Veću stopu inflacije od Hrvatske u srpnju su u EU imale samo Mađarska, Slovačka, Poljska, Češka i Rumunjska, pokazuju novi podaci Eurostata
I u srpnju su inflacijski pritisci u Europskoj uniji i eurozoni nastavili slabiti, iako je dinamika rasta maloprodajnih cijena roba i usluga i dalje znatno veća od one kakvu u Bruxellesu i Frankfurtu žele vidjeti.
Prema podacima koje je u petak objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u EU iznosila je 6,1 posto. To je manje nego u lipnju, kada su cijene roba i usluga rasle po godišnjoj stopi od 6,4 posto.
Stopa inflacije u zoni eura, čiji je dio od ove godine i Hrvatska, u srpnju je iznosila 5,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. U lipnju je godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila 5,5 posto.
Rast cijena usluga i hrane
Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi s lipnjem, u srpnju su cijene roba i usluga u EU stagnirale, odnosno nije bilo ni njihova rasta ni pada.
Na razini eurozone, cijene roba i usluga u srpnju čak su i pale u odnosu na lipanj, i to za 0,1 posto, pokazuju podaci eurostatističara.
Najveći doprinos srpanjskom rastu cijena roba i usluga dale su cijene usluga, što se može povezati i s turističkom sezonom.
Svoj obol inflaciji dao je i nastavak rasta cijena hrane, pića i duhanskih proizvoda.
Najveća inflacija u Mađarskoj
Naravno, inflacija se znatno razlikuje od jedne do druge članice EU i zone eura. Najveću inflaciju i u srpnju je imala Mađarska, 17,5 posto na godišnjoj razini. Ipak, to je nešto manja inflacija nego u lipnju, kada su cijene na malo u našem sjevernom susjedu porasle u prosjeku za 19,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.
Osim Mađarske, još tri članice EU u srpnju su imale dvoznamenkastu stopu inflacije.
Velika inflacija i u Slovačkoj, Poljskoj, Češkoj i Rumunjskoj
Tako je Slovačka u srpnju zabilježila godišnju stopu inflacije od 10,3 posto. To je ujedno i najveća dinamika rasta cijena među članicama eurozone, koja okuplja 20 članica Unije koje su uvele euro.
Istu dinamiku rasta cijena, 10,3 posto, imala je i Poljska, no ona nije u eurozoni.
Godišnja stopa inflacije u Češkoj, također članici EU koja nije uvela euro, bila je tek neznatno manja, 10,2 posto.
Na petom mjestu u Uniji po inflacijskoj dinamici u srpnju je bila Rumunjska. U toj zemlji, koja je također izvan zone eura, cijene na malo rasle su po godišnjoj stopi od 8,9 posto.
Hrvatska po stopi inflacije šesta u EU i druga u eurozoni
Šesto mjesto na inflacijskoj rang ljestvici u EU pripalo je Hrvatskoj, u kojoj je godišnja stopa inflacije u srpnju, po metodologiji Eurostata, iznosila osam posto. To je ipak manje nego u lipnju, kada je stopa inflacije iznosila 8,3 posto.
Najveću stopu inflacije u novijoj povijesti Hrvatska je imala u studenom prošle godine, kada su cijene na malo rasle po prosječnoj godišnjoj stopi od 13 posto, pokazuju podaci Eurostata. Od kraja prošle godine dinamika rasta cijena u Hrvatskoj usporava iz mjeseca u mjesec, no i dalje je znatno viša od one na kakvu smo navikli u proteklih 30-ak godina.
Po stopi inflacije u srpnju, Hrvatska je zauzela drugo mjesto u eurozoni, iza Slovačke. Dinamika rasta cijena u njoj i dalje je znatno veća od prosjeka eurozone i EU.
Najmanja inflacija u Belgiji i Luksemburgu
S druge strane, najmanju inflaciju u srpnju u EU i eurozoni imala je Belgija, samo 1,7 posto na godišnjoj razini.
Slijedi Luksemburg, sa srpanjskom inflacijom od dva posto na godišnjoj razini, te Španjolska, sa stopom inflacije od 2,1 posto, pokazuju podaci eurostatističara.
Brz rast cijena i u tri najveće članice
Među velikim članicama EU i eurozone, najveću inflaciju u srpnju imala je Njemačka, 6,5 posto na godišnjoj razini. Slijedi Italija, s inflacijom od 6,3 posto. U slučaju obje zemlje, stopa inflacije u srpnju bila je iznad prosjeka EU i eurozone.
Najsporiju dinamiku rasta maloprodajnih cijena među velikim igračima u EU i eurozoni imala je Francuska, "samo" 5,1 posto. To je manje i od prosjeka EU i od prosjeka eurozone.
Čeka se ECB
Cilj Europske središnje banke (ECB) je rast cijena na malo koji ne prelazi dva posto godišnje. Zbog toga je ECB u proteklih godinu dana čak devet puta povećavao svoje ključne kamatne stope, od čega pet puta u ovoj godini.
Takva dinamika rasta kamatnih stopa već je zabrinula mnoge ekonomiste koji strahuju da bi snažno zatezanje monetarne politike eurozonu moglo gurnuti u recesiju.
Unatoč tome, predsjednica ECB-a Christine Lagarde nije odbacila mogućnost novog povećanja kamatnih stopa ako inflacija ostane na visokim razinama. Ipak, poručila je, kako su nedavno prenijeli svjetski mediji, da su sve opcije na stolu.