Stručnjaci kažu da su prijedlozi Europske komisije dobri, posebno za zemlje poput Hrvatske, u koje automobilima dolaze milijuni stranih turista, a predlažu i da se u sigurnosti cestovnog prometa napravi i korak više

Jedna od glavnih novina odnosi se na prijedlog izdavanja digitalne vozačke dozvole, prvog takvog dokumenta u svijetu.

Vozačka dozvola na zaslonu mobitela

Cilj je da se olakša priznavanje vozačke dozvole između svih država članica Unije, pa i šire, budući da će to pojednostaviti zamjenu vozačke dozvole izdane izvan EU za vozačku dozvolu izdanu u EU. Naravno, uvjet za tako nešto je da zemlja ima slične ili iste sigurnosne standarde kao i članice Unije.

Cijeli postupak izdavanja e-vozačke dozvole moći će se obaviti putem interneta. Vozači će e-vozačku dozvolu imati na zaslonu svog mobitela. 

Osim e-vozačke s EU oznakom, vozači će i dalje imati nacionalnu vozačku dozvolu. 

Hoće li se ujednačiti i pravila za stjecanje vozačke dozvole na razini Unije?

Profesor emeritus na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti Ivan Dadić kaže da ovakav vid unifikacije vozačkih dozvola u Uniji za Hrvatsku ne bi trebao predstavljati problem. Upravo suprotno, dodaje, Hrvatska je turistička zemlja i svake je godine posjećuju milijuni stranih turista, većinom iz ostalih članica EU, pa joj ovakva rješenja čak idu i u prilog.

Ipak, napominje naš sugovornik, trebalo bi otići i korak dalje i ujednačiti pravila dobivanja i produživanja vozačke dozvole na razini cijele Unije, budući da sada svaka članica sama postavlja uvjete za stjecanje statusa vozača.

"Trebalo bi unificirati i pravila za stjecanje vozačke dozvole na razini EU", poručuje Dadić za Euractiv.

Čak 40 posto prekograničnih prometnih prekršaja ostaje nekažnjeno

Iako se novi set pravila u cestovnom prometu, koji sada predlaže Europska komisija, u javnosti najčešće svodi na e-vozačku dozvolu, treba reći kako je predloženi paket mjera za veću sigurnost u prometu znatno širi. 

Među ciljevima Europske komisije je, primjerice, i lakša naplata prometnih kazni koje počinitelji iz jedne države počine u drugoj. 

Prema podacima Europske komisije, u 2019. godini je čak 40 posto prekograničnih prometnih prekršaja ostalo nekažnjeno, kako zbog toga što se nije mogao utvrditi identitet počinitelja, tako i zbog toga što je kazne u uvjetima postojanja različitih pravnih režima, pa i granica, teško naplatiti.

Uz to, nisu rijetki ni slučajevi da se počinitelji prometnih prekršaja, čak i kada su kažnjeni u zemlji u kojoj su taj prekršaj počinili i čije su mu vlasti oduzele vozačku dozvolu, vrate u matičnu zemlju, prijave gubitak vozačke dozvole i izvade novu. 

Ako vozač ostane bez vozačke dozvole u jednoj članici EU, novu neće moći dobiti ni u matičnoj zemlji

U Europskoj komisiji su analizirali sanje stvari na terenu pa sada predlažu veću razmjenu informacija među članicama Unije. Tako bi, među ostalim, vlasti jedne članice Unije imale uvid u bazu podataka o vozačima drugih članica.

Također, u Bruxellesu predlažu i uvođenje posebnog internetskog portala s informacijama o prometnim pravilima u zemljama članicama EU. 

U slučaju težih prekograničnih prometnih prekršaja, ako vozač u jednoj članici Unije ostane bez vozačke dozvole, on je više neće moći dobiti ni u matičnoj zemlji. 

EU želi da do 2050. nitko ne gine u cestovnom prometu

U Komisiji ističu kako europske prometnice i dalje uzimaju puno života. U prošloj je godini, stoji u priopćenju Komisije, na cestama u EU poginulo više od 20.000 ljudi. Većina žrtava u prometu bili su pješaci, biciklisti i motociklisti, kao i vozači skutera.

U Bruxellesu pritom napominju kako je cilj da do 2050. godine nitko ne gine u cestovnom prometu u EU. Ostvarenju tog cilja trebala bi pomoći i moderna tehnologija. 

No, za ostvarenje tog cilja nužna je veća ujednačenost prometnih propisa među članicama, kao i bolja komunikacija među državama.

Problem putokaza: autoceste u nekim članicama označene zelenom bojom, a u drugima plavom

Uz to, stručnjaci za promet upozoravaju da bi na razini EU trebalo ujednačiti i putokaze, koji se sada počesto razlikuju od zemlje do zemlje. Tako se, primjerice, autoceste u nekim zemljama označavaju zelenom bojom, dok su oznake za njih u drugima plave boje, koja je, opet, u onim prvima oznaka za brze ceste. Takvi putokazi zbunjuju vozače i utječu na sigurnost prometa, posebno u turističkim destinacijama kakva je Hrvatska. 

"U EU bi trebalo više napraviti na ujednačavanju putokaza", napominje Dadić.

Kaže i da bi sustav naplate autocesta trebalo što je moguće više ujednačiti među članicama. Kao dobar primjer navodi e-vinjete, kakve postoje u Mađarskoj i Sloveniji. Sadašnji sustav naplate korištenja autocesta u Hrvatskoj smatra zastarjelim i uzrokom velikih gužvi u prometu, posebno tijekom ljetnih mjeseci.

Prijedlozi za mlade vozače: nulta tolerancija na alkohol

Europska komisija se u svojim preporukama posebno dotakla mladih vozača. Iako mladi vozači čine samo osam posto vozača u EU, na njima je odgovornost za čak 40 posto prometnih nesreća, pokazuju podaci Komisije. 

Stoga u Bruxellesu predlažu da mladi vozači imaju probni rok u vožnji od barem dvije godine. Isto tako, Europska komisija za mlade vozače nultu toleranciju na alkohol. Preporučuju i da, uz pratnju mentora, počnu voziti već sa 17 godina, kako bi stekli vozačko iskustvo i od 18. godine mogli samostalno upravljati vozilom.

Prometne 'crne točke'

Dadić smatra da su i prijedlozi za mlade vozače dobri. Ipak, upozorava kako se sva krivnja za prometne nesreće ne može svaljivati isključivo na vozače, makar oni bili i mladi, jer puno toga ovisi i o kvaliteti prometne infrastrukture.

Stoga preporučuje da se poradi na prometnim "crnim točkama", kojih u Hrvatskoj, a ni drugdje u Europi, ne manjka, a na kojima je kvaliteta, recimo, raskršća ili pružnog prijelaza u velikoj mjeri kriva za prometne nesreće.

"U razvijenim društvima naglasak je na rješavanju problema, a ne na kažnjavanju ljudi. Kod nas i dalje dominira kažnjavanje vozača, dok se prometni problemi ne rješavaju", zaključuje Dadić.

Naravno, otklanjanje cestovnih "crnih točaka" podrazumijeva vrijeme i novac jer je riječ o infrastrukturnim radovima.