Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je kako EU želi predvoditi revoluciju u području čistih tehnologija.
Europska komisija u srijedu je predložila plan koji bi trebao osigurati konkurentnost europske zelene industrije, suočene s oštrom konkurencijom SAD-a, Kine, Japana i drugih zemalja čije vlade snažno podupiru domaće proizvođače.
Tim planom Europska komisija, među ostalim, nastoji spriječiti bijeg investicija i proizvodnje u području zelenih tehnologija u SAD ili Kinu.
Japan, Kina i SAD usmjeravaju stotine milijardi eura u čiste tehnologije
Japan potiče svoj tehnološki sektor izdavanjem "zelenih obveznica" u iznosu od 140 milijardi eura, SAD u svom Zakonu o smanjenju inflacije (IRA) predviđa 69 milijardi eura subvencija i poreznih olakšica, dok Kanada, Indija, Velika Britanija i mnoge druge zemlje najavljuju da će poticati investicije u čiste tehnologije.
Uz to, europska je industrija suočena s visokim cijenama energije, koje znatno utječu na njezinu konkurentnost.
Žele ojačati konkurentnost europske industrije s nultom emisijom stakleničkih plinova
EU želi biti predvodnik u brzorastućem tehnološkom sektoru s nultim neto emisijama stakleničkih plinova.
"Želimo predvoditi revoluciju u području čistih tehnologija", izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavljajući plan.
Zelenim industrijskim planom želi se pojačati konkurentnost europske industrije s nultom neto emisijom stakleničkih plinova i olakšati brzi prijelaz na klimatsku neutralnost.
Fleksibilnija pravila za poticanje ulaganja u obnovljive izvore energije
Plan predviđa fleksibilnija pravila o državnim potporama, preusmjeravanje postojećih europskih fondova za poticanje zelenih tehnologija, brže izdavanje dozvola za zelene projekte, ulaganje u stjecanje vještina na tržištu rada i zaključivanje sporazuma o slobodnoj trgovini kako bi se osigurala opskrba kritičnim sirovinama.
Europska komisija predlaže privremeno fleksibilnija pravila za odobravanje državnih potpora u investicije u obnovljive izvore energije i dekarbonizaciju industrije.
No tu postoji opasnost za jedinstveno tržište budući da države članice nemaju iste ili slične fiskalne kapacitete za poticanje proizvodnje, što onda narušava pravilo o jednakim tržišnim uvjetima za sve.
Bespovratna sredstva i povoljni zajmovi
Stoga, Bruxelles kao kratkoročno rješenje predlaže da se iskoriste neiskorištena sredstva iz plana za oporavak od pandemije u iznosu od oko 225 milijardi eura.
U okviru plana EU sljedeće generacije osigurana su sredstva od kojih se veći dio dodjeljuje državama članicama kao bespovratna sredstva, a dio kao povoljni zajmovi.
U svojim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost države članice su preferirale bespovratna sredstva, tako da je dio namijenjen za povoljne zajmove ostao uvelike neiskorišten.
Osnovat će se Fond za europsku suverenost
Kao srednjoročno rješenje, Europska komisija namjerava predložiti uspostavu Fonda za europsku suverenost u okviru revizije višegodišnjeg proračuna EU-a sredinom ove godine.
Europska komisija je u srijedu predstavila dokument koji će poslužiti kao podloga za raspravu za izvanredni summit čelnika EU-a 9. i 10. veljače u Bruxellesu koji će u cijelosti biti posvećen konkurentnosti europskog gospodarstva i migracijama.
Komisija je najavila da će prije redovitog proljetnog summita čelnika EU u ožujku objaviti konkretne zakonodavne prijedloge. Riječ je o zakonu o industriji s nultom neto emisijom i zakonu o kritičnim sirovinama.