Plava ekonomija u Hrvatskoj u raznim djelatnostima zapošljava oko 170.000 radnika, a taj vid gospodarstva jako je razvijen i u Italiji
Duga jadranska obala koju imaju Italija i Hrvatska velik je razvojni potencijal za obje zemlje i pruža mogućnost snažnijeg povezivanja hrvatskog i talijanskog gospodarstva.
Zaključak je to konferencije koja je u petak održana u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), a koju je suorganiziralo Veleposlanstvo Italije.
Interreg projekt povezao više od 300 tvrtki u plavoj ekonomiji
"HGK je kao nositelj strateškog Interreg projekta InnovaMare i u suradnji s talijanskim kolegama povezao više od tri stotine tvrtki i znanstveno-istraživačkih institucija u plavoj ekonomiji. Jedan od ključnih rezultata projekta je i novoosnovani Digitalni inovacijski hub u Šibeniku, u kojem je HGK jedan od osnivača. Kroz hub ćemo pokrenuti nove projekte s ciljem pozicioniranja Hrvatske i Italije kao vodećih centara za razvoj, testiranje i validaciju morskih tehnologija za održivost Jadranskog mora“, kazao je Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj.
U jačanju plave ekonomije u Hrvatskoj i Italiji, dodao je Radoš, velik je značaj Ugovora o razgraničenju isključivih gospodarskih pojaseva koji su Zagreb i Rim potpisali prije godinu dana.
Na raspolaganju i dodatna bespovratna sredstva
"Plava ekonomija u Hrvatskoj zapošljava oko 170.000 radnika. To su turizam, brodogradnja, ribarstvo - sve one djelatnosti koje vuku jadransku ekonomiju. Suradnja Hrvatske i Italije po pitanju plavog rasta dolazi vrlo prirodno, a EU fondovi ključna su poluga koja može potaknuti daljnja ulaganja", ocijenio je Šime Erlić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU.
Erlić je pohvalio projekt InnovaMare i bazu znanja i partnerstva koju je on stvorio.
Najavio je i dodatne prilike za financiranje plavoga rasta bespovratnim sredstvima u okviru programa industrijske tranzicije Panonske, Sjeverne i Jadranske Hrvatske.
'U Italiji razvijena svijest o važnosti plave ekonomije'
"U Italiji postoji visoka razina svijesti o vrijednosti plave ekonomije. Regionalni sporazumi daju dodatni momentum razvoju, kao i odgovarajuće potpore financijskih institucija", poručio je talijanski veleposlanik u Hrvatskoj Pierfrancesco Sacco.
Istaknuo je i kako je cilj potaknuti što veću operacionalizaciju projekata u suradnji hrvatskih i talijanskih tvrtki.
Talijansko gospodarstvo po veličini četvrto u Europi i osmo u svijetu
U Komori ističu kako su vrednovanje pojedinih struka te razmjena znanja i iskustava između hrvatske i talijanske strane, u kontekstu novih izazova zbog klimatskih promjena, temelj jačanja zaštite jadranskog ekosustava. U to se uklapaju i programi EU i međunarodnih institucija, poput Svjetske banke, kao i trilateralni sporazum Italije, Slovenije i Hrvatske o suradnji na sjevernom Jadranu.
Italija je Hrvatskoj jedan od vodećih vanjskotrgovinskih partnera.
Prema podacima Svjetske banke za 2021. godinu, Italija, s bruto domaćim proizvodom (BDP) većim od 2,1 bilijuna američkih dolara, ima osmo po veličini gospodarstvo u svijetu. Talijanska ekonomija u Europi je četvrta po veličini, iza gospodarstava Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske.
Hrvatska je, s druge strane, s BDP-om koji je 2021. godine iznosio oko 69 milijardi dolara, po veličini gospodarstva tek na 75. mjestu u svijetu, dok je na Starom kontinentu na 27. mjestu.
Iako se, naravno, po veličini gospodarstva ne može uspoređivati ni s Italijom ni s ostalim velikim državama, Hrvatska, prema podacima Svjetske banke, i dalje ima najveću ekonomiju na području bivše Jugoslavije.