Stopa inflacije u Hrvatskoj u veljači je, prema podacima Eurostata, iznosila 4,8 posto na godišnjoj razini, što je najviše u eurozoni, a ekonomisti kažu da to nije posljedica samo divljanja cijena hrane i energenata, nego i rasta plaća

Prema podacima koje je u petak objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila je 4,8 posto.

Inflacija u Hrvatskoj sada veća nego u Slovačkoj

To je, doduše, ista stopa inflacije kao i u siječnju, no razlika je u tome što je većina drugih članica zone eura, uključujući i dosad "najproblematičnije“ - Slovačku i Estoniju, i tijekom veljače uspjela usporiti dinamiku rasta cijena, dok Hrvatska nije. Posljedica toga je da je izbila na prvo mjesto među 20 članica Europske unije koje su uvele euro.

Po dinamici rasta cijena, Estonija je u veljači pala na drugo mjesto u zoni eura. Stopa inflacije u toj baltičkoj zemlji iznosila je 4,4 posto na godišnjoj razini. To je zamjetno manje nego u siječnju kada su cijene u Estoniji rasle po prosječnoj godišnjoj stopi od pet posto.

Na trećem je mjestu Austrija, u kojoj je godišnja stopa inflacije u veljači iznosila 4,2 posto. I u slučaju Austrije radi se o nešto manjoj inflaciji od one u siječnju, kada je ona iznosila 4,3 posto.

Donedavni inflacijski rekorder u eurozoni, Slovačka, u veljači je imala stopu inflacije od 3,7 posto. To je znatno manje nego u siječnju, kada su cijene na malo u Slovačkoj rasle po godišnjoj stopi od 4,4 posto.

DZS: Inflacija i u veljači 4,1 posto

I podaci koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS) pokazuju da je stopa inflacije u veljači ostala na istoj razini kao i u siječnju, 4,1 posto na godišnjoj razini.

Razlika u iskazanoj inflaciji između Eurostata i DZS-a je u tome što koriste različite metode izračuna. Naime, eurostatističari koriste harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP), koji je dobar pokazatelj za usporedbu među zemljama, dok DZS koristi indeks potrošačkih cijena (CPI), koji dobro odražava promjene razine cijena na nacionalnoj razini

Cijene u veljači porasle i u odnosu na siječanj

Razlike u metodama do izražaja dolaze i na mjesečnoj inflaciji, odnosno rastu maloprodajnih cijena u veljači u usporedbi sa siječnjem.

Prema podacima Eurostata, mjesečni rast cijena u Hrvatskoj je u veljači iznosio 0,3 posto, dok su, prema podacima državne statistike, cijene na malo u Hrvatskoj u veljači bile više za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec .

Najmanja inflacija u Latviji i Italiji

Inače, među članicama eurozone, najmanju stopu inflacije u veljači je imala Latvija, samo 0,7 posto na godišnjoj razini.

Od tri najveće članice zone eura, najveću godišnju stopu inflacije u veljači je imala Francuska, 3,1 posto.

Slijedi Njemačka, s inflacijom od 2,7 posto na godišnjoj razini.

Najmanju inflaciju među veliki članicama eurobloka imala je Italija, samo 0,9 posto na godišnjoj razini. To je ujedno i najmanja stopa inflacije u eurozoni u veljači nakon Latvije.   

No, dok se dinamika rasta cijena u Francuskoj i Njemačkoj u veljači donekle usporila, podaci Eurostata pokazuju da je rast cijena u Italiji i u veljači ostao isti kao i u siječnju.

Inflacija u eurozoni u veljači gotovo upola manja nego u Hrvatskoj

Na razini zone eura u cjelini, godišnja stopa inflacije u veljači je iznosila 2,6 posto, što je gotovo upola manje nego u Hrvatskoj.

Stopa inflacije u eurozoni u veljači je bila manja nego u siječnju. Tada je, naime, iznosila 2,8 posto, pokazuju podaci Eurostata. To znači da se dinamika rasta cijena u zoni eura kao cjelini polako približava inflacijskom cilju Europske središnje banke (ECB) od dva posto.

I dalje najviše poskupljuju hrana i usluge

Kao i ranijih mjeseci, i u veljači su glavni generator inflacije i u eurozoni i u Hrvatskoj ostale cijene hrane, pića i duhanskih proizvoda. One su u europodručju u veljači bile za četiri posto veće nego u istom lanjskom mjesecu.

Istodobno, cijene hrane, pića i duhanskih proizvoda u Hrvatskoj su porasle za 5,5 posto, pokazuju podaci DZS-a.

I dalje snažno rastu i cijene usluga. Usluge su u eurozoni kao cjelini u veljači poskupile za 3,9 posto u odnosu na veljaču prošle godine, dok je njihov rast u Hrvatskoj bio znatno veći i iznosio je, prema podacima državne statistike, čak 6,4 posto.

Cijene energenata u eurozoni padaju, a u Hrvatskoj nastavljaju rasti

Cijene energenata u eurozoni već mjesecima padaju, ali ne i u Hrvatskoj.

Podaci Eurostata pokazuju da su cijene energenata u europodručju u veljači pale za 3,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok su u Hrvatskoj, prema podacima DZS-a, porasle za 0,4 posto.

Rast plaća 'prelijeva' se na cijene

Iako mnogi u Hrvatskoj za divljanje cijena i dalje okrivljuju uvođenje eura, ekonomisti kažu da je vrijeme zaokruživanja cijena zbog prelaska na novu valutu odavno završilo. Umjesto toga, jedan od glavnih razloga ustrajnosti inflacije u Hrvatskoj vide u konstantnom rastu plaća.

Točno je, doduše, da je velik dio povišica "pojela“ inflacija, ali isto tako je točno i da rast plaća poslodavcima povećava troškove poslovanja, pa ih oni svaljuju na krajnje kupce njihovih proizvoda i usluga jer moraju povećavati cijene. Isto tako, povišice omogućuju građanima da povećaju potrošnju, a kada raste potražnja za proizvodima i uslugama, rastu i njihove cijene.

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 145 eura

Rast plaća u Hrvatskoj posljedica je, prije svega, nedostatka radnika, posebno u djelatnostima poput turizma i ugostiteljstva, trgovine, građevine i prometa.

Kako se Hrvatska nakon ulaska u Europsku uniju suočila s masovnim iseljavanjem, posebno mladih, poslodavci nedostatak radnika pokušavaju nadomjestiti uvozom radne snage. Ranije su im u fokusu bile uglavnom zemlje Zapadnog Balkana, a posljednjih godina radnu snagu sve više uvoze iz Indije, Nepala i Filipina, a odnedavno i iz Bangladeša i Egipta. No, problem s takvim pristupom je što se mnogi od tih uvezenih radnika ne zadržavaju dugo u Hrvatskoj, već bolje sutra traže u bogatijim i razvijenijim članicama Unije.

Podaci DZS-a za prosinac prošle godine, što su i posljednji dostupni podaci, pokazuju da je prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 1191 euro. To je za 145 eura više nego u prosincu 2022. godine, što je i posljednji mjesec prije uvođenja eura. U godinu dana, dakle, prosječna je neto plaća porasla za 13,9 posto.

Još veću dinamiku rasta pokazuje medijalna plaća koja predstavlja srednju vrijednost plaća u zemlji. Medijalna je plaća u Hrvatskoj u prosincu prošle godine iznosila 1005 eura, što je za 128 eura ili 14,6 posto više nego u prosincu 2022. godine.

Istodobno, upozoravaju ekonomisti, produktivnost rada u Hrvatskoj nije se značajnije povećala. Sve to dovodi do rasta troškova poslovanja tvrtki i urušavanja njihove ionako slabe konkurentnosti. Također, povećanje plaća u uvjetima kada Vlada drži pod kontrolom cijene energenata, povećava kupovnu moć stanovništva, čak i kada rast maloprodajnih cijena nagriza velik dio tih povišica.

Phillipsova krivulja

Ne čudi stoga što ekonomisti kažu da se radi o zatvorenom krugu u kojem povećanje plaća dolijeva ulje na inflacijsku vatru. U svakom slučaju, kako je ovih dana za Euractiv ocijenio ekonomski analitičar Damir Novotny, 2023. je što se potrošnje kućanstava bila rekordna godina u Hrvatskoj.

Slična upozorenja dolaze i od ostalih ekonomista koji kažu da se Hrvatska sada suočava s Phillipsovom krivuljom, odnosno s rastom inflacije u uvjetima niske nezaposlenosti koja onda potiče rast plaća.

Inače, prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), na burzi rada je trenutno prijavljeno nešto manje od 117.000 nezaposlenih, što je manje nego u siječnju.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u siječnju je iznosila šest posto, isto koliko i u EU, ali manje nego u eurozoni, u kojoj je stopa nezaposlenosti u siječnju bila 6,4 posto, pokazuju podaci Eurostata. U hrvatskom slučaju, riječ je o maloj stopi nezaposlenosti u odnosu na njeno povijesno iskustvo. 

Plaće rastu i u privatnom i u javnom sektoru

"Plaće u Hrvatskoj rastu, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru, a to se onda prelijeva i na potrošnju, kao i na cijene. Rast plaća za poslodavca znači dodatno povećanje troškova poslovanja pa mu ni ne preostaje drugo nego da poveća cijene svojih proizvoda i usluga“, objašnjava neovisni analitičar tržišta rada Predrag Bejaković za Euractiv.

Radnici na to, pak, reagiraju novim zahtjevima za povećanjem plaća. Budući da poslodavci muku muče s radnom snagom, izlaze im ususret i ponovno dižu plaće. Time se inflacijska spirala ubrzava.

'Prosječan čovjek se ne uspoređuje s nogometašima i pjevačima nego sa sebi sličnima'

"Ljudi reagiraju na rast cijena, kažu da se ne mogu pokriti s plaćama kakve imaju. Od poslodavaca očekuju da im povećaju primanja i vrše pritisak na njih. Budući da radnika nema dovoljno, poslodavci su prisiljeni povećati plaće kako bi zadržali postojeće i privukli nove radnike. No, sve se to potom prelijeva i na cijene proizvoda i usluga, kako zbog toga što poslodavci z bog većih troškova poskupljuju svoje robe, tako i zbog rasta potražnje za proizvodima i uslugama“, upozorava Bejaković.

Dodaje i kako istraživanja pokazuju da prosječnom čovjeku nije toliko bitno što "neki nogometaš ili pjevač zarađuju puno“, ali itekako su osjetljivi na to ako osoba približno istog obrazovanja i složenosti posla zarađuje više od njega. I to je jedna od stavki u zahtjevima za povećanje plaća. Uz to, u situaciji nedostatka radnika, važna je poluga u pregovorima o povišicama, zaključuje Bejaković.

Kombinacija faktora koji stvaraju plodno inflacijsko tlo

Takvo stanje na tržištu rada, u kombinaciji s vanjskim šokovima, poput rasta cijena hrane i sirovina u svijetu, te energenata, stvaraju plodno inflacijsko tlo. Posebno u Hrvatskoj u kojoj je nedostatak radne snage sada već jako izražen.

Svemu ovome valja pridodati i činjenicu da smo u izbornoj godini u kojoj hrvatske vlade tradicionalno povećavaju potrošnju, pa tako i plaće zaposlenih u državnim i javnim službama. Problem je jedino u tome što takvi potezi zapravo potiču inflaciju zbog čega i obaramo inflacijske rekorde.