Najveća potražnja za ukrajinskim radnicima vlada u sektorima prehrambene industrije, maloprodaje i ICT-ja
U nedostatku radne snage, hrvatske tvrtke sve češće se okreću zapošljavanju ukrajinskih izbjeglica.
U tome im pomažu dvije nevladine organizacije - SVOJA i Solidarna, a od sada i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je u suradnji i uz donatorsku pomoć Taiwan Business EBRD Fonda za tehničku suradnju odlučila pomoći ekonomsku integraciju ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj.
Pomoć Tajvana
Cilj je inicijative EBRD-a podržati uključenje Ukrajinca na hrvatsko tržište rada. To se posebno odnosi na djelatnosti poput maloprodaje, prehrambene industrije i ICT-ja, u kojima već radi priličan broj Ukrajinaca koji su nakon početka ruske invazije na njihovu zemlju u veljači prošle godine spas potražili u Hrvatskoj.
Zapošljavanje Ukrajinaca u hrvatskim tvrtkama bila je i tema konferencije koju su EBRD i Ured za gospodarstvo u kulturu Taipeija (neslužbenog diplomatskog predstavništva Tajvana u Beču, iz kojeg se pokriva i Hrvatska) u srijedu održali u Zagrebu. Na konferenciji je sudjelovala i voditeljica tajvanske misije u Beču Catherine Chang.
Pružaju pomoć Ukrajincima pri zapošljavanju u Hrvatskoj
Fond kojeg su zajednički osnovali Tajvan i EBRD već pruža donatorsku pomoć programu EBRD-a Women in Business, dok su u samoj Ukrajini tajvanski donatorski fondovi podržali tvrtke za prekograničnu dostavu pošta i paketa, ističu u EBRD-u.
U toj međunarodnoj financijskoj instituciji napominju i da je udruga SVOJA, uz pomoć UNHCR-a, specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice, do sada već izgradila mrežu koju čini preko 1200 ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj. Ukrajincima pritom pružaju savjete pri zapošljavanju, pomoć pri izradi životopisa i besplatne tečajeve hrvatskog jezika.
U Mlinaru radi 20-ak Ukrajinaca
Hrvatski poslodavci koji su sudjelovali na konferenciji kažu da su zadovoljni ukrajinskim radnicima koje su zaposlili. Ističu kako, zbog sličnosti hrvatskog i ukrajinskog jezika, nemaju većih problema u sporazumijevanju, kao i da su se Ukrajinci pokazali kao marljivi radnici.
"Naše iskustvo pokazuje da Ukrajinci jako žele raditi i ne žele sažalijevanje, već priliku za rad i žele da ih se tretira isto kao i druge zaposlenike. Sjajno su se uklopili u naš radni kolektiv, a drugi kolege su ih prihvatili kao dio tima", kazala je izvršna direktorica ljudskih potencijala u Mlinaru Petra Glasnović.
U Mlinaru, inače, stranci već sada čine oko 15 posto radne snage. Među njima je i dvadesetak Ukrajinaca.
U Ukrajini radila kao odvjetnica, u Hrvatskoj prihvatila posao prodavačice
"Naši zaposlenici iz Ukrajine su često i prekvalificirani, ali žele raditi. Imali smo slučaj gospođe koja je u Ukrajini bila odvjetnica, ali ovdje radi kao prodavačica i nije joj to nikakav problem", odgovorila je Glasnović na upit Euractiva.
"Što se procesa zapošljavanja tiče, zahvaljujući hrvatskim vlastima izbjeglice iz Ukrajine trebaju se samo registrirati kao takve kako bi stekle sva prava u području rada“, zaključio je Michal Halwa, član Uprave za financije iz Studenca.