EU je nakon oduljenih pregovora u Bruxellesu postigla neslužbeni dogovor o svom prvom zakonu o suzbijanju emisija metana u energetskom sektoru, kojim će se uvoznike fosilnih goriva od 2030. obvezati na poštivanje minimalnih standarda.
U srijedu, 15. studenog, u tri sata ujutro, okončani su pregovori zastupnika Europskog parlamenta i španjolskog predsjedništva Europskog vijeća o europskom zakonu za hvatanje ukoštac s emisijama metana iz energetskog sektora, drugog najvećeg stakleničkog plina.
S obzirom na to da globalna konferencija o klimi COP28 počinje 30. studenog, europarlamentarci su htjeli neke konkretne rezultate s kojima mogu tamo otići, budući da su Kina i SAD već ranije objavili vlastite planove za rješavanje problema emisija metana.
Politički sporazum sada moraju odobriti ministri država članica i Europski parlament , no službeno odobrenje trebala bi biti formalnost.
Za razliku od CO2, metan se trenutačno ne prati niti se zakonski regulira. "Metan je bio slijepa točka naše klimatske strategije. Ali više nije", izjavio je Pascal Canfin, francuski liberal koji je bio dio pregovaračkog tima parlamenta.
Ipak, poljoprivredni sektor, koji proizvodi 53 posto emisija metana u EU, nije obuhvaćen zakonom.
Obveza otkrivanja i popravka curenja
U središtu europskog zakona o metanu je obveza koja se uvodi za energetske kompanije da otkrivaju i popravljaju svako curenje iz naftne ili plinske infrastrukture, što će se proširiti i na uvoz fosilnih goriva i što uzrokuje velik dio emisija metana. Osim toga, EU mora izgraditi i sveobuhvatnu bazu podataka o emisijama metana.
Što se tiče otkrivanju i popravaka takvih curenja (LDAR), pregovarači su dogovorili limit od 17 grama metana na sat za podvodna curenja, 5 grama na sat za podzemna curenja, i 1 gram na sat za nadzemna.
U skladu sa zahtjevima industrije, Europska komisija bit će ovlaštena izmijeniti te granice godinu dana nakon što zakon stupi na snagu.
Zakon se odnosi i na uvoznike nafte i plina, od kojih dolazi 80 posto potrošnje u EU. Od 2027. nadalje svi uvoznici morat će dostavljati podatke o metanu, po europskim standardima.
Europski propisi o metanu tiču se i proizvođača u SAD-u i Rusiji
Proizvođačima čija su fosilna goriva povezana s velikim količinama emisija metana bit će zabranjeno poslovati s uvoznicima iz EU. Od europskih uvoznika koji sklapaju dugoročne ugovore o nabavi traži se da "daju sve od sebe" kako bi uvjerili svoje dobavljače da prihvate slična pravila.
Stoga se ovo neće primjenjivati na postojeće ugovore, kakve primjerice ima austrijski OMV s Rusijom, koji obvezuje OMV da otkupljuje ruski plin sve do 2040. Ipak, proizvođači koji se nalaze u SAD-u ili Rusiji - dva najveća zagađivača metanom - ipak će biti pogođeni europskim propisima.
U prvoj fazi prikupljat će se podataci radi stvaranja globalnog alata za praćenje emisija metana i izradu mehanizma za brzu reakciju na velike emisije, nakon čega će uslijediti mjere praćenje, izvješćivanje i provjeru koje će se primjenjivati od 2027.
Od 2030. nadalje počet će se primjenjivati strože vrijednosti za metanske emisije. Hoće li se zbog toga uvesti potpuna zabrana uvoza ovisit će o standardima koje određuje Europska komisija, i o spremnosti država članica EU da provedu nova pravila.
"Nadležna tijela svake države članice imat će ovlasti za određivanje kazni ukoliko se te odredbe ne poštuju", navodi se u priopćenju Vijeća EU, koje predstavlja 27 država članica.
No, za razliku od europskih antimonopolskih pravila, moguće kazne neće se računati u odnosu na globalni promet pojedine tvrtke.
Obveza izvještavanja
U samoj EU, zakonom će se od kompanija koje se bave fosilnim gorivima čija se proizvodnja nalazi u Europi tražiti da počnu dostavljati podatke o curenju metana 18 mjeseci nakon što zakon stupi na snagu. Podaci bi zatim trebali vremenom postati detaljniji jer kompanije će morati individualno mjeriti ispuštanje na svakoj lokaciji još dvije godine nakon toga.
Četiri godine nakon stupanja zakona na snagu moraju se popisati svi izvori metana u EU - od napuštenih rudnika ugljena do novih naftnih bušotina. Izvještaji će se slati jednom godišnje, a inspekcijski pregledi će se provoditi najmanje svake tri godine.
No, uvedeno je nekoliko izuzetaka. Pravila se ne primjenjuju na rudnike starije od 70 godina, kao ni na rudnike koji su poplavljeni ili zatvoreni prije više od deset godina.
Naftne i plinske bušotine zatvorene prije više od 30 godina također nisu pokrivene zakonom.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Negotiators strike deal on first ever EU law to tackle methane leakage)