u Hrvatskoj se jedva može skrpati kraj s krajem, budući da su cijene osnovnih životnih potreba, posebice hrane, čak i veće nego u brojnim razvijenijim članicama Unije. Uostalom, upravo je hrana glavna stavka u potrošnji hrvatskih kućanstava, a cijene hrane posljednjih godinu dana doslovno divljaju.
"Ne bih se previše hvalio visinom prosječnih bruto plaća. Podaci o plaćama u bruto iznosu izgledaju dobro, ali kada se pogleda neto plaća u Hrvatskoj, a pogotovo medijalna neto plaća, stanje je bitno drukčije. Statistički podaci pokazuju da preko 820.000 zaposlenih u Hrvatskoj prima plaću u rasponu od minimalne, koja je sada u neto iznosu 560 eura, do neto medijalne koja, prema posljednjim podacima, iznosi 991 euro“, kaže za Euractiv predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Upozorava da cijene hrane u Hrvatskoj već godinu dana snažno rastu, zbog čega sve više hrvatskih kućanstava živi sve teže. Podaci Eurostata, napominje Sever, pokazuju da su cijene hrane u Hrvatskoj sada čak i iznad prosjeka Unije.
"Točno je da rastu i druge cijene, ali prosječno hrvatsko kućanstvo rast cijena u turističkom smještaju ili u restoranima ipak puno manje pogađa od rasta cijena hrane", ističe Sever.
Rast plaća veći od rasta produktivnosti
I ekonomisti ističu kako su cijene u Hrvatskoj visoke s obzirom na razinu cijena kakvu imamo, ali upozoravaju i da je rast plaća koji ne prati rast proizvodnosti rada štetan.
"Plaće u Hrvatskoj su niske s obzirom na razinu cijena, ali visoke s obzirom na produktivnost koja nije zamjetnije porasla. To predstavlja sve veći problem i za poslodavce kojima rastu troškovi rada. Osim toga, veće plaće koje poslodavci isplaćuju prelijevaju se u veće cijene roba i usluga, odnosno u inflaciju, zbog čega ponovno rastu zahtjevi za povećanjem plaća, a što nas gura u inflacijsku spiralu", upozorava za Euractiv neovisni analitičar tržišta rada Predrag Bejaković.
Dodaje kako je rast plaća u Hrvatskoj posljedica, osim inflacije, nedostatka radnika. U uvjetima kada nedostaju radnici velikog broja profila, posebno u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini, prijevozu i građevini, što je posljedica iseljavanja, poslodavcima ne preostaje drugo nego da povećanjem plaća pokušaju zadržati postojeće i privući nove radnike.
Takva kretanja na tržištu rada već se negativno odražavaju na konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, a u nedostatku reformi i povećanja produktivnosti, u budućnosti će nastaviti biti uteg hrvatskoj ekonomiji. Posebno što će manjak radnika, smatraju ekonomisti, nastaviti vršiti pritisak na rast plaća.
"Povećanje plaća dovelo je do rasta cijena roba i usluga. Poslodavci kažu da su prisiljeni povećavati maloprodajne cijene roba i usluga zbog rasta troškova, među kojima je i trošak rada. No, turisti se već žale da im je Hrvatska postala preskupa i traže druge destinacije", napominje Bejaković.
Kada se sve to uzme u obzir, pitanje je, upozorava Bejaković, koliki je još manevarski prostor za povećanjem plaća u Hrvatskoj. Naime, povećanje plaća u uvjetima kada proizvodnost rada ne raste ni približno toliko prijeti narušavanjem ionako slabe konkurentnosti zemlje, zaključuje naš sugovornik.
'Manjak radnika nastavit će vršiti pritisak na rast plaća'
Stručnjaci Raiffeisena ističu, pak, da je inflacija visoka i u drugim zemljama, što smanjuje realnu kupovnu moć i u tim državama. Posljednji podaci DZS-a pokazuju da je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u srpnju iznosila 7,3 posto na godišnjoj razini.
Prema računicama analitičara Raiffeisena, najsnažniji realni pad prosječne bruto plaće u razdoblju od siječnja do ožujka 2023. zabilježen je u Mađarskoj, 11,8 posto godišnje, te u Slovačkoj, gdje je realni pad - dakle, rast umanjen za inflaciju - iznosio 5,6 posto.
S druge strane, pozitivna realna stopa bruto plaća zabilježena je u Hrvatskoj, 2,5 posto godišnje, te u Rumunjskoj, 1,4 posto, i Bugarskoj, 2,9 posto godišnje, izračunali su makroekonomisti Raiffeisena.
"Nastavak usporavanja inflatornih pritisaka u Hrvatskoj, ali i u zemljama u okruženju, trebao bi se u narednim mjesecima povoljno odražavati na kretanja plaća u realnom izrazu. Nadalje, i manjak radne snage koji je, kao i u Hrvatskoj, prisutan na području zemalja EU također će nastaviti vršiti pritisak na rast plaća“, zaključuju makroekonomisti Raiffeisena.
Po minimalnoj plaći Hrvatska u sredini ljestvice novih članica Unije
Komparacija plaća u tranzicijskim zemljama ne bi bila potpuna bez usporedbe minimalnih plaća u njima.
Minimalna bruto plaća u Hrvatskoj iznosi 700 eura u bruto iznosu, odnosno 560 eura neto.
Podaci Eurostata pokazuju da je veća, propisima zajamčena minimalna plaća u bruto iznosu među novim članicama EU u Sloveniji, 1203,36 eura, zatim u Litvi, 840 eura, pa u Poljskoj, 811,03 eura, Češkoj, 728,67 eura, i Estoniji, 725 eura, dok je u Slovačkoj ista kao i u Hrvatskoj, 700 eura.
Ostale nove članice imaju manju minimalnu plaću od Hrvatske. U Mađarskoj je minimalna bruto plaća 623,77 eura, u Latviji 620 eura, Rumunjskoj 604,41 eura, a u Bugarskoj 398,81 eura, što je i najmanje u EU.
U Srbiji je minimalna bruto plaća 460,57 eura, pokazuju podaci eurostatističara.
Minimalna plaća u Hrvatskoj samo 47 posto prosječne bruto plaće
Analitičari Raiffeisena, međutim, upozoravaju kako minimalna plaća u Hrvatskoj predstavlja samo 47 posto prosječne bruto plaće. Isti je udio minimalne u bruto plaći i u Poljskoj.
S druge strane, u Sloveniji minimalna plaća doseže 61,1 posto prosječne bruto plaće.
Ostale zemlje imaju manji udio minimalca u bruto plaći od Hrvatske, zaključuje se u analizi Raiffeisena.