Prosječna neto plaća za listopad iznosila je 1178 eura, dok je medijalna neto plaća iznosila 1014 eura, ali znatan dio povišica 'pojela' je inflacija

Naime, prosječna neto plaća za listopad iznosila je 1178 eura. Kada se ona usporedi s prosječnom neto plaćom za prosinac prošle godine, što je ujedno i posljednji mjesec koji smo odradili u kunama, a koja je iznosila 1046 eura, proizlazi da je u prvih 10 mjeseci ove godine prosječna neto plaća porasla za 132 eura.

Riječ je o nominalnom rastu prosječnih primanja zaposlenih od 12,6 posto.

Rekordna medijalna plaća

Još veći rast imala je medijalna neto plaća, srednja vrijednost primanja zaposlenih u zemlji, koja se sada nalazi na rekordnim razinama otkako se vode podaci o njoj.

Medijalna neto plaća za listopad ove godine iznosila je 1014 eura u neto iznosu. To je nominalno 15,6 posto više od medijalne neto plaće za prosinac prošle godine, koja je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), iznosila 877 eura. Ili, pojednostavljeno, medijalna neto plaća je u prvih 10 ovogodišnjih mjeseci porasla za 137 eura.

Dodajmo ovome i kako je u listopadu ponovno krenuo oporavak medijalnih plaća. Naime, medijalna je neto plaća prvi put prešla iznos od 1000 eura u kolovozu, kada je iznosila 1004 eura, nakon čega je u rujnu ponovno potonula ispod psihološke granice od 1000 eura, srušivši se na 998 eura. No, u listopadu je ponovno došlo do njezina oporavka pa je medijalna neto plaća u mjesec dana porasla za 16 eura, pokazuju podaci DZS-a.

Povišice nagriza inflacija

Rast plaća svakako je dobra vijest, no valja reći kako zaposleni u svojim džepovima vide samo dio te povišice. Razlog tome je visoka inflacija s kojom živimo u protekle dvije godine. Ipak, inflacijski pritisci u posljednje vrijeme jenjavaju, pa i radnicima ostaje nešto više novaca.

O tome svjedoče i podaci državne statistike. Prema tim podacima, prosječna neto plaća za listopad u iznosu od 1178 eura bila je nominalno za 1,9 posto veća nego u rujnu, kada je iznosila 1156 eura, dok je njen realni rast - dakle, umanjen za inflaciju - iznosio 1,4 posto.

U usporedbi s listopadom prošle godine, kada je prosječna neto plaća iznosila 1028 eura, nominalni rast prosječnih neto primanja zaposlenih iznosio je 150 eura ili 14,6 posto. Međutim, realni rast bio je znatno manji, samo 8,3 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Prosječna bruto plaća u listopadu 1630 eura

Isti obrazac rasta imaju i prosječne bruto plaće. Tako je prosječna plaća u bruto iznosu za listopad ove godine iznosila 1630 eura.

U odnosu na rujan, radi se o nominalnom rastu od 2,1 posto, dok je realni rast iznosio 1,6 posto. Međutim, na godišnjoj razini, odnosno u usporedbi s listopadom prošle godine, prosječna bruto plaća nominalno je porasla za 16,8 posto, a realno znatno manje - za 10,4 posto, izračunali su u DZS-u.

Za rast plaća najzaslužniji nedostatak radnika

"Snažan rast plaća u Hrvatskoj ponajprije je rezultat nedostatka radnika u gotovo svim djelatnostima. Ipak, iznenađuje snažan realni rast plaća jer on pokazuje da su se inflacijski pritisci u posljednje vrijeme znatno umanjili“, objašnjava za Euractiv neovisni analitičar tržišta rada Predrag Bejaković.

Ističe kako u uvjetima nedostatka radne snage poslodavci nastoje zadržati postojeće radnike i privući nove podizanjem plaća. Međutim, dok je to dobro za radnike, loše je za same poslodavce, kojima se povećava ionako velik udio troškova zaposlenih u ukupnim rashodima.

Osim toga, njihovi proizvodi postaju skuplji i gube na konkurentnosti na europskom i svjetskom tržištu, budući da proizvodnost rada u Hrvatskoj raste znatno sporije od plaća.

Prosječna plaća u zračnom prometu dva i pol puta veća nego u tekstilnoj industriji 

Bejaković ističe i da je razlika u stvarnim primanjima zaposlenih u Hrvatskoj velika od sektora do sektora, kao i da plaće ne rastu podjednako u svim sektorima.

To potvrđuju i podaci DZS-a, prema kojima je prosječna neto plaća za listopad bila najveća u djelatnosti zračnog prometa, 1856 eura, dok je najmanja bila u tekstilnoj industriji, samo 756 eura, što je dva i pol puta manje nego u avioprijevozu.

Nejednak rast plaća po sektorima

"U nekim sektorima, poput administrativnih poslova, plaće su se jako malo promijenile u posljednjih desetak godina. S druge strane, u turizmu i ugostiteljstvu, primjerice, snažno su porasle, jer je u tim djelatnostima i najizraženiji nedostatak radnika. Međutim, valja voditi računa o tome da su plaće u djelatnostima u kojima nedostaje radnika u pravilu manje nego u onima u kojima nije toliko primjetan taj nedostatak“, ističe Bejaković.

Hrvatska, inače, već godinama uvozi radnu snagu. I dok su joj ranije u fokusu bili radnici iz zemalja Zapadnog Balkana, sada je naglasak na većem uvozu radnika iz udaljenih država, poput Indije, Nepala i Filipina, a u posljednje vrijeme i Bangladeša, Egipta i drugih zemalja.

No, problem s radnicima iz inozemstva je taj što je mnogima od njih Hrvatska samo odskočna daska za odlazak na rad u druge, razvijenije i bogatije članice Europske unije. Nisu, naime, rijetki slučajevi da strani radnik dođe u Hrvatsku i već nakon nekoliko mjeseci ode na rad u drugu članicu Unije, koristeći pritom činjenicu da smo od ove godine članica Schengena i eurozone, kao i da je Hrvatska uklopljena u jedinstveno tržište rada u EU.

Nastavlja se iseljavanje

S druge strane, iseljavanje hrvatske radne snage u bogatije i razvijenije članice Unije nastavlja se. Koliko je točno Hrvata u posljednjih desetak godina sreću odlučilo potražiti u drugim članicama EU, a i u drugim dijelovima svijeta, ne zna se pouzdano, no procjene govore o tome da je iselilo oko 300.000 naših radno aktivnih građana.

U prilog tome govore i podaci s burze rada, na kojoj je trenutno nešto manje od 114.000 nezaposlenih. Stopa nezaposlenosti u listopadu je, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, iznosila 6,2 posto.

Iako je riječ o (za hrvatske prilike) maloj nezaposlenosti, valja reći kako je broj nezaposlenih posljednjih mjeseci porastao. Tako je, recimo, u lipnju na burzi rada bilo manje od 100.000 nezaposlenih.

Povećanje broja nezaposlenih može se objasniti završetkom ljetne turističke sezone, što je rezultiralo i povratkom sezonskih radnika na burzu, ali i izmjenama propisa po kojima su se svi nezaposleni ponovno morali prijaviti na burzu rada kako bi ostvarili pravo na zdravstveno osiguranje.

Slijedi li usporavanje rasta plaća?

Na kraju, postavlja se i pitanje daljnjeg rasta plaća u Hrvatskoj. S obzirom na veliki nedostatak radnika, kojeg poslodavci ne uspijevaju premostiti čak ni masovnim uvozom radne snage, nastavak rasta plaća je izgledan.

Ipak, upozorava Bejaković, taj rast će se vjerojatno odvijati nešto sporijom dinamikom nego do sada, budući da nastavak snažnog rasta plaća koji ne prati i veliki rast produktivnosti za poslodavce jednostavno nije održiv i mnogima prijeti stavljanjem ključa u bravu.

Osim toga, zaključuje naš sugovornik, daljnje kretanje plaća ovisit će i o ekonomskim kretanjima u zemljama u koje najviše sele Hrvati. Riječ je ponajprije o Njemačkoj i Austriji, a onda i o Irskoj. Neke od tih zemalja su na samom rubu recesije, što bi za posljedicu moglo imati i povratak dijela novih hrvatskih iseljenika u zemlju.

"Ako dođe do veće krize na zapadu i ako se zbog toga vrati dio naših iseljenika, rast plaća će usporiti, a možda i prestati“, zaključuje Bejaković.