U Frankfurtu prate i što se događa s bankama u svijetu te poručuju da će, bude li trebalo, pružiti pomoć financijskom sustavu eurozone

Riječ je o drugom po redu povećanju kamatnih stopa ESB-a u ovoj godini i šestom po redu povećanju kamata otkako je Frankfurt na ljeto prošle godine počeo, nakon 11 godina labavljenja monetarne politike, počeo zaoštravati monetarne uvjete.

Drugo povećanje kamatnih stopa otkako je Hrvatska u eurozoni

Odluku o povećanju kamatnih stopa donijelo je Upravno vijeće ESB-a, glavno tijelo središnje banke eurozone. Ovo je drugi put da ESB zaoštrava monetarnu politiku otkako je Hrvatska 1. siječnja postala njena članica.

Nove kamatne stope na snagu stupaju 22. ožujka. Po novom, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosit će 3,50 posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 3,75 posto, a kamatna stopa na novčani depozit tri posto, objavili su iz ESB-a.

Borba protiv visoke inflacije

Središnja banka iz Frankfurta na novo se zaoštravanje monetarne politike odlučila zbog visoke inflacije koja je u eurozoni daleko veća od one koju je ESB voljan tolerirati. Cilj ESB-a je, naime, održavanje inflacije na najviše dva posto, dok podaci Eurostata pokazuju da je godišnja stopa inflacije u eurozoni u veljači iznosila 8,5 posto. Iako je to neznatno manje nego u siječnju, kada je stopa inflacije bila 8,6 posto na godišnjoj razini, i dalje je znatno više od dinamike rasta cijena koju Frankfurt želi vidjeti.

U ESB-u očekuju da će inflacijski pritisci u ovoj godini popustiti te da će stopa inflacije iznositi 5,3 posto, što je, međutim, i dalje više od inflacijskog cilja. U središnjoj banci eurozone najavljuju da će se nastaviti boriti protiv inflacije.

U Frankfurtu 'pomno prate' što se trenutno događa na financijskim tržištima

U Frankfurtu ističu kako je bankovni sektor u europodručju otporan jer ima dobre kapitalne i likvidonosne pozicije. Ipak, dodaju, ESB "pomno prati trenutačne tržišne napetosti i spreman je poduzeti mjere koje budu potrebne kako bi se očuvala stabilnost cijena i financijska stabilnost u europodručju".

U svakom slučaju, zaključuje se u priopćenju, ESB raspolaže instrumentima kojima može, u slučaju potrebe, pružiti likvidonosnu potporu financijskom sustavu eurozone.