Zbog malih mirovina i nedovoljnih ulaganja tijekom radnoga vijeka, mnogi budući hrvatski umirovljenici oslanjat će se i na pomoć članova obitelji, ali i na prodaju imovine, pokazuje istraživanje koje je provela Hanfa.
Čak dvije petine budućih umirovljenika namjerava raditi i nakon što ode u mirovinu, pokazuje istraživanje koje je nedavno provela Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Zbog malih mirovina, ali i nedovoljnih ulaganja tijekom radnog vijeka, brojni su budući hrvatski umirovljenici zabrinuti kako će živjeti nakon što počnu primati mirovinu.
Gotovo polovica budućih umirovljenika namjerava se financijski osloniti na nekog člana obitelji
Njihova je procjena, naime, da su im za koliko-toliko ugodan život nakon umirovljenja potrebna redovita mjesečna primanja od 5000 do 7000 kuna (664 do 929 eura). No, takav je iznos mirovine za najveći broj njih samo san, s obzirom na to da je riječ o gotovo dvostruko većem iznosu od sadašnje prosječne mirovine.
Ne čudi stoga što 40 posto ispitanika kaže kako će nastaviti raditi i nakon umirovljenja.
Pored toga, 43 posto budućih umirovljenika, pokazuje istraživanje Hanfe, planira se u mirovini dodatno financijski osloniti na nekog od članova obitelji.
Već i sada ovise o tuđoj pomoći, a u mirovini će još i više
Istraživanje koje je Hanfa provela prošle godine na uzorku od tisuću ispitanika u dobi od 50 do 65 godina pokazuje da je najveći broj njih svjestan kakvi ih financijski uvjeti očekuju nakon što zaključe radni vijek i zaplove umirovljeničkim vodama. Naime, 64 posto ispitanika ističe kako neće imati dostatan izvor mirovine iz formalnih izvora, dok 40 posto ispitanika kaže kako već i sada ovisi o tuđoj pomoći, a u mirovini će ovisiti još i više.
Istraživanje je pokazalo i da samo manji broj ispitanika koji su već u mirovini – a takvih je u anketi bilo više od trećine ukupnog broja ispitanika, i to najviše u prijevremenoj starosnoj mirovini – ostvaruje neki prihod izvan sustava obveznog mirovinskog osiguranja. Dodatni izvori prihoda uglavnom se ostvaruju kroz daljnji rad tijekom mirovine, na što se odlučilo 24 posto ispitanika koji su u mirovini, dok se na dobrovoljnu mirovinsku štednju oslanja samo pet posto ispitanika. Isti udio oslanja se na stalne prihode od financijske ili nefinancijske imovine, kao i na povremene prihode od prodaje imovine. No, čak i ako na spomenute načine krpaju kućni budžet, 41 posto dodatno se oslanja na financijsku pomoć obitelji, pokazuje istraživanje koje je Hanfa objavila u srijedu.
Budući umirovljenici malo ulažu u treći mirovinski stup
Zabrinjava i podatak da osobe koje nisu u mirovini nedovoljno razmišljaju o tome od čega će živjeti kada im na bankovni račun sjedne prva mirovina, budući da je teško očekivati da će s njom moći skrpati početak i kraj mjeseca.
Naime, čak tri četvrtine ispitanika koji još nisu u mirovini kao izvor prihoda za život navodi mirovinu iz prvog i drugog mirovinskog stupa, dok je treći mirovinski stup, odnosno dobrovoljna mirovinska štednja, razmjerno slabo zastupljena, i to u minimalnim iznosima od 400 do 600 kuna (53 do 80 eura) mjesečno, koliko je potrebno za ostvarivanje punog iznosa državnih poticaja.
Samo mali broj građana ima životno osiguranje
Od ostalih financijskih usluga, ističu u Hanfi, osobe starije dobi najčešće koriste osiguranje, i to mahom dopunsko ili dodatno zdravstveno, kao i osiguranje obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti. No, ostali oblici osiguranja znatno se manje koriste.
Tako, primjerice, životno osiguranje, koje može biti jedan od dodatnih izvora sredstava u starijoj dobi, koristi samo 22 posto ispitanika koji rade, dok među umirovljenicima taj oblik prihoda ima samo četiri posto ispitanika. Ulaganja u dionice i investicijske fondove vrlo je slabo zastupljeno, a značajnije nije zastupljena ni bankovna štednja.
Ne bi mogli podnijeti dodatni financijski trošak
Zabrinjavajuću socijalnu i financijsku sliku sadašnjih i budućih hrvatskih umirovljenika upotpunjuje podatak o nedostatnoj financijskoj pismenosti. Iako je ukupna ocjena financijske pismenosti hrvatskih građana u dobi od 50 do 65 godina ocijenjena s 12,2 od mogućih 20 bodova, što i nije tako loš rezultat i veći je, u to, za dva postotna boda od prosječne financijske pismenosti svih punoljetnih hrvatskih građana, gotovo polovica ispitanika kaže kako ne bi mogla podnijeti neočekivani financijski trošak.
U Hanfi stoga poručuju kako treba poraditi na jačanju financijske pismenosti hrvatskih građana. Slična upozorenja već godinama dolaze i od stručnjaka.