Gospodarstvo

ZABRANA FOSILNIH GORIVA: Države članice konačno izglasale zabranu benzinaca i dizelaša do 2035.

Autor Euractiv/Sean Goulding Carroll

Države članice EU u četvrtak su dale konačni pristanak za odredbu kojom se zabranuje prodaja vozila koja proizvode emisije CO2 nakon 2023, čime je priveden kraju jedan od najspornijih elemenata europskog 'Green Deala'

Izvor: Pixabay

Odluka znači da će danas dominantnu tehnologiju motora na unutrašnje izgaranje u narednim desetljećima zamijeniti uglavnom električna vozila, što bi trebalo drastično smanjiti količine štetnih emisija u europskom cestovnom prijevozu.

Po usvojenoj odredbi, emisije CO2 novoprodanih automobila moraju se smanjiti za 55 posto u razdoblju između 2030. i 2034. u usporedbi s razinom iz 2021.

Iznimke za sportske automobile

Kod dostavnih vozila smanjenje mora biti 50 posto. Od 2035. sva vozila koja se prodaju u EU morat će smanjiti emisije za 100 posto.

U novim pravilima navedena je i iznimka za proizvođače koji proizvode manje količine vozila, poput nekih sportskih marki, po kojoj ne moraju postići propisane postepene ciljeve za smanjenje emisija sve do kraja 2035. godine.

"Nova pravila će stvoriti nove mogućnosti za najmoderniju tehnologiju, što će djelovati kao zamašnjak novih investicija za budućnost bez fosilnih goriva", rekla je Romina Pourmokhtari, ministrica za klimatske promjene Švedske, zemlje koja trenutno predsjedava EU.

Prvi čovjek EU za klimatske promjene Frans Timmermans također je pozdravio konačni sporazum, rekavši da je EU "napravila važan korak prema mobilnosti s nultom stopom emisija."

"Smjer (u kojem idemo) je jasan: 2035. svi novi automobili i kombiji moraju imati nultu stopu emisija. To je velik doprinos prema postizanju klimatske neutralnosti do 2050., i ključan dio europskog plana Green Deal", tvitao je Timmermans.

Odredba je prošla na glasanju u Europskom vijeću, a jedina država koja je glasala protiv bila je Poljska. Bugarska, Italija i Rumunjska bile su suzdržane.

O tome se ranije glasalo i u Europskom parlamentu u veljači, kad su eurozastupnici usvojili odredbu malom većinom glasova. To znači da je politički kompromis o odredbi postignut u listopadu 2022. sad postao stvarnost.

Prijepori oko e-goriva

No kasnije izmjene odredbe dovele su do prijepora. Glasanja u Europskom parlamentu odgođeno je nakon što je nekoliko zemalja članica - uključujući i najveću državu, Njemačku - najavilo da će povući podršku odredbi u njenom tadašnjem obliku.

U zamjenu za svoj glas, Njemačka je tražila od Europske komisije da obeća da će se u odredbu uvrstiti neobvezujuća klauzula koja bi dopustila da  korištenje tzv. e-goriva. A Italija je tražila jamstva za biogoriva. E-goriva, ili tzv. sintetska goriva, ne proizvode emisije pod uvjetom da se dobivaju korištenjem struje iz obnovljivih izvora i ugljika iz atmosfere. 

Nakon nekoliko tjedana razgovora, Europska komisija je na kraju pristala na njemački zahtjev i definirala načine na koje će se automobili koji isključivo koriste e-goriva i dalje moći prodavati i nakon 2035. No, talijanski zahtjev da se u ta pravila uključe i biogoriva nije ispoštovan, jer Komisija stoji pri stavu da ona nisu karbonski neutralna.

Talijanski ministar okoliša Gilberto Pichetto Fratin rekao je u priopćenju da uključivanje samo sintetskih goriva u odredbu "previše restriktivna interpretacija" i dodao da će se Italija nastaviti boriti za biogoriva.

Da bi dogovor postao pravno obvezujući, Komisija mora predstaviti delegirani akt koji opisuje kako će se točno vozila na e-goriva računati u smisli ostvarenja postavljenih cljeva za smanjenje emisija CO2. Takvi akti se obično bave tehničkim pitanjima i nisu podložni raspravi u Europskom parlamentu.

No, eurozastupnici i države članice mogu odbiti bilo kakav predloženi akt. U takvom slučaju Komisija predlaže amandman na odredbu, koji je onda prolazi uobičajenu zakonodavnu proceduru.

Po dogovoru s Njemačkom, Europska komisija je rekla da će dopustiti da se automobili koji isključivo koriste e-goriva registriraju i nakon 2035., što znači u prijevodu da se u njih mora ugraditi tehnologija koja će spriječiti da se takav automobil pokreće ulijevanjem benzina ili dizela.

Iako takva tehnologija zasad ne postoji, vjeruje se da bi takav mehanizam mogao funkcionirati slično uređajima koji testiraju alkoholiziranost vozača i u slučaju da ne prođu test daha gase automobil.

Reakcija Europskog parlamenta

Izvjestitelj Europskog parlamenta za ovu odredbu, nizozemski zastupnik Jan Huitema (Renew) natuknuo je da će parlamentarci razmotriti takvo rješenje za e-goriva prije nego što na njega daju pristanak.

"Tekst sporazuma kojeg sam osobno ispregovarao uime Europskog parlamenta ostaje nepromijenjen, i postavlja jasan cilj - smanjenje emisija za 100 posto za sve nove automobile i kombije nakon 2035. Bilo kakvi budući prijedlozi vezani za e-goriva temeljito će se razmotriti, i po pitanju sadržaja i pravnih osnova", rekao je Huitema.

Skupina Zelenih u Europskom parlamentu pozdravila je dogovor i opisala ga kao "dobar dan za budućnost europske industrijske konkurentnosti" ali pritom i kritizirala njemačko miješanje u posljednjem trenutku i njihovo uplitanje u zakonodavni proces.

"Kako bi ojačali svoju sve skromiju popularnost, njemačka Liberalna stranka je nanijela veliku štetu vjerodostojnosti njemačke vlade", rekao je zastupnik Philippe Lamberts."

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU countries approve ban on sale of petrol, diesel cars from 2035)