Lideri Europske unije predstavili su nekoliko paralelnih inicijativa zamišljenih za poboljšanje suradnje s tom industrijom i s međunarodnim partnerima prije no što na snagu stupi pravilnik EU o umjetnoj inteligenciji

Samo tjedan dana prije tog, povjerenik Komisije za unutarnje tržište Thierry Breton najavio je rad na Paktu o umjetnoj inteligenciji s najvećim globalnim kompanijama u tom segmentu, nakon sastanka s izvršnim direktorom Googlea, Sundarom Pichaijem.

Dva paralelna prijedloga

Ova dva paralelna prijedloga odražavaju rivalstvo između ova dva visoka dužnosnika EU koji se konstantno natječu oko toga tko će imati veću ulogu u postavljanju narativa za ambiciozne političke ciljeve na dnevnom redu Komisije.

Iz ureda Vestager i Bretona brzo su požurili organizirati odvojene brifinge za medije iza zatvorenih vrata u ponedjeljak, 5. lipnja, kako bi objasnili novinarima o čemu se radi.

Njihovo rivalstvo je došlo u prvi plan zbog "generativne umjetne inteligencije", tehnologije koja proizvodi sadržaj sličan ljudskom na temelju unosa korisnika. Nakon što je ChatGPT tvrtke OpenAI pušten u javnu upotrebu u studenom prošle godine, generativni AI postao je vruća tema u digitalnom svijetu koja inspirira fascinaciju ali i bojazan zbog moguće zloupotrebe.

EU je potom predložila sveobuhvatan pravni okvir za reguliranje umjetne inteligencije (AI Act) koji bi se trebao baviti pitanjem generativne umjetne inteligencije. Međutim,budući da novi pravilnik nikako ne može biti dovršen i implementiran još najmanje dvije do tri godine, povjerenici sad predlažu inicijative kojima se pokušava ući u dijalog s najvećim igračima u tom području.

No, Vestager i Breton nisu jedini koji se pokušavaju izboriti za mjesto pod svjetlom koje privlače razgovori o umjetnoj inteligenciji. Također u ponedjeljak, druga potpredsjednica Komisije Věra Jourová predložila je uvođenje oznaka za sadržaj koji je generiran umjetnom inteligencijom, u sklopu dobrovoljnog etičkog kodeksa za suzbijanje dezinformacija.

"Natjecanje [među povjerenicima] je dobra stvar. Potiče sve nas da se maksimalno trudimo i da pružimo najbolje što možemo", rekla je Vestager, inače nadležna za politiku tržišnog natjecanja, u odgovoru na pitanje Euractiva postoji li natjecanje među vodećim dužnosnicima EU oko dominiranja ovom temom.

"Nalazimo se trenutno u iznimnoj situaciji, jer generativna umjetna inteligencija napreduje tako velikom brzinom. Sljedeća generacija AI će doći već za nekoliko mjeseci. Potrebno je stoga nešto poduzeti na svim područjima kojima se bavimo. Ali, naravno, moramo zadržati na umu opis posla koji je svakome od nas povjeren", dodaje Vestager.

Kodeks ponašanja za umjetnu inteligenciju

Vestager je nadalje objasnila da je njezin glavni zadatak pratiti provedbu ministarske deklaracije koju su potpisali ministri za digitalne tehnologije zemalja G7 na summitu u japanskoj Hiroshimi krajem travnja, koju je Vestager opisala kao "hirošimski proces."

Lideri najtazvijenijih zemalja svijeta tamo su se dogovorili da će u budućnosti održati nove razgovore na razini G7 o generativnoj umjetnoj inteligenciji, a posebno o temama poput regulative, zaštite prava intelektualnog vlasništva, transparentnosti, dezinformacija i odgovornog korištenja ove tehnologije u nastajanju.

Iako je pokrenuta uz potporu Washingtona, ideja je da se za stol pozovu i druge G7 države poput Velike Britanije, Japana i Kanade, a i druge velike zemlje sličnih stajališta poput Indije, Indonezije i Brazila, koje su dobile pozivnicu za summit tog kluba najbogatih svjetskih zemalja.

Stoga će glavni fokus biti na razvoju obaveza usklađenih s načelima Zakona o umjetnoj inteligenciji koje bi AI kompanije dobrovoljno preuzele, kao i na načinima na koje bi se moglo upravljati potencijalnim rizicima s globalno najvažnijim digitalnim partnerima Europe.

Iako će se ta inicijativa prvenstveno baviti dogovorom vlada pojedinih država, Vestager je rekla da će i vodeći predstavnici industrije poput izvršnog direktora OpenAI-a Sama Altmana imati priliku da daju vlastite prijedloge. Najavila je i da se očekuje da bi takav Kodeks ponašanja mogao stupiti na snagu do kraja ove godine.

Sporazum o umjetnoj inteligenciji

S druge strane, povjerenik Breton opisao je svoj prijedlog, Sporazum o umjetnoj inteligenciji (AI Pact), kao "predvorje zakona o umjetnoj inteligenciji".

Potpisnici sporazuma - u ovom slučaju privatne tvrtke - morali bi se obvezati na prihvaćanje regulative bazirane na stupnju rizika od zloupotrebe i na zahtjeve koji se stavljaju pred visokorizičnu primjenu umjetne inteligencije. To se posebno odnosi na pitanja upravljanja rizicima, kvalitete podataka, tehničke dokumentacije, točnosti, kibernetičke sigurnosti i robusnosti.

Drugim riječima, Breton to opisuje kao način kojim će Europska komisija objasniti buduća obvezujuća pravila za tehnološke tvrtke i kojim će se pokazati jesu li spremne primijeniti ta pravila i prije nego što se službeno uspostavi europska AI regulativa.

"Potreban mi je ovaj Sporazum kako bi se osiguralo da se nijedna tvrtka neće favorizirati, i da će sve kompanije biti jednako informirane", rekao je Breton, dodavši da će se redovito pratiti pridržavaju li se tvrtke dobrovoljno preuzetih obaveza, pa i putem bilateralnih "stres testova".

Kralježnica inicijative

Breton naglašava da Zakon o umjetnoj inteligenciji služi kao "kralježnica" ove inicijative i da se nju ne smije koristiti na način koji bi ugrozio zakonodavni proces. Te dobrovoljne obveze trebale bi biti formulirane do kraja ljeta i do tad će biti potpuno usklađene s postojećom AI regulativom.

Na upit Euractiva što misli o kritikama koje kažu da bi njegov Sporazum mogao postati alat koji bi velike tehnološke tvrtke mogle koristiti za lobiranje, u trenutku u kojem pregovori o AI regulativi ulaze u završnu fazu, Breton je rekao da ga to ne brine.

"Stekli smo dosad određeno iskustvo", zaključuje Breton.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU leaders race over outreach initiatives to anticipate AI rules)