Stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda značajniji oporavak gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj očekuju u sljedećoj godini, u kojoj nam najavljuju rast BDP-a po stopi od 2,3 posto
Gospodarska aktivnost u Hrvatskoj u ovoj će godini rasti po stopi od samo 1,7 posto, pokazuju nove prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Još u listopadu, u MMF-u su očekivali da će hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u 2023. godini porasti 3,5 posto. To znači da su u Fondu prepolovili prognoze rasta hrvatskoga gospodarstva u ovoj godini.
Hrvatska u 2023. među top 5 članica eurozone po dinamici gospodarskog rasta
"Uzme li se u obzir kakvo je stanje u svijetu, to i nije tako loša prognoza. Čak bi se moglo reći da je i bolja nego što se očekivalo. No, prognoze treba uzeti s oprezom, situacija u svijetu je toliko promjenjiva da je vrlo teško išta prognozirati", kratko je za Euractiv prokomentirao stručnjak s Instituta za javne financije Predrag Bejaković.
No, hrvatsko bi gospodarstvo, čak i s tako umanjenim prognozama rasta, u ovoj godini trebalo proći bolje od prosjeka na razini eurozone, čija je članica od 1. siječnja 2023. i Hrvatska. Naime, u MMF-u očekuju da će gospodarski rast u zoni eura u ovoj godini iznositi samo 0,8 posto. Treba reći i kako je sadašnja prognoza rasta BDP-a eurozone optimističnija od one iz listopada, kada su u MMF-u zoni eura u ovoj godini najavljivali rast BDP-a od samo 0,5 posto.
Uz to, čak i s tako umanjenom prognozom rasta BDP-a, Hrvatska bi i u 2023. godini trebala spadati među članice eurozone čije ekonomije najbrže rastu. Nove prognoze MMF-a veću stopu rasta BDP-a među članicama eurozone u ovoj godini očekuju samo u Irskoj, čak 5,6 posto, i na Malti, 3,5 posto, te u Grčkoj, 2,6 posto, i na Cipru, 2,5 posto.
Gospodarstvo susjedne Slovenije u ovoj bi godini trebalo rasti nešto sporijom dinamikom od hrvatskog, odnosno po stopi od 1,6 posto, pokazuju proljetne prognoze MMF-a.
Ekonomije Rumunjske i Srbije ove će godine rasti brže od hrvatskoga gospodarstva
Kada je riječ o ostalim zemljama u okruženju za koje je MMF objavio prognoze, mađarski bi BDP u ovoj godini trebao porasti 0,5 posto, što je znatno manje od prognoziranog rasta hrvatskog BDP-a. Sporije od nas trebala bi se razvijati i Bugarska, kojoj MMF u 2023. godini prognozira stopu rasta od 1,4 posto.
S druge strane, rumunjski bi BDP u ovoj godini, prema proljetnim prognozama MMF-a, trebao porasti 2,4 posto. Ranije prognoze Fonda govorile su o rastu BDP-a Rumunjske u ovoj godini od 3,1 posto.
Gospodarska aktivnost u Srbiji u 2023. trebala bi porasti dva posto. I to je, međutim, manje od rasta od 2,7 posto, koliko je Fond još u listopadu navješćivao Srbiji u ovoj godini.
'Težak oporavak'
Određeni gospodarski zamah i Hrvatska i zemlje u okruženju mogu očekivati tek u 2024. godini.
Prema prognozama koje je MMF objavio u travanjskom izdanju svoje publikacije World Economic Outlook, nazvanom "Težak oporavak", Hrvatska u sljedećoj godini može očekivati rast BDP-a od 2,3 posto. Za utjehu nam ostaje prognoza da će i takav rast BDP-a spadati među veće u eurozoni, kao i da će biti prilično iznad prosjeka eurozone u cjelini, u kojoj se u sljedećoj godini očekuje rast BDP-a od 1,4 posto.
No, Hrvatska će i dalje imati manju stopu rasta BDP-a od zemalja u okruženju, s izuzetkom Slovenije. Tako bi BDP Mađarske u 2024. godini trebao porasti 3,2 posto, Rumunjske 3,7 posto, a Bugarske 3,5 posto, dok bi BDP Srbije trebao porasti tri posto. S druge strane, BDP Slovenije u sljedećoj bi godini trebao porasti 2,1 posto.
Iza nas dvije godine snažnog ekonomskog uzleta
Valja naglasiti kako do usporavanja gospodarskog rasta u Hrvatskoj dolazi nakon dvije godine snažnog oporavka od koronakrize, koja je hrvatsko gospodarstvo u 2020. gurnula u duboku recesiju. Naime, pad hrvatskog BDP-a u 2020. godini iznosio je 8,6 posto, što je bilo i jedan od najvećih smanjenja gospodarske aktivnosti na Starom kontinentu.
Međutim, u 2021. godini Hrvatska je ostvarila stopu rasta BDP-a od čak 13,1 posto, po čemu je bila jedan od europskih rekordera, dok je hrvatski BDP u 2022. godini porastao 6,3 posto, što je također bila jedna od najvećih stopa gospodarskog rasta u Europi.
HNB: Hrvatski BDP u prvom ovogodišnjem tromjesečju porastao 2,2 posto na godišnjoj razini
Ipak, posljedice rata u Ukrajini, a posebno visoka inflacija, koja je srezala kupovnu moć stanovništva, učinili su svoje pa je gospodarska aktivnost u Hrvatskoj već u drugoj polovici prošle godine znatno usporila. Unatoč tome, kako su nedavno ocijenili u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), Hrvatska je uspjela izbjeći recesiju koja se definira kao pad BDP-a tijekom barem dva uzastopna tromjesečja.
Prema novim projekcijama središnje banke, hrvatski je BDP u prvom ovogodišnjem tromjesečju porastao 2,2 posto na godišnjoj razini.
U usporedbi s posljednjim tromjesečjem prošle godine, rast BDP-a Hrvatske u prvom je ovogodišnjem kvartalu iznosio 0,7 posto, ističe se u travanjskom Biltenu HNB-a.
"Ocjena vjerojatnosti da je domaće gospodarstvo u prvom tromjesečju 2023. u stanju recesije smanjila se u odnosu na prethodno tromjesečje te trenutačno iznosi oko 30 posto", ocijenili su u HNB-u.
Nastavak smanjenja nezaposlenosti
Unatoč usporavanju gospodarstva, u Hrvatskoj će se i u ovoj i sljedećoj godini nastaviti smanjivati nezaposlenost, pokazuju nove prognoze MMF-a.
Prema njima, stopa nezaposlenosti u ovoj godini trebala bi pasti na 6,4 posto, a u sljedećoj na šest posto. Lani je, također prema podacima MMF-a, iznosila 6,8 posto.
"Pad stope nezaposlenosti svakako je ohrabrujući podatak. On je dijelom posljedica iseljavanja, ali svjedoči i o nastavku jačanja hrvatskoga gospodarstva“, zaključuje Bejaković.
Inflacija usporava, ali i dalje je visoka
Čini se da će i u ovoj godini glavni problem i za Hrvatsku biti visoka inflacija. Dinamika rasta cijena, doduše, usporava, ali stopa inflacije i dalje će biti znatno iznad one na koju smo navikli proteklih desetljeća.
Prema novim prognozama MMF-a, stopa inflacije u Hrvatskoj u ovoj bi godini trebala iznositi 7,4 posto. To je više od prosjeka na razini eurozone, u kojoj se u 2023. godini očekuje stopa inflacije od 5,3 posto.
Lani je stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila 10,7 posto, a u zoni eura 8,4 posto. U sljedećoj godini očekuje se da će stopa inflacija u Hrvatskoj iznositi 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, stoji u novim prognozama MMF-a.
Hrvatska po prvi put među razvijenim državama Europe
Na kraju, treba reći i kako je novo izdanje World Economic Outlooka ujedno i prvo u kojem se Hrvatska pojavljuje kao članica eurozone pa je i prikazana u tabličnom dijelu s ostalim članicama euro bloka. Time se pomakla iz dijela tablice s europskim zemljama u razvoju u dio tablice s razvijenim europskim državama.
Isto tako, u travanjskoj publikaciji MMF-a kao nacionalna valuta Hrvatske po prvi puta se pojavljuje euro.