Europska komisija je prihvatila izmijenjeni hrvatski Plan za oporavak i otpornost, vrijedan 10 milijardi eura

U planu su i neki od projekata o kojima se u hrvatskoj javnosti već dugo govori, a koji su izazvali podjele u hrvatskom društvu, poput uvođenja Registra stanovništva i financiranja novog modela naplate na autocestama.

Veći dio bespovratna sredstva, manji dio zajmovi

Kako su priopćili iz Europske komisije, novi plan sada obuhvaća 84 reforme i 253 ulaganja.

Od 10 milijardi eura, koliko je vrijedan hrvatski plan, 5,8 milijardi odnosi se na bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a 4,2 milijarde na zajmove u sklopu tog mehanizma.

"Hrvatska je predložila poglavlje o planu REPowerEU, vrijedno 2,9 milijardi eura, koje uključuje jednu novu reformu, tri proširene reforme te pet novih i tri proširena ulaganja koja se temelje na postojećim mjerama. Poglavlja obuhvaćaju i tri postojeća ulaganja, kao i jedno prošireno ulaganje, preneseno iz izvornog plana. Te mjere pridonose ostvarenju ciljeva plana REPowerEU, kako bi Europa postala neovisna o ruskim fosilnim gorivima znatno prije 2030.“, pojašnjavaju u Bruxellesu, a prenosi Europska komisija u priopćenju od utorka.

Osim toga, ističu u Europskoj komisiji, izmijenjeni hrvatski plan uključuje i nove i proširene reforme i ulaganja u području poslovnog okruženja, zatim upravljanja vodama, obrazovanja, digitalne tranzicije i obnove zgrada.

'Hrvatska ostvarila bolje ekonomske rezultate od očekivanja'

Novim se planom zapravo smanjuje maksimalni iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, i to sa 6,3 milijarde na 5,5 milijardi eura.

To je, ističu u Komisiji, rezultat boljih ekonomskih rezultata Hrvatske u 2020. i 2021. godini nego što se prvotno očekivalo.

S druge strane, Hrvatska je zatražila da se u plan prenese njen udio u pričuvi za prilagodbu Brexitu u iznosu od 7,2 milijuna eura, a u skladu s planom REPowerEU. Taj je novac dodan bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i zajmovima iz tog mehanizma i bitan je element novog hrvatskog Plana za oporavak i otpornost.

Naglasak na zelenoj tranziciji, obuhvaćeni i strani radnici u Hrvatskoj 

U izmijenjenom planu znatan je naglasak na zelenoj tranziciji. Naime, od ukupnog iznosa dostupnih sredstava, 39 posto se odnosi na mjere kojima se postižu klimatski ciljevi. U prvotnom planu taj je udio bio neznatno veći i iznosio je 40,3 posto.

"Nove mjere uključene u poglavlje o planu REPowerEU znatno pridonose napretku Hrvatske u zelenoj tranziciji. Novom mjerom nastoje se povećati zelene vještine i kompetencije radnika iz trećih zemalja u građevinskom sektoru. Proširenim reformama potiče se uvođenje energije iz obnovljivih izvora uspostavom novog sustava vlastite potrošnje, predviđaju se nove aktivnosti kojima se građani informiraju o zelenoj tranziciji i osiguravaju se dodatna sredstva za razvoj dodatnih strategija zelene urbane obnove“, objašnjavaju u Europskoj komisiji.

Dolina vodika Sjeverni Jadran

U Bruxellesu pojašnjavaju da će Hrvatska putem pet novih ulaganja povećati prijenosne i distribucijske kapacitete elektroenergetskog sustava i uspostaviti gospodarstvo temeljeno na vodiku kroz Dolinu vodika Sjeverni Jadran, zatim ojačati korištenje obnovljivih izvora energije u prometu i toplinarstvu i povećati kapacitet LNG terminala u Omišlju na Krku, kao i ojačati mrežu za transport plina prema Sloveniji i Mađarskoj.

Pored toga, proširenim ulaganjima želi se poduprijeti održivi promet, energetska učinkovitost i obnova zgrada nakon potresa, kao i smanjiti energetsko siromaštvo.

Petina novca za digitalnu tranziciju

Znatan je naglasak u izmijenjenom planu i na digitalnoj tranziciji, kojoj je namijenjeno 20 posto ukupnih sredstava, što je na razini prvotnog plana. Digitalna tranzicija uključuje, ističu u Europskoj komisiji, digitalizaciju javnih usluga uspostavom Registra stanovništva, obitelji i kućanstava, koji će pružati statističke podatke važne za rad svih javnih tijela, pa tako i Porezne uprave.

Svoje mjesto u novom planu našao je i projekt uvođenja elektroničkog naplata cestarine.

Riječ je, kako je Euractiv već pisao, o prilično kontroverznom projektu koji bi trebao zaživjeti krajem sljedeće godine, iako su prometni stručnjaci preporučili da Hrvatska, po uzoru na Sloveniju, Mađarsku, Austriju i druge zemlje, uvede vinjete.

Putem sustava vinjeta, kazao je profesor emeritus na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti Ivan Dadić, smanjile bi se gužve koje se sada, tijekom sezone, javljaju na naplatnim kućicama na autocestama, te bi se ubrzao protok vozila. Ipak, taj su prijedlog u Vladi odbili.

Uvođenje jednosmjenske nastave u školama

Izmijenjenim planom ojačana je i njegova socijalna dimenzija.

Naime, nove mjere uključuju i znatno povećanje ulaganja u škole, s ciljem uvođenja jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave.

Hrvatska iz Mehanizma za oporavak i otpornost dosad povukla 2,2 milijarde eura

Odluku Europske komisije još treba prihvatiti Vijeće Europske unije. Nakon što dobije zeleno svjetlo Vijeća, Hrvatska će u okviru plana REPowerEU dobiti pristup pretfinanciranju u iznosu od 585 milijuna eura.

Inače, Hrvatska je do sada iz Mehanizma za oporavak i otpornost povukla 2,2 milijarde eura, od čega se 818 milijuna odnosi na pretfinanciranje, a 1,4 milijarde eura na isplate za prva dva obroka, zaključuje se u priopćenju Europske komisije.