Države članice u petak su odlučile odgoditi konačnu odluku o uvođenju zabrane prodaje novih vozila s motorima na unutarnje izgaranje nakon 2035. godine, objavilo je švedsko predsjedništvo
Konačnu odluku trebali su donijeti ministri za okoliš koji se sastaju sljedeći tjedan, 7. ožujka, a sada su zamjenici šefova stalnih predstavništava država članica (Coreper I) odlučili odgoditi to za neki kasniji sastanak Vijeća, objavio je glasnogovornik švedskog predsjedanja Vijećem EU-a Daniel Holmberg, ne navodeći razloge za odgodu.
Autor Euractiva, Sean Goulding Carroll, prije objave ove vijesti donio je opsežnu analizu o pozadinskim manevrima koji su očito doveli do otkazivanja odluke.
Glasanje država članica, zakazano za 7. ožujka, trebalo je biti zadnji korak, no došlo je do dramatične promjene. Obično je u toj fazi glasanje tek formalnost, jer do tada države članice već jasno daju do znanja kakve su im namjere na internim sastancima Vijeća na kojima sudjeluju njihovi veleposlanici.
No, na jednom od tih sastanaka jedan od predstavnika je glasao protiv, dok je jedan ostao suzdržan. Euractiv ne navodi koje države su oni predstavljali.
Međutim, za odluku nije potrebno da se donese jednoglasno, jer Vijeće primjenjuje sustav tzv. kvalificirane većine. To znači da je potrebno da se s prijedlogom složi 55 posto država članica koje predstavljaju 65 posto ukupnog broja stanovnika EU. Stoga bi za blokiranje odluke bilo potrebne minimalno četiri države.
No, unatoč indicijama da bi Vijeće moglo podržati dogovoreni zakon, zbog reakcija koje su uslijedile nakon što je Europski parlament ratificirao zakon o emisijama CO2 u veljači 2023. neke države članice su ipak promijenile mišljenje.
Italija je najavila da će glasati protiv te odluke na sastanku Vijeća, zbog zabrinutosti da bi taj propis mogao naštetiti i proizvođačima i potrošačima. Njemački ministar za transport Volker Wissing također je najavio da će njegova zemlja - najveća u EU - biti suzdržana, osim ako Europska komisija u prijedlog ne uvrsti i izuzeće kojim bi se dopustilo da se automobili s motorom na unutarnje sagorijevanje pogonjeni tzv. e-gorivima i dalje koriste nakon 2035. godine.
Sad raste bojazan da bi uz njemačku suzdržanost i talijansko protivljenje - i uz odbijanje Poljske i Bugarske da podrže zakon - broj stanovnika potreban da se kvalificiranom većinom donese odluka mogao pasti ispod minimuma, čime bi prijedlog bio odbačen. Na upit Euractiva izvor iz poljske diplomatske službe rekao je da Poljska još nije odlučila koji će biti njen stav.
Što je sljedeće?
Wissing je istaknuo da je prepreka njemačkom prihvaćanju zakona uloga koju bi e-goriva poput zelenog hidrogena mogla igrati u budućnosti. Takva sintetska goriva mogu biti korištena u motorima s unutarnjim sagorijevanjem, što bi teoretski moglo omogućiti da se vozila s takvim motorima i dalje prodaju nakon 2035. Međutim, ta goriva se ne spominju o obvezujućim člancima sadašnje verzije teksta zakonskog prijedloga.
Nakon žestokih rasprava u listopadu 2022. dogovoreno je s Europskim parlamentom da će se u njega ubaciti klauzula u kojoj se traži od Europske komisije da do 2026. pripremi izvješće o tome mogu li e-goriva pomoći Europi da postigne propisani cilj od smanjenja CO2 emisija iz automobila i kombija za 100 posto.
Takva klauzula doduše nije obvezujuća, što znači da bi ovisilo o Europskoj komisiji želi li to doista i učiniti. Njemačka želi da se klauzula ugradi u tekst zakona, čime bi postala obvezujuća i čime bi se prisililo Europsku komisiju da ponudi rješenje za e-goriva.
No budući da je za to ostalo još jako malo vremena, novi zakonski prijedlog ne može se pripremiti do 7. ožujka. Pitanje je da li Wissing to doista realistično očekuje, i u Njemačkoj se nagađa da on samo želi isposlovati jamstvo Europske komisije da će se postojeća klauzula ispoštovati.
Ipak, to Europsku komisiju - a osobito njenog člana zaduženog za klimatsku politiku Fransa Timmermansa - stavlja u nepovoljan položaj. Timmermans otvoreno prezire e-goriva i kaže da ih se uopće ne bi trebalo koristiti u cestovnom prijevozu.
Prema njemu, glavna mana e-goriva je što se za proizvodnju istih mora koristiti ogromna količina energije iz obnovljivih izvora. Da sada na zahtjev Njemačke Europska komisija prizna ulogu e-goriva, za njega bi bilo ravno porazu.
Ako se to ne dogodi, Švedska - država koja trenutno predsjedava Vijećem - može tražiti odgodu glasanja, u nadi da će se u međuvremenu izgladiti nesuglasice.
Što ako propadne glasanje?
Ako se za zakon ne okupi kvalificirana većina o njemu se mora ponovno pregovarati, što znači da bi se opet pokrenuli razgovori s drugim državama članicama i Europskim parlamentom. Budući da je zajednički stav o tom zakonu jedva dogovoren za vrijeme francuskog predsjedanja vijećem, Francuska ne želi nove rasprave.
"Podržavamo uvođenje ovog sporazuma do kojeg se došlo na inicijativu francuskog predsjedništva Vijeća EU, uključujući i klauzuli o reviziji do 2026. godine," odgovoreno je iz ureda francuske ministrice za energetsku tranziciju Agnes Pannier-Runacher za Euractiv.
Druge države članice, a osobito Nizozemska i Češka, najavile su da će podržati zakon u njegovom sadašnjem obliku. Prijedlog su dogovorile institucije EU za vrijeme češkog predsjedništva u dugoj polovici 2022., pa Češka ne želi biti u položaju da potkopava vlastito djelo, doznaje Euractiv.
No čak i ako se sve države slože da se obvezujuća klauzula o e-gorivima uvrsti u tekst, to bi zahtijevalo i novi pristanak Europskog parlamenta - što bi bila velika prepreka.
Unatoč protivljenju bloka desnog centra EPP-a - najveće političke skupine u parlamentu - dogovor je u siječnju postignut uz zadržavanje propisanog cilja od 100 posto smanjenja emisija do 2035. Tražiti od europarlamentaraca da sad podrže izmijenjenu verziju zakona mogao bi biti tvrd orah.
Zastupnik iz redova Zelenih Michael Bloss već je rekao da parlament neće ići u drugo čitanje."Potpuno je nerealno očekivati da se time nešto dobije prije predstojećih izbora," Bloss je rekao novinarima, dodavši da je to "zato što se političke okolnosti neće izmijeniti." Nema nijednog razloga da bi političke skupine u parlamentu koje su već podržale ukidanje motora s unutarnjim sagorijevanjem do 2035. bez obvezujuće klauzule za e-goriva promijenile mišljenje, kaže Bloss.
U slučaju novih pregovora mandat sadašnje Europske komisije i Europskog parlamenta mogao bi se privesti kraju 2024. prije nego se oni dovrše, što znači da je budućnost tog zakona neizvjesna.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Will efforts to ban the combustion engine fall at the final hurdle?)
