Fortenova ne bi bila u situaciji u kakvoj se nalazi da nije došlo do ruske agresije na Ukrajinu i do uvođenja sankcija ruskim bankama koje su u njenoj vlasničkoj strukturi, poručuje za Euractiv bivši šef Konzuma

U Fortenovi su se na traženje novog vlasnika odlučili zbog velikog vlasničkog udjela ruskih banaka Sberbank i VTB u vlasničkoj strukturi, koje su došle pod udar sankcija Europske unije zbog ruske agresije na Ukrajinu, ali i zbog velikih financijskih obveza koje joj dolaze na naplatu. U toj kompaniji očekuju da bi proces prodaje mogao završiti najranije krajem rujna. 

O prodaji Fortenove i njenoj budućnosti razgovarali smo s Dragom Munjizom, koji je od 2002. do 2006. godine bio na čelu Konzuma, vodeće kompanije u sastavu današnje Fortenova grupe. Naš sugovornik je dobar poznavatelj stanja u Konzumu i stručnjak za maloprodaju. Nakon odlaska iz Konzuma, bio je na čelu i drugih trgovačkih lanaca.  

EURACTIV: Kako gledate na početak prodaje Fortenove?

MUNJIZA: Sve kompanije imaju zadatke koje moraju obaviti. Fortenova je obavila svoje zadatke koji se odnose na restrukturiranje i zadržavanje zaposlenih. Međutim, sada na naplatu dolaze obveznice u iznosu od preko milijardu eura. Uprava je očekivala da će to riješiti s mirovinskim fondovima, ali to se nije dogodilo, i tu je nastao problem.

U međuvremenu se dogodilo dosta toga što je utjecalo na poslovanje Fortenove, a na što se ranije, naravno, nije moglo računati. Mislim tu ponajprije na potres, a onda i na rusku agresiju na Ukrajinu. Može se reći, s obzirom na velik vlasnički udio sankcioniranih ruskih banaka u Fortenovi, da se situacija u kojoj je sada kompanija ne bi ni dogodila da nije bilo ruske invazije na Ukrajinu i sankcija koje su uslijedile.

Fortenova se u posljednje vrijeme priprema za prodaju, ali dosadašnji planovi Uprave pali su u vodu. Mirovinski fondovi nisu odigrali ulogu kakvu je Uprava očekivala, a geopolitička situacija se zakomplicirala i sada su u situaciji da moraju naći sredstva za daljnje poslovanje. Potrebno je skinuti s kompanije teret koji je nastao ruskom agresijom.

EURACTIV: Ipak, Fortenova je dosad normalno poslovala. Je li suvlasništvo ruskih banaka nad Fortenovom doista tako velika prepreka poslovanju kompanije ili je tu ipak prvenstveno riječ o političkom problemu?

MUNJIZA: Tu je u prvom redu problem percepcija kompanije. Ako kompanija ima de facto 50 posto ruskog vlasništva, to onda predstavlja problem za financijere. Oni žele imati idealnu vlasničku i upravljačku strukturu. Ne zaboravite da oni kupuju i ulažu u budućnost kompanije, a sankcionirane ruske banke u vlasničkoj strukturi kvare sliku kompanije. Tu je, dakle, riječ o imidžu kompanije.

EURACTIV: Fortenova je zapravo sama slala materijale o svom poslovanju na adrese potencijalnih ulagača, što znači da sami traže potencijalnog kupca ili kupce, ali ne navode koga u budućnosti vide u vlasničkoj strukturi kompanije. Zanimljivo je i da se Fortenova prodaje u cijelosti, a ne samo dio koji drže ruske banke. Mislite li da doista pokušavaju naći pravoga ulagača ili je tu riječ o nekom pokušaju prodaje već unaprijed odabranom kupcu?

MUNJIZA: Ne mogu vjerovati da bi se nekome namještalo jer je kompanija u stanju da treba novac. Osim toga, tu je i Lazard kao renomirani međunarodni savjetnik u prodaji.

Pretpostavljam da je Fortenova slala prezentaciju onima za koje vjeruje da bi mogli biti zainteresirani za kupnju. To je zapravo transparentan proces i nema tu puno mogućnosti da netko nešto otme. Naravno, netko može tako nešto željeti, ali mislim da bi to bilo teško ostvariti u uvjetima kada sve promatraju i ulagači i financijeri i cjelokupna hrvatska i regionalna javnost.

Zašto se prodaje cjelokupna kompanija? Možda je to uvjet financijera, možda žele kupiti cijelu kompaniju. Možda ih ni nema puno pa su u Fortenovi jednostavno zaključili da je najbolje prodati cjelokupno vlasništvo nad kompanijom, a ne samo dio koji drže ruske banke jer je tako i lakše prodati kompaniju.

EURACTIV: To znači da u prodaju ide i dio koji drži Pavao Vujnovac?

MUNJIZA: Stručnjaci koji su jako dobro plaćeni moraju reći što žele od te prodaje i kako je žele izvesti. Isto moraju reći i potencijalni kupci. No, ako se prodaje cijela kompanija, onda je logično da u prodaju ide i udio Vujnovca.

Naravno, druga je stvar hoće li se u procesu prodaje kompanije stvoriti neki sindikat banaka, ulagača ili postojećih suvlasnika. Kupnja takve kompanije je velik zalogaj pa je tako nešto moguće.

Međutim, moram reći da je kompanija oblika kakvog je Fortenova danas u svijetu jako malo. Naime, Fortenova objedinjuje čitav niz kompanija iz različitih sfera poslovanja i to bi, realno, mogao biti problem u prodaji.

Ako, primjerice, neka multinacionalna kompanija iz sektora maloprodaje želi nešto kupiti, onda je to dio Fortenove koji se bavi maloprodajom, odnosno Konzum i Mercator, a ne dio koji se bavi proizvodnjom mineralne vode ili hrane jer nju ne zanima poljoprivreda.

Slično je i s drugim kupcima: one koje zanima poljoprivredni dio, zanimaju PIK-ovi i ostali proizvođači prehrambenih proizvoda, a ne maloprodaja. Kupce koje zanima proizvodnja mineralne vode, zanima Jamnica, a ne ostatak Fortenove.

Stoga je situacija s prodajom Fortenovom zapravo dosta kompleksna, puno složenija nego što to na prvi pogled izgleda.

S jedne strane, imamo kompaniju koja relativno brzo treba novac, a IPO u kratkom roku nije izvediv pa traži investitora. Zato kompanija u ovom trenutku nema tako veliku pregovaračku moć kako se misli.

S druge strane, potencijalni kupac smatra da kada već ulazi u projekt kupnje Fortenove, onda ima pravo odlučivati i što će dalje raditi s njom. Shodno tome, može odlučiti i prodati dijelove koji mu nisu potrebni.

EURACTIV: U kojoj mjeri sudski proces protiv bivšeg vlasnika Ivice Todorića u praksi otežava prodaju Fortenove? Činjenica je da mu posljednji događaji na sudu idu u prilog…

MUNJIZA: To sasvim sigurno ne olakšava prodaju Fortenove. No, nisam siguran da će se Todoriću vratiti kompanija ako pobijedi u procesu. On bi u tom slučaju vjerojatno imao pravo na odštetu, ali to ne znači da automatski ima pravo i na povratak kompanije. Tako da tu treba pričekati rasplet sudskoga spora i vidjeti što će se dogoditi.

EURACTIV: Nije li čudno da država, koja je Fortenovu, odnosno tadašnji Agrokor, još 2017. godine proglasila kompanijom od sistemskog značaja za hrvatsko gospodarstvo, sada stoji po strani i mirno promatra što se događa s tako velikom kompanijom?

MUNJIZA: Osnovni je problem državnih intervencija, koje su ponekad nužne, da mogu biti prečeste i preduge. Ako se Vlada upetljala 2017. godine, ne znam zašto bi to morala raditi i sada.

One državne intervencije koje su dugo trajale su se zakomplicirale. Stoga je pametno da Vlada sada malo pričeka, a da Uprava postigne dogovor oko financiranja te nađe vjerodostojnog kupca. Ako Uprava to uspije napraviti, onda se Vlada nema razloga miješati.

EURACTIV: Pratili ste poslovanje Konzuma i nakon što se otišli iz tog trgovačkog lanca. Kako danas ocjenjujete njegovo poslovanje, posebno zato što je jasno da će upravo maloprodaja biti najveći adut za kupnju Fortenove?

MUNJIZA: Najveći uspjeh je svakako preuzimanje Mercatora i Todorić je to ostvario. No, nije uspio ostvariti sinergijski učinak između ta dva velika trgovačka lanca, a novoj Upravi je to uspjelo. No, sve to podrazumijeva velika novčana sredstava, velika obrtna sredstva, a cijena novca sada raste. To je posebno problem ako se financirate putem kredita.

Zadovoljan sam što promet Konzuma ne pada, to je dobro. Međutim, Schwarz Grupa, u sastavu koje su Lidl i Kaufland, sada je dostigla, a možda već i pretekla Konzum na hrvatskom tržištu, što pokazuje jačanje konkurencije u maloprodaji u Hrvatskoj, iako Konzum s Mercatorom i dalje prednjači u regiji.

U Hrvatskoj se stoga pojavljuje veliki izazov za daljnje poslovanje Konzuma i novi vlasnici će morati naći odgovor na njega.