Stručnjaci upozoravaju da rast plaća u Hrvatskoj generira ponajprije nedostatak radne snage te da produktivnost raste sporije od plaća, što predstavlja 'minu' za konkurentnost hrvatskoga gospodarstva
Hrvatska je prošle godine imala jednu od najvećih stopa rasta cijene sata rada u eurozoni.
Kako pokazuju podaci koje su nedavno objavili eurostatističari, prosječna je cijena sata rada, koja ne uključuje samo "čistu" plaću, nego i ostala davanja, poput naknada za prijevoz i hranu, kao i davanja državi po osnovi poreza i doprinosa, u Hrvatskoj lani porasla 8,7 posto.
Veće stope rasta među članicama zone eura imale su samo Litva, 13,4 posto, i Estonija, 8,8 posto.
Cijena sata rada u eurozoni lani porasla četiri posto
Cijena sata rada lani je porasla u svim članicama eurozone. Hrvatska, naravno, u 2022. godini još nije bila dio eurokluba, ali bila je u završnim pripremama za uvođenje eura, pa statistike o eurozoni koje se objavljuju u ovoj godini daju podatke i o našoj zemlji.
Za razliku od Litve, Estonije i Hrvatske, koje su lani spadale među rekordere po rastu cijene sata rada na području eurozone, najmanji rast satnica imale su Italija, Malta i Finska, samo 2,3 posto u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci eurostatističara.
Eurozona u cjelini lani je zabilježila prosječan rast cijene rada po satu od četiri posto.
Sat rada u EU u 2022. poskupio 4,4 posto
Kada se u obzir uzme EU u cjelini, veći rast cijene sata rada u 2022. godini od Hrvatske, osim Litve i Estonije, imale su i Bugarska, čak 15,5 posto, zatim Rumunjska, 12 posto, Češka, 9,3 posto, i Poljska, 8,8 posto.
Na razini EU u cjelini, cijena sata rada u 2022. godini porasla je 4,4 posto.
Srbija među europskim zemljama s najvećim rastom cijene sata rada u prošloj godini
Među kandidatima za članstvo u EU, najveći rast cijene sata rada u 2022. godini imala je Srbija, 15,3 posto.
Bugarska i Srbija i inače su zemlje koje su lani u Europi imale najveći rast cijene sata rada, a za koje su objavljeni podaci, pokazuju podaci Eurostata.
Poslodavci u Hrvatskoj prisiljeni povećavati plaće radnicima
"Značajan rast cijene sata rada u Hrvatskoj prvenstveno je posljedica nedostatka radne snage. Poslodavci su sada prisiljeni bolje plaćati radnike jer im je postalo teško naći radnu snagu", ocjenjuje za Euractiv neovisni analitičar tržišta rada Predrag Bejaković.
Ipak, upozorava, snažan rast primanja radnika dvosjekli je mač. S jedne strane, rast cijene sata rada koristi radnicima koji tako dobivaju veću plaću. To je posebno važno u uvjetima visoke inflacije s kojom se suočavamo.
No, s druge strane, takva kretanja u politici plaća sve su teži uteg za nacionalno gospodarstvo koje time gubi na konkurentnosti.
Plaće u Hrvatskoj rastu brže od produktivnosti
"Plaće u Hrvatskoj rastu brže od produktivnosti. Općenito gledano, produktivnost u Hrvatskoj otprilike je za četvrtinu niža od prosjeka EU, a znatno je niža i od one u susjednoj Sloveniji", upozorava Bejaković.
No, dodaje, proizvodnost rada i u Hrvatskoj je posljednjih godina porasla. Ipak, to je nedovoljno ako se uspoređujemo s drugima u EU.
Stvarne plaće u Hrvatskoj i dalje među najmanjima u eurozoni
Ipak, koliko god rast cijene sata rada u Hrvatskoj u prošloj godini izgledao impresivno, valja reći kako je po cijeni satnice u eurima Hrvatska i dalje među najslabijima u eurozoni.
Naime, cijena sata rada u Hrvatskoj lani je u prosjeku iznosila 10,40 eura. Po tome se nalazimo na samom začelju zone eura, budući da je manja satnica u 2022. godini bila jedino u Latviji, 9,60 eura.
Cijena sata rada u Sloveniji dvostruko veća nego u Hrvatskoj
Zaposleni u svim ostalim članicama eurozone bili su više plaćeni za sat rada nego u Hrvatskoj. Tako je prosječna satnica u Sloveniji lani iznosila 19,80 eura, što je gotovo dvostruko više nego u Hrvatskoj.
Prosječna satnica na razini cijele zone eura, uključujući i Hrvatsku, lani je iznosila 25,50 eura, što je dva i pol puta više nego u Hrvatskoj. Među članicama eurozone, najveća satnica bila je u Luksemburgu, čak 44,40 eura, odnosno čak četiri puta više nego u Hrvatskoj.
Cijena sata rada u Mađarskoj manja nego u Hrvatskoj
Prosječna cijena sata rada u EU lani je, prema podacima Eurostata, iznosila 22,90 eura. To je više nego dvostruko u odnosu na Hrvatsku.
Hrvatskoj slabu utjehu mogu predstavljati podaci o prosječnoj satnici u dijelu novih članica Unije koje još nisu pristupile zoni eura, a u kojima je cijena rada ipak nešto manja.
Tako je, prema podacima eurostatističara, cijena sata rada u Poljskoj lani iznosila 10,30 eura, u Mađarskoj 9,10 eura, u Rumunjskoj devet eura, a u Bugarskoj samo 7,10 eura.
Sat rada u Srbiji 30 posto jeftiniji nego u Hrvatskoj
Kada je riječ o kandidatima, Eurostat je podatke objavio samo za Srbiju. Prosječna satnica u našem istočnom susjedu lani je, prema tim podacima, iznosila 7,40 eura, što je i jedna od najmanjih satnica u Europi, naravno među državama za koje je Eurostat objavio podatke.
Inače, cijena sata rada u Srbiji lani je, unatoč snažnom rastu, i dalje bila oko 30 posto manja od satnice u Hrvatskoj, proizlazi iz podataka koje su objavili eurostatističari.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u prva dva mjeseca 2023. godine porasla 60 eura
Stručnjaci upozoravaju da Hrvatskoj i ove godine nedostaje velik broj radnika. To se posebno odnosi na zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu, kao i u trgovini, građevini, prometu, zdravstvu i IT sektoru. To znači da je nastavak rasta plaća izgledan i u ovoj godini, o čemu, uostalom, govore i podaci državne statistike.
Prema podacima koje je nedavno objavio Državni zavod za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj u veljači ove godine iznosila je 1106 eura i bila je 60 eura veća nego u prosincu prošle godine, kada je prosječna neto plaća iznosila 1046 eura.
Sličan rast imala je i i prosječna bruto plaća koja je u Hrvatskoj u veljači iznosila 1522 eura, dok je u prosincu prošle godine iznosila 1427 eura. To znači da je tijekom prva dva ovogodišnja mjeseca porasla 95 eura, proizlazi iz podataka DZS-a.
Plaće će nastaviti rasti
Nastavak rasta plaća, dakle, izgledan je i u ovoj godini, ali jednu od glavnih kočnica značajnijem rastu primanja zaposlenih predstavljat će usporavanje gospodarstva. Očekivani manji prihodi tvrtki onemogućavat će značajniji rast plaća.
Sada su sve oči uprte u Vladu koja je najavila novi krug porezne reforme, u okviru kojeg se najavljuje ukidanje prireza. To bi trebalo zaživjeti početkom sljedeće godine.
Ukidanje prireza povećat će dio plaća
Rezultat ukidanja prihoda bit će određeni rast primanja dijela zaposlenih, ali stručnjaci su već upozorili kako od toga ne treba imati prevelika očekivanja iz jednostavnog razloga što oko 70 posto zaposlenih ne plaća porez na dohodak, na koji se obračunava prirez. Razlog je taj što najveći dio zaposlenih i dalje ima premale plaće da bi ih mogle zahvatiti porezne škare.
Ipak, za konkretnije procjene trebat će pričekati da Vlada objavi svoj prijedlog porezne reforme, budući da su, prema pisanju medija, u igri i neki drugi zahvati u poreznom sustavu koji bi mogli dovesti do zamjetnijeg rasta plaća u sljedećoj godini.
Sve to znači da će na dinamiku rasta plaća i u 2024. godini najviše utjecati nedostatak radne snage u Hrvatskoj. Manjak radnika samo se dijelom može nadomjestiti uvozom radne snage, budući da ni imigrantima Hrvatska, s razmjerno niskim plaćama zaposlenih i visokim cijenama, nije primarna destinacija za život i rad, već najčešće odskočna daska za odlazak u druge, razvijenije i bogatije članice Unije.