Njemačka kemijska i automobilska industrija protive se dodatnom birokratskom opterećenju koje se očekuje od uvođenja novog nameta EU za europske tvrtke koje uvoze proizvodnju iz trećih zemalja, tzv. CBAM

Europski proizvođači prije su mogli računati na to da za polovicu svojih CO2 emisija ne moraju plaćati dodatne naknade, u okviru europskog sistema trgovanja emisijama (ETS) kako bi zadržali konkurentnost u odnosu na strane proizvode.

Uvodi se nova naknada

Međutim, Europska Komisija predložila je 2021. da se prava na besplatne emisije zamijene zaštitnim nametom na ugljične emisije CBAM. Plan je naposljetku usvojen i postupno će se uvoditi od 2026. godine.

Tvrtke koje iz trećih zemalja izvoze svoje proizvoda s visokim udjelom emisija u Europu morat će, po novom, plaćati CBAM naknadu, u iznosu koji će se postupno povećavati dok se ne izjednače s troškovima europskih tvrtki koje one plaćaju za ugljične emisije, do 2032. godine, kad je predviđeno da nova naknada potpuno zamijeni ETS.

U početku će se nova tarifa plaćati samo na čelik, željezo, cement, aluminij, električnu energiju, vodik i gnojivo - robu pri čijoj proizvodnji nastaje veliki udio globalnih emisija CO2.

Europska komisija je sredinom kolovoza objavila detaljne zahtjeve za izvješćivanje, koje će poduzeća morati ispuniti. Prikupljanje podataka morat će započeti 1. listopada ove godine, a prvo izvješće trebalo bi biti objavljeno 31. siječnja 2024., na veliko razočaranje njemačke kemijske industrije.

Birokratska opterećenja

"Birokratsko ludilo do kojeg dovodi CBAM je nevjerojatno", izjavio je u poruci na društvenim mrežama Wolfgang Große Entrup, šef njemačke udruge za kemijsku industriju VCI, dodavši kako je "potrebno skrenuti pozornost na novi "instrument za zaštitu klime" EU. Pritom je pozvao europske i njemačke političare da se "probude" i osvijeste učinke politike.

"CBAM bi trebao biti posljednje sredstvo", kažu iz udruge njemačke industrije BDI, tvrdeći kako bi se prijetnja od uvođenja nameta za ugljik trebala koristiti prije svega kako bi se strane zemlje prisilile na pridržavanje propisa.

U debatu su se uključile i razne konzultantske tvrtke.

"Brojne kompanije neće uspjeti ispuniti sve nove obveze koje se uvode u listopadu", izjavio je Stephan Freismuth, porezni stručnjak iz KPMG-ja za njemački list WamS.

Automobili bi mogli poskupiti

Kao posljedica toga, kazne prolaze. Osim toga, CBAM prijeti da će pogoditi Njemačku gdje najviše boli - zbog CO2 nameta na uvozni čelik, CBAM bi mogao "dugoročno pridonijeti povećanju cijena automobila u EU", kazao je Freismuth.

Strane kompanije također mogu odbiti uskladiti svoje emisije s novim pravilima, što bi značilo da više ne bi mogle izvoziti robu u EU, a to bi moglo dovesti do gubitka dobavljača, istaknuo je.

Tvrtke nisu spremne na nova pravila igre

Konzultantska kuća Deloitte kaže da njemačke tvrtke nisu spremne na uvođenje novih pravila.

"60 posto ljudi koji odlučuju u tvrtkama koje uvoze dotične proizvode iz zemalja izvan EU nije upoznato s CBAM tarifama", izvijestili su iz Deloittea, na temelju istraživanja provedenog na uzorku od 700 kompanija.

"Čak i ako se CBAM, sa svim financijskim posljedicama, ne uvede u potpunosti do 2026., postoji akutna potreba za djelovanjem kod mnogih poduzeća", objasnio je Michael Schäfer, partner u Deloitteu.

"Kako bi se uskladile s postupnim uvođenjem CBAM-a, kompanije bi morale ubrzati svoje obračunavanje ugljika kako bi se ono uskladilo s pravilima EU".

(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: New EU carbon tariff: German industry slams bureaucratic burden)