Ipak, broj stradalih u cestovnom prometu u 2022. godini bio je 10 posto manji nego u 2019., posljednjoj godini prije pandemije, pokazuju podaci

No u usporedbi s godinom prije virusa, 2019., broj mrtvih na cestama manji je za 10 posto odnosno oko 20.600 u prošloj godini.
Ima velikih razlika između ruralnih i urbanih smrtnih ishoda na cestama.

Tek svaka 11. fatalna prometna nesreća u EU na autocestama

Na temelju podataka iz 2021. godine, pošto detaljni podaci za 2022. još nisu dostupni, 52 posto smrtnih slučajeva u prometu dogodilo se na ruralnim cestama, 39 posto u urbanim područjima i devet posto na autocestama.

Najviše smrtnih slučajeva bilo je među putnicima u automobilu (45 posto), pa vozačima motocikla i mopeda (19 posto), pješacima (18 posto) i biciklistima (devet posto). 

U urbanom prometu su pješaci, biciklisti i korisnici vozila na dva kotača činili nešto manje od 70 posto smrtnih slučajeva.
Smrtni slučajevi sudionika u gradskom prometu događaju se velikom većinom u nesrećama u kojima sudjeluju automobili i kamioni pa se u izvješću naglašava potreba poboljšanja zaštite ranjivih sudionika u prometu. 

Iako se porast broja biciklista pozdravlja iz kondicijskih i ekoloških razloga, ovo je jedina skupina sudionika u prometu koja nije zabilježila značajan pad smrtnih slučajeva u proteklom desetljeću. 

Najopasnije ceste u Rumunjskoj, Bugarskoj i Hrvatskoj

Prvi podaci u Francuskoj, primjerice, pokazali su porast smrtnosti biciklista na cestama od 30 posto u usporedbi s 2019.
Izostanak dovoljno dobre infrastrukture smatra se ključnim uzrokom. 

S obzirom na ukupan broj smrtnih slučajeva na milijun stanovnika - Rumunjska je imala najviše (86), a slijedi je Bugarska (78), te nakon nje Hrvatska sa 71. 

Najsigurnije ceste su u Švedskoj (21) i u Danskoj (26). 

EU je 2018. postavila cilj da će prepoloviti broj smrtnih slučajeva u prometu do 2030. godine.