Proračunski bi prihodi u ovoj godini, prema novom Vladinom prijedlogu, trebali iznositi 27,7 milijardi eura, a rashodi 29,3 milijarde

Glavnim razlozima za rebalans označio je povećanje izdvajanja za obnovu od potresa, plaće, mirovine, poljoprivrednike i Vladine pakete pomoći građanima i gospodarstvu zbog inflacije.

Deficit opće države 235 milijuna eura ili 0,3 posto BDP-a 

U okviru rebalansa, kako je rekao, realiziraju se sredstva od posebnog poreza na dobit te su prihodi po stavci porezan na dobit veći za 360 milijuna eura od prethodno planiranih.

Prema projiciranim prihodima i planiranim rashodima, proračun opće države završit će u deficitu od 0,3 posto ili 235 milijuna eura, što potvrđuje da je proračun praktički uravnotežen, ocijenio je Plenković.

Sada očekuju gospodarski rast u ovoj godini od 2,8 posto 

Vlada u rebalansu revidira projekciju gospodarskog rasta za ovu godinu s 0,7 na 2,8 posto.

Udio javnog duga u BDP-u trebao bi na kraju godine prema vladinim projekcijama iznositi 60,7 posto.

Plenković je podsjetio da je taj udio 2016. godine bio gotovo 80 posto, a njegovo smanjenje vidi kao "vrlo značajno postignuće" koje potvrđuje da vlada vodi odgovorno politiku upravljanja javnim financijama.

Inflacija u 2023. godini 8 posto 

Inflaciju Vlada u ovoj godini procjenjuje na osam posto, što je više u odnosu na izvornu projekciju od nešto više od šest posto.

Rebalans je prema Plenkovićevim riječima važan za nastavak gospodarskog rasta, usporavanje inflacije i očuvanje društvene kohezije.

"U rebalansu se zrcale prilagođeni prioriteti, a to su provedba petog paketa mjera vlade, skrb o umirovljenicima odnosno rast mirovina, plaće zaposlenih u državnim i javnim službama, nastavak obnove od potresa, pomoć poljoprivrednicima i svinjogojcima zbog afričke svinjske kuge, dodatna sredstva za besplatni obrok učenika u osnovnim školama, demografske mjere vezane uz rodiljni dopust, ulaganje u energetsku diversifikaciju i promet, rekao je Plenković.